2010–2019
“Ou te Talitonu ia Faamaoni ma Amiotonu”
Aperila 2011


“Ou te Talitonu ia Faamaoni ma Amiotonu”

O le faamaoni i o tatou talitonuga, e ui ina lē aloa’ia ai, faigofie, pe malie ia i tatou ona o le faia, ae tatou te saogalemu ai i luga o le ala lea e tau atu i le ola e faavavau faatasi ma lo tatou Tama Faalelagi.

A’u tamaitai talavou pele, o se faamanuiaga ma se avanoa sili mo a’u le tu atu i o outou luma i lenei afiafi. O outou o se vaaiga ofoofogia ma le musuia.

O le Mataupu Faavae Lona Sefulutolu o le Faatuatua o le Autu lea o le Mutuale i le 2011. A o ou auai i faapotopotoga ma sauniga faamanatuga i lenei tausaga, ou te faalogo lava i alii talavou ma tamaitai talavou o faamatala le uiga ia i latou o le Mataupu Faavae lona sefulutolu o le Faatuatua, ma pe faapefea ona faatatau i o latou olaga. E toatele e fai mai o le Mataupu mulimuli o le Faatuatua, o le mataupu aupito umi, e sili ona faigata ona tauloto, ma o le Mataupu o le Faatuatua latou te faamoemoe e le fesili atu le epikopo ia i latou e tauloto. Peitai, e toatele foi outou ua malamalama e tele atu isi mea o i ai i le mataupu lona sefulutolu o le faatuatua.

O le Mataupu lona sefulutolu o le Faatuatua o se taiala mo le ola amiotonu Kerisiano. Manatu mo sina minute pe o a foliga o lo tatou lalolagi pe afai e filifili tagata uma e ola i aoaoga o loo maua i le mataupu lona sefulutolu o le faatuatua:“Matou te talitonu ia faamaoni, amiotonu, nofo mama, agalelei, amio mama, ma le faia o mea lelei i tagata uma: e moni, matou te faapea atu matou te tausisi i le apoapoaiga a Paulo—Matou te talitonu i mea uma, matou te faamoemoe i mea uma, ua uma ona matou onosai i mea e tele, ma matou te faamoemoe o le a mafai ona matou onosai i mea uma. Afai o i ai nisi mea mama, matagofie, logoleleia, ma tauleleia, matou te saili ia mea uma.”

I le taeao o le Aso Sa muamua o le konafesi aoao lea na faatoa saunoa ai Peresitene Monson o le perofeta, na ia ta’ua ai le apoapoaiga a Paulo o loo maua i le Filipi 4:8, lea na musuia ai le tele o mataupu faavae o le mataupu lona sefulutolu o le faatuatua. Na faailoa mai e Peresitene Monson ia taimi faigata o loo tatou o ola ai ma ia aumaia ai se faamalosiauga. Fai mai a ia, “I lenei malaga taumalualua i nisi taimi i le olaga, ia tatou … mulimuli i le fautuaga mai le Aposetolo o Paulo lea o le a fesoasoani tatou te saogalemu ai ma tumau ai i luga o le ala.”1

O le po nei, ou te fia taulai atu i ni mataupu faavae se lua e felata’i o i ai i le mataupu faavae lona sefulutolu o le faatuatua, lea o le a matuai fesoasoani “tatou te saogalemu ai ma tumau i luga o le ala.” E i ai la’u molimau malosi o lena mea ma la’u tautinoga i mataupu faavae taua o le faamaoni ma le amiotonu.

