2010–2019
Ngaahi Faingamālie ke Fai Lelei
ʻEpeleli 2011


Ngaahi Faingamālie ke Fai Lelei

ʻOku fie maʻu maʻu pē ʻi he founga ʻa e ʻEikí ha kakai kuo nau ʻofa ʻo fakatapui ʻenau moʻuí mo e meʻa ʻoku nau maʻú ki he ʻOtuá mo ʻEne ngāué, ke tokoniʻi ʻaki kinautolu ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fie maʻu fakatuʻasinó.

ʻE kāinga, ko e taumuʻa ʻeku pōpoakí ke fakalāngilangiