2010–2019
‘Oku ou Tui ‘oku Totonu ke Faitotonu mo Angatonu
ʻEpeleli 2011


‘Oku ou Tui ‘oku Totonu ke Faitotonu mo Angatonu

Ko e angatonu ki heʻetau ngaahi tuí—ʻo tatau ai pē pe ʻoku ʻikai manakoa, faingofua, pe fakafiefia—ʻa ʻetau fai peheé, ʻokú ne maluʻi kitautolu ʻi he hala ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengata mo ʻetau Tamai Hēvaní.

Siʻeku kau finemui ʻofeina, ko ha tāpuaki mo ha faingamālie maʻongoʻonga kiate au ke u tuʻu ʻi hoʻomou haʻohaʻongá ʻi he efiafí ni. ʻOku mou hā fakaʻofoʻofa mo matamatalelei ke vakai atu ki ai.

Ko e Tefito ʻo e Tui hono hongofulu mā tolú ko e Kaveinga ia ʻa e Mutualé ki he 2011. ʻI heʻeku kau atu ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e toʻu tupú mo e ngaahi houalotusākalamēniti ʻi he taʻu ní, kuó u fanongo ki he vahevahe ʻe he kau talavoú mo e kau finemuí ʻa e ʻuhinga kiate kinautolu ʻa e Tefito ʻo e Tui hono hongofulu mā tolú pea mo e founga ʻoku nau fakaʻaongaʻi ai kinautolu ʻi heʻenau moʻuí. ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻoku nau ʻiloʻi ko e Tefito ʻo e Tui fakaʻosí ia, ko e lōloa tahá ia, ko e faingataʻa taha ia ke ako maʻulotó, pea ko e Tefito ʻo e Tui ia ʻoku nau amanaki he ʻikai ke kole ange ʻe he pīsopé ke nau lau maʻuloto angé. Neongo ia, ʻoku mahino ki ha tokolahi ʻo kimoutolu ʻoku lahi ange ʻa e meʻa ʻoku ʻuhinga ki ai e Tefito ʻo e Tui hono hongofulu mā tolú.

Ko e Tefito ʻo e Tui hono hongofulu mā tolú ko ha fakahinohino ia ki he moʻui angatonú mo e moʻui faka-Kalisitiané. Fakakaukau angé pe naʻe mei fēfē hotau māmaní kapau naʻe fili ʻa e tokotaha kotoa pē ke ne moʻui ʻaki ʻa e ngaahi akonaki ʻoku ʻi he Tefito ʻo e Tui hono hongofulu mā tolú: “ ʻOku mau tui ʻoku totonu ke faitotonu, angatonu, sino maʻa, angalelei, anga-māʻoniʻoni, pea fai lelei ki he kakai kotoa pē; ko e moʻoni, ʻoku mau lava ke pehē ʻoku mau muimui ki he naʻinaʻi ʻa Paulá—ʻOku mau tui ki he ngaahi meʻa kotoa pē, ʻoku mau ʻamanaki lelei ki he ngaahi meʻa kotoa pē, kuo mau kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻa lahi, pea ʻoku mau ʻamanaki ke mau lava ʻo kātakiʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē. Kapau ʻoku ai ha meʻa ʻoku māʻoniʻoni, fakaʻofoʻofa, pe ongoongolelei pe feʻunga mo hono vīkivikiʻí, ko e ngaahi meʻa ia ʻoku mau fekumi ki aí.”

Naʻe fai ʻe Palesiteni Tōmasi S.Monisoni ko e palōfitá ʻa e ʻuluaki lea ʻi he pongipongi Sāpate ʻo e konifelenisi lahí, pea naʻá ne lau ʻa e naʻinaʻi ko ia ʻa Paula ʻoku ʻi he Filipai 4:8ʻa ia ʻokú ne langaki hake ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he Tefito ʻo e Tui hono hongofulu mā tolú. Naʻá ne fakahā mai ʻa e ngaahi taimi faingataʻa ʻa ia ʻoku tau moʻui aí peá ne ʻomi mo ha fakalotolahi. Naʻá ne pehē, “ʻI heʻetau ngaahi fononga taʻepau ko ʻeni ʻi he māmaní, ʻoku ou fakatauange te tau … muimui ʻi he faleʻi mei he ʻAposetolo ko Paulá ʻa ia te ne maluʻi kitautolu mo tau nofo maʻu ai ʻi he halá.”1

ʻI he pōní, ʻoku tuku taha ʻeku tokangá ki he ongo tefitoʻi moʻoni ʻokú na fekauʻaki mo e Tefito ʻo e Tui hono hongofulu mā tolú, ʻa ia ʻokú na mātuʻaki tokoni ke “maluʻi kitautolu mo tau nofo maʻu ai ʻi he halá.” ʻOku ʻi ai ʻeku fakamoʻoni mālohi mo e fakapapau ki he mahuʻinga ʻo e ongo tefitoʻi moʻoni ʻo e totonu ke faitotonu mo angatonú.

ʻUluakí, “[ʻOku ou] tui ʻoku totonu ke faitotonu.” Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e faitotonú? ʻOku akoʻi mai ʻe he kiʻi tohi ko e Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí“Okuʻuhinga ʻa e faitotonú ke fakamoʻomoʻoni, mo moʻoni, pea mo ʻikai ha kākā, ʻi he taimi kotoa.”2 Ko ha fekau ia mei he ʻOtuá ke faitotonu3 pea “ ʻoku fie maʻu ʻa e faitotonu kakató ki hotau fakamoʻuí.”4

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitā kuo pau ke tau mātuʻaki lotoʻaki ʻa e faitotonú. Naʻá ne pehē:

“ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí naʻe ʻi ai ha ngaahi fakatātā ʻi he ngaahi loki talitaliʻanga kakai mo e ngaahi hūʻanga ki homau ngaahi falalotú ʻa ia naʻe fakahingoa ko e, ‘Faitotonu Kiate Koe.’ Ko e lahi taha ʻo e ngaahi fakatātaá naʻe ʻi ai ʻenau kaunga ki he ngaahi tūkunga iiki mo angamaheni ʻo e moʻuí. Ko e ngaahi meʻa ʻeni ʻoku fakatupulaki ai e tefitoʻi moʻoni ʻo e faitotonú.

“ʻOku ʻi ai ha niʻihi te nau pehē ʻoku hala fakaeʻulungāanga ke taʻe faitotonu ʻi he ngaahi meʻa lalahí ka ʻoku nau tui ʻoku fakatonuhiaʻi pē kapau ʻoku ʻikai ke fuʻu loko mahuʻinga ʻa e ngaahi meʻa ko iá. ʻOku ʻi ai nai ha faikehekehe moʻoni ʻi he taʻe faitotonu ʻi ha meʻa fekauʻaki mo e paʻanga ʻe tahaafé pe ko ha meʻa fekauʻaki mo ha kiʻi sēnití? … ʻOku ʻi ai nai ha fakafuofua moʻoni ʻo e taʻe faitotonú, ʻo fakatatau pe naʻe lahi pe siʻisiʻi ʻa e meʻa ne hokó?”

Naʻe hoko atu ʻa Palesiteni Hanitā, “Kapau te tau maʻu ʻa e takaua ʻa e ʻEikí mo e Laumālie Māʻoniʻoní, kuo pau ke tau faitotonu ʻiate kitautolu, faitotonu ki he ʻOtuá, pea mo hotau kāingá. ʻOku fakafiefia moʻoni hono olá.”5

ʻOku tau aʻusia ha melino ʻi hotau ʻatamaí mo e konisēnisi maʻá ʻi he taimi ʻoku tau faitotonu ai ʻi he ngaahi meʻa kotoa peé, ʻo tatau ai pē pe ʻoku lahi pe siʻisiʻi. ʻOku fakatupulaki hotau ngaahi vā fetuʻutakí he ʻoku fakatefito ʻi he falalá. Pea ko e tāpuaki maʻongoʻonga taha ʻoku ʻomi ʻe he faitotonú ko e malava ke tau maʻu ʻa e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku ou fie vahevahe atu ha kiʻi talanoa faingofua kuó ne fakamālohia ʻeku tukupā ke faitotonu ʻi he ngaahi meʻa kotoa peé:

Naʻe ʻalu ha tangata … ʻi ha efiafi ʻe taha ke kaihaʻa koane mei he ngoueʻanga hono kaungāʻapí. Naʻá ne ʻalu mo hono kiʻi fohá pea fakatangutu ia ʻi he funga ʻaá ke fakasiosio, ke fakatokanga ange telia naʻa ʻalu ange ha taha. Naʻe puna ʻa e tangatá ʻi he funga ʻaá mo ha fuʻu tangai lahi ʻi hono nimá, pea kimuʻa ke ne toli e koané naʻá ne sio takai holo, ki he tafaʻaki ko ē mo e tafaʻaki ko ē, pea ʻi he ʻikai ke ne sio ki ha tahá naʻá ne kamata ke fakafonu ʻene tangaí.… [Naʻe ui atu ʻa e kiʻi tamasiʻí]:

“‘…Naʻe kaila atu e kiʻi tamasiʻí, “Tangataʻeiki, ʻoku teʻeki ke ke sio ki he tafaʻaki ʻe taha! … Ne ngalo ke ke sio ki ʻolunga.’”6

ʻI he taimi ʻoku ʻahiʻahiʻi ai kitautolu ke tau taʻe faitotonú, pea ko e ʻahiʻahi ko ʻení ʻoku fai mai ia kiate kitautolu hono kotoa, mahalo te tau pehē he ʻikai pē ke ʻilo ia ʻe ha taha. ʻOku fakamanatu mai ʻe he talanoa ko ʻení ʻoku ʻafioʻi maʻu pē ia ʻe heʻetau Tamai Hēvaní, pea ʻoku tau mātuʻaki taliui kiate Ia. ʻOku tokoniʻi au ʻe he ʻilo ko ʻení ke hokohoko atu ʻeku fāifeinga ke moʻui ʻaki ʻa e tukupā ko ʻení: “[ʻOku ou] tui ʻoku totonu ke faitotonu.”

ʻOku akoʻi mai ʻe he Tefito ʻo e Tui hono hongofulu mā tolú ʻa e tefitoʻi moʻoni hono uá “ʻOku [ou] tui ʻoku totonu ke angatonu.” ʻOku fakamatalaʻi ʻe he tikisinalí ʻa e foʻi lea ko e angatonú ko e tuʻu maʻu, mateaki, totonu, pe ʻikai toe heliaki.7

Ko e taha ʻo e ngaahi tohi ʻoku ou manako aí ko e tohi ʻiloa mei Pilitānia ko e Jane Eyre, naʻe faʻu ʻe Charlotte Bronte ʻi he 1847. Ko e tokotaha ʻoku fai ki ai ʻa e talanoá ko Jane Eyre, ko ha kiʻi taʻahine naʻe fuʻu masiva, mo paea taʻu hongofulu tupu ka naʻá ne fakatātaaʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e “angatonú.” ʻI he fakamatala faʻu ko ʻení, naʻe ʻi ai ha tangata ko Misa Rochester, naʻá ne ʻofa ʻia Miss Eyre ka naʻe ʻikai lava ke na mali. Ka, ʻokú ne kole kia Miss Eyre ke na nofo fakataha taʻe mali pē. Naʻe ʻofa foki mo Misi Eyre ʻia Misa Rochester, pea ʻokú ne fehuʻi pe kiate ia ʻi he taimi ʻoku ʻahiʻahi ai iá, “Ko hai ʻi he māmaní ʻoku tokanga atu kiate koé? pe ko hai ʻe lotomamahi ʻi he meʻa ʻokú ke faí?”

Naʻe vave hono tali pē ʻe he konisēnisi ʻo Seiní: “ʻOku ou tokangaʻi pē au. Ko e lahi ange ʻeku ongoʻi liʻekiná, taʻe ʻi ai ha kaungāmeʻá, mo e taʻe fai poupoua aú, ko e lahi ange ia ʻeku fakaʻapaʻapaʻi pē aú. Te u tauhi ʻa e fono kuo ʻomi ʻe he ʻOtuá; … ʻOku ʻikai ke ʻomi ʻa e fonó mo e ngaahi tefitoʻi moʻoní ki he ngaahi taimi ʻoku ʻikai ai ke ʻi ai ha ʻahiʻahí: ʻoku ʻomi kinautolu ki he ngaahi taimi pehe ní … Kapau te u maumauʻi ʻa e ngaahi fekaú ʻi he faingamālie ke u fai pehē aí, ko e hā leva honau mahuʻingá?ʻOku ʻi ai honau mahuʻinga—ko ia kuó u tui maʻu pē … Ko e ngaahi fakakaukau tokamuʻá, ngaahi fakapapau kuó u sītuʻa ki aí, ko e kotoa ia e meʻa ʻoku ou maʻu he taimí ni ke u falala ki aí: te u kei mateakiʻi pē ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi fakapapau ko iá.”8

Ne angatonu ʻa Seini ʻEa ki heʻene ngaahi tuí ʻi he taimi ne taulōfuʻu ai e ʻahiʻahí, naʻá ne falala ki he fono ne ʻomi ʻe he ʻOtuá, peá ne “mateakiʻi” ke fakaʻehiʻehi mei he ʻahiʻahí.