Muamua, “[Ou te] talitonu ia faamaoni.” O le a le uiga o le, ia faamaoni? O loo aoao mai e le tamaitusi o le Faamaoni i le Faatuatua, “Ia faamaoni o lona uiga ia moni, amiosa’o, ma ia leai se taufaasese i taimi uma.”2 O se poloaiga mai le Atua ia faamaoni,, 3 ma “e manaomia le faamaoni atoatoa mo lo tatou faaolataga.”4

Na aoao mai e Peresitene Howard W. Hunter e tatau ona tatou naunau ia matua faamaoni a’ia’i. Na Ia saunoa:

I le tele o tausaga ua mavae, sa i ai ni pepa e tusia ai ni savali i faapaologa ma faitotoa o o tatou falesa sa faaigoaina, ‘Ia E Faamaoni ia te Oe Lava. ’ O le tele lava e faatatau i nai mea iti, masani o le olaga. O i lea e faato’a ai le mataupu faavae o le faamaoni.

“E i ai nisi o le a faapea mai e matua’i sese lava le le faamaoni i mea tetele, ae e talitonu e le afaina mea e le taua tele. Pe e i ai moni ea se eseesega i le va o le le faamaoni i le afe tala ma se mea e aafia ai na o se sefulu sene? … Pe e i ai moni ea ni tulaga faavasegaina o le le faamaoni, e faalagolago i le telē po o le laitiiti o le mataupu?”

Na faaauau le saunoaga a Peresitene Hunter, “Afai tatou te fia maua le mafutaga a le Alii ma le Agaga Paia, e tatau ona tatou faamaoni ia i tatou lava, faamaoni i le Atua, ma o tatou uso a tagata. E afua ai ona maua o le olioli moni.”5

A tatou faamaoni i mea uma, o mea tetele ma mea iti, ona tatou maua lea o le filemu o le mafaufau ma se lotofuatiaifo e manino. E faamauoaina a tatou fegalegaleaiga aua ua faavae i luga o le faatuatuaina. Ma o le faamanuiaga aupito sili e maua mai i le faamaoni, o le a mafai ona tatou maua le mafutaga ma le Agaga Paia.

Ou te fia faamatala atu se tala faigofie sa faamalosia ai la’u tautinoga ia ou faamaoni i mea uma:

“Sa i ai se tamaloa … na alu i se tasi afiafi e gaoi mai sana i le faatoaga a lona tuaoi. Na ia aveina lona atalii laitiiti e nofo i luga o le aupa e autilo ne’i alu atu se tasi, ona ia avatu lea o se lapataiga. Sa oso le tamaloa i totonu o le pa ma se taga tele i lona lima, ma a o le’i amata ona tauina sana, sa ia autilo solo i le tasi itu ma le isi, ma talu ai na te le’i iloa atu se isi, sa punou loa o le a amata ona faatumu lana taga. … [Ona valaau ane lea o le tamaitiiti]:

Papa, toe tasi le itu lena e te le’i autilo i ai! … Ua galo ona e autilo i luga.’”’”6

A faaosoosoina i tatou ina ia le faamaoni, ma e oo mai lenei faaosoosoga ia i tatou uma lava, atonu tatou te manatu e leai lava se tasi o le a iloaina. Ua faamanatu mai e lenei tala e silafia i taimi uma e lo tatou Tama Faalelagi, ma e oo mai lava le taimi tatou te tali atu ai ia te Ia. Ua fesoasoani lenei iloa ia te au ina ia ou taumafai pea lava pea e ola ai i lenei poloaiga: “[Ou te] talitonu ia faamaoni.”

O le mataupu faavae lona lua o loo aoao mai i le mataupu faavae lona sefulutolu o le faatuatua o le “[Ou te] talitonu i le… amiotonu.” O loo faamatala mai e le lomifefiloi le upu amiotonu o le “mausali”, “lotonuu”, “sa’o”, po o le “aunoa ma le faatafa ese.”7

O se tasi o tusi masani Peretania, o le Jane Eyre, na tusia e Charlotte Bronte i le 1847. O le tagata e autu i ai o Jane Eyre, o se teineitiiti matuaoti ma e matua mativa lava, ae na ia faaalia le uiga o le ia faamaoni. I lenei talafatu, ua alofa se tamaloa e igoa ia Mr. Rochester ia Miss Eyre ae e le mafai ona faaipoipo ia te ia. Ae, na ia aioi ia Miss Eyre la te nonofo e aunoa ma le faaipoipoina. E alofa foi Miss Eyre ia Mr. Rochester, ma sa tofotofoina o ia, ma sa fesili ifo ai ia te ia lava, “O ai o i le lalolagi e popole mai ia te oe?? po o le, o ai o le a manu’a ona o mea e te faia?”