Ko e angatonu ki heʻetau ngaahi tuí,— ʻo tatau ai pē pe ʻoku ʻikai manakoa, faingofua, pe fakafiefia,—ʻokú ne maluʻi kitautolu mo tau nofo maʻu ai ʻi he hala ʻoku fakatau ki he moʻui taʻengatá fakataha mo ʻetau Tamai Hēvaní.ʻOku ou saiʻia he fakatātā ko ʻeni ne tā ʻe ha finemui ʻe taha ke fakamanatu kiate ia ʻene holi ke ne aʻusia ʻa e fiefia ʻo e nofo fakataha mo e Tamai Hēvaní ʻo taʻengatá.

ʻOku fakaʻatā foki kitautolu ʻe he angatonú ke ne fakahoko ha ola lelei ʻi he moʻui ʻa e niʻihi kehé. Ne u toki fanongó ni ki he talanoa fakalaumālie ʻa ha finemui, ʻa ia naʻe makatuʻunga ʻi heʻene tukupā ke angatonu ki heʻene ngaahi tuí, ha ola maʻongoʻonga ʻi he moʻui ʻa ha finemui kehe ʻe taha.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, naʻe ʻi he kalasi kuaea tatau pē ʻa Kulisitī mo Seni ʻi Heeti, Tekisisi. Neongo naʻe ʻikai ke na fuʻu maheni, ne fanongo ʻa Seni ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻoku talanoa ʻa Kulisitī mo hono ngaahi kaungāmeʻá ʻo kau ki he lotú, ʻenau ngaahi tui kehekehé, mo e ngaahi talanoa manako mei he tohi tapú. Kimuí ni mai, ʻi he toe fetuʻutaki ʻa Seni mo Kulisitī, naʻá ne vahevahe ai ʻa e talanoa ko ʻení:

“Ne u ongoʻi loto-mamahi he ʻikai ke u ʻilo ha meʻa kau ki hoʻo talanoa mo ho ngaahi kaungāmeʻá, pea ko ia ne u kole ki heʻeku ongomātuʻá ke ʻomai haʻaku Tohi Tapu ʻi he Kilisimasí. Ne u maʻu ʻa e Tohi Tapú peá u kamata ke lau ia. Ko e kamataʻanga ʻeni ʻeku fononga fakalotú mo ʻeku fekumi ki he siasi moʻoní. … Ne ʻosi ha taʻu ʻe hongofulu mā ua. ʻI he vahaʻataimi ko iá ne lahi ha ngaahi siasi ne u ʻaʻahi ki ai pea maʻulotu hokohoko ka naʻá ku ongoʻi ʻoku kei toe lahi pē ngaahi meʻa. ʻI he pō ʻe taha, ne u tūʻulutui ʻo lotu ke u ʻilo ʻa e meʻa ke faí. ʻI he pō ko iá ne u misi ai kiate koe, Kulisitī. Kuo teʻeki ai pē ke u toe sio kiate koe talu ʻeta ʻosi mei he ako māʻolungá. Ne u fakakaukau naʻe ngali kehe ʻeku misí, ka naʻe ʻikai ke u fakakaukau naʻe ʻi ai hano mahuʻinga. Ne u misi hokohoko kiate koe ʻi he pō ʻe tolu. Ne u fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo ʻeku ngaahi misí. Ne u manatuʻi naʻá ke Siasi Māmonga. Ne u vakaiʻi e uepisaiti Māmongá. Ko e ʻuluaki meʻa ne u maʻú ko e Lea ʻo e Potó. Kuo mālōlō ʻeku faʻeé mei he kanisā ʻo e maʻamaʻá ʻi he taʻu ʻe ua kuo hilí. Naʻá ne ifi tapaka pea ʻi hono lau ʻo kau ki he Lea ʻo e Potó naʻe fuʻu ongo ia kiate au. Kimui ange aí, ne u ʻaʻahi ki he ʻapi ʻo ʻeku tamaí. Ne u tangutu ʻi loto fale, pea kamata ke u lotu. Ne u kole ke u ʻiloʻi ʻa e feituʻu ke u ʻalu ki aí mo e meʻa ke u faí. ʻI he taimi pē ko iá, naʻe ʻasi mai he televīsoné ha fakamatala ki he Siasí. Ne u hiki ʻa e fiká peá u tā ki ai he pō tatau pē. Hili ha ʻaho ʻe tolu ne tā mai ʻa e ongo faifekaú ʻo kole mai pe te na lava ʻo ʻomai haTohi ʻa Molomona ki hoku ʻapí. Ne u talaange, ʻ ʻIo.’ Hili ha māhina ʻe tolu mo e konga mei ai ne papitaiso au. Hili ha taʻu ʻe ua mei ai ne u feʻiloaki mo hoku malí ʻi he lotú. Naʻá ma mali ʻi he Temipale Tālasí. Ko e taimi ní, ʻokú ma hoko ko e ongomātuʻa ki ha fānau fakaʻofoʻofa ʻe toko ua.

“Ne u fie maʻu ke fakamālō atu kiate koe, Kulisitī. Naʻá ke tā ha sīpinga fakaʻofoʻofa ʻi he akoʻanga māʻolungá. Naʻá ke angaʻofa mo angamaʻa. Ne akoʻi au ʻe he ongo faifekaú mo fakaafeʻi au ke u papitaiso, ka ko koe ʻeku faifekau hono tolú. Ne ke tō ha ngaahi tenga ʻi hoʻo ngaahi ngāué, pea ko e moʻoni ne ke ʻai ʻeku moʻuí ke toe lelei ange. ʻOku ʻi ai hoku fāmili taʻengata he taimí ni. ʻE tupu hake ʻeku fānaú ʻo ʻilo ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí. Ko e tāpuaki maʻongoʻonga taha ia ʻe lava ke maʻu ʻe ha taha. Ne ke tokoni ke u maʻu ia ʻi heʻeku moʻuí.”

Naʻe vahevahe mai ʻa Kulisitī ʻi he taimi ne u fetuʻutaki ai kiate iá, “Taimi ʻe niʻihi ʻoku ou fakakaukau ʻoku tau fanongo ki he lisi ʻo e ngaahi ʻulungāanga ʻoku ʻomi ʻe he Tefito ʻo e Tui hono hongofulu mā tolú, pea tau ongoʻi lōmekina ai. Neongo ia, ʻoku ou ʻiloʻi ʻi heʻetau moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ko ʻení pea faifeinga ke muimui ki he sīpinga ʻa Kalaisí, te tau lava ʻo fakahoko ai ha meʻa ʻoku makehe. … ʻOku ou ongoʻi tatau mo ʻĀmoni ʻi he ʻAlamā 26:3 ʻi heʻene pehē, “Pea ko e tāpuaki ʻeni kuo foaki kiate kitautolú, kuo ngaohi kitautolu ke tau hoko ko e ngaahi meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ki hono fakahoko ʻo e ngāue maʻongoʻongá ni.”

Ko ʻeku lotú ia ʻe ʻikai ngata pē ʻi hoʻomou leaʻaki takitaha “ʻOku ou tui ʻoku totonu ke faitotonu mo angatonú,” ka te mou tukupā foki ke moʻui ʻaki ʻa e palōmesi ko iá ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻOku ou lotua ʻi hoʻo fai ʻení, ʻe poupouʻi koe ʻe he mālohi, ʻofa mo e ngaahi tāpuaki ʻa e Tamai Hēvaní ʻi hoʻo fai ʻa e ngāue naʻe fekauʻi mai ai koe ki hení. ʻOku ou fai ʻeni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

  1. Thomas S. Monson, “Vakai ki he Kuohilí pea Laka Ki Muʻa,” Liahona, Mē 2008, 90.

  2. Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí (2004), 16.

  3. Vakai, ʻEkesōtosi 20:15–16.

  4. Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí (2009), 179.

  5. Howard W. Hunter, “Basic Concepts of Honesty,” New Era, Feb. 1978, 4, 5.

  6. William J. Scott, “Forgot to Look Up,” Scott’s Monthly Magazine, Dec. 1867, 953.

  7. Vakai, Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary, 11th ed. (2003), “true.”

  8. Charlotte Brontë, Jane Eyre (2003), 356.