Na vave ona tali le lotofuatiaifo o Jane: “Ou te manatu mo a’u lava. O le tele o lou tuuatoatasi, o le tele o le leai o ni a’u uo, o le tele o le le lagolagoina o a’u, o le tele foi lea ou te faaaaloalogia ai a’u lava. O le a ou tausia le tulafono na tuuina mai e le Atua. … E lei aumaia tulafono ma mataupu faavae mo taimi e leai ai ni tofotofoga: na aumai mo taimi faapenei …Afai ou te solia i soo se taimi e mafai ai … o le a la le aoga? E i ai lo latou aoga—o lea la ou te talitonu ai pea lava … o mua’i manatu, o mea na ou muai filifili e fai, ua pau ia o mea o ia te au i lenei taimi ou te tiu ai: o iina foi e tu ai o’u vae.”8

I se taimi atuatuvale o faaosoosoga, sa faamaoni Jane Eyre i ona talitonuga, sa ia faatuatua i le tulafono na tuuina mai e le Atua ma sa ia “tumau ai” e tetee atu i le faaosoosoga.

O le faamaoni i o tatou talitonuga, e ui ina lē aloa’ia ai, faigofie, pe malie ia i tatou ona o le faia, ae tatou te saogalemu ai i luga o le ala lea e tau atu i le ola e faavavau faatasi ma lo tatou Tama Faalelagi. Ou te fiafia lava i le ata lea na tusia e se tamaitai talavou e faamanatu ai ia te ia lona naunauga ia iloa le olioli o le ola ai e faavavau ma lona Tama Faalelagi.

O le faamaoni foi e mafai ai ona tatou faia se aafiaga lelei i olaga o isi. Sa ou faalogo talu ai nei i le tala musuia lenei i se tamaitai talavou, e faapea o lana tautinoga ia faamaoni i ona talitonuga, na i ai se aafiaga tele i le olaga o se tamaitai talavou.

I ni nai tausaga talu ai, sa i ai ia Kristi ma Jenn i le aufaipese a le vasega i Hurst, Texas. E ui e le’i iloa lelei e le tasi le isi, ae sa faalogo Jenn o talanoa ia Kristi i se tasi aso i ana uo e uiga i lotu, o latou talitonuga eseese, ma tala e fiafia i ai i le tusi paia. Talu ai nei, ina ua toe fesootai ma Kristi, sa faamatala ai e Jenn le tala lenei:

“Sa ou lagona le faanoanoa ona sa ou le iloaina se mea e uiga i mea sa outou talanoa ai ma au uo, ma o lea sa ou fai ai i o’u matua ou te manao i se Tusi Paia i le Kerisimasi. Na ou maua le Tusi Paia ma amata loa ona faitau. O iina na amata ai la’u malaga faalelotu ma la’u sailiga mo le ekalesia moni. … Na mavae le sefululua tausaga. O le taimi lena, sa ou asiasi ai i le tele o ekalesia ma auai soo i lotu ae ou te lei lagonaina lava le i ai o se isi mea. I se tasi po, sa ou tootuli ai ma ole atu ia ou iloa le mea e fai. O le po lena, sa ou miti ai ia te oe, Kristi. Ou te lei toe vaai ia te oe talu mai le aoga maualuga. Sa ou manatu e ese a la’u miti, ae sa ou le manatu e i ai se mea taua. Sa ou toe miti foi ia te oe i isi po e tolu na sosoo ai. Sa tele se taimi ou te mafaufau ai e uiga i a’u miti. Sa ou manatuaina o oe o se Mamona. Sa ou su’ea le uepisaite a Mamona. O le mea muamua na ou mauaina o le Upu o le Poto. Na maliu lo’u tina ona o le kanesa o le mama, i le lua tausaga talu ai. O ia o se tagata ulaula ma na matua taua lo’u faitau e uiga i le Upu o le Poto. Mulimuli ane, sa ou asiasi ai i le fale o lo’u tama. Sa ou nofonofo i le potu malolo, ma sa amata ona ou tatalo. Sa ou fesili e fia iloa po o fea ou te alu i ai ma po o le a foi le mea e fai. O le taimi lena, na sau ai se faasalalauga a le Ekalesia i le televise. Sa ou tusia le numera ma ou telefoni ai lava i le po lena. Sa valaau mai faifeautalai ina ua mavae aso e tolu, ma fesili mai pe mafai ona latou aumaia se Tusi a Mamona i lo’u fale. Sa ou fai tau, ‘Ua lelei.’Sa papatisoina a’u i le tolu ma le afa masina mulimuli ane. Na mavae le lua tausaga, sa ou feiloai i lo’u toalua i le lotu. Sa ma faaipoipo i le Malumalu o Dallas. O le taimi nei, o i ma’ua o matua o se fanau laiti aulelei e toalua.

“Ou te fia faafetai atu ia te oe, Kristi. Na faia se faataitaiga matagofie i le taimi atoa i le aoga maualuga. Sa e agalelei ma amio mama. Sa faia e faifeautalai a’u lesona ma valaaulia a’u ou te papatiso, peitai o oeo lo’u faifeautalai lona tolu. Sa e totoina se fatu e ala i au taga, ma na e faaleleia moni lava lo’u olaga. Ua i ai nei so’u aiga e faavavau. O le a ola a’e la’u fanau ua iloa le atoaga o le talalelei. O le faamanuiaga silisili e mafai ona maua e soo se tasi o i tatou. Sa e fesoasoani e aumaia lena mea i lo’u olaga.”

Ina ua ou faafesoota’ia o ia, na faamatala ai e Kristi, “O nisi taimi tatou te manatu tatou te faalogo i le lisi o uiga faaleatua o loo otooto mai i le mataupu faavae lona sefulutolu o le faatuatua, ma tatou lagona ai le lofituina. Peitai, ou te iloa a tatou ola ai i nei tulaga faatonuina ma taumafai e mulimuli i le faataitaiga a Keriso, e mafai ona tatou faia se eseesega. …Ou te lagona e faapei o Amona i le Alema 26:3 ina ua ia fai mai, ‘O le manuia foi lenei ua foaiina mai ia te i tatou, aua ua faia i tatou ma tufugaaao o le Atua e faataunuu a’i lenei galuega tele.’”

Ou te tatalo ia le gata ina tofu faaupu mai e outou “Ou te talitonu ua faamaoni ma amiotonu,” ae o le a outou tautino atu foi e ola ai i lena folafolaga i aso taitasi ma aso uma. Ou te tatalo a outou faia lenei mea, o le a lagolagoina outou e le malosi, alofa ma faamanuiaga a le Tama Faalelagi, e faia ai mea sa auina mai outou iinei e fai. Ou te fai atu ai nei mea i le suafa o Iesu Keriso, amene.

  1. Thomas S. Monson, “Toe Tepa i Tua ma Agai i Luma,” Liahona, Me 2008, 90.

  2. Faamaoni i le Faatuatua (2004), 49 50.

  3. Tagai Esoto 14:15–22.

  4. Mataupu o le Talalelei (2009), 140–49.

  5. Howard W. Hunter, “Basic Concepts of Honesty,” New Era, Feb. 1978, 4, 5.

  6. William J. Scott, “Forgot to Look Up,” Scott’s Monthly Magazine, Dec. 1867, 953.

  7. Tagai Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary, 11th ed. (2003), “true.”

  8. Charlotte Brontë, Jane Eyre (2003), 356.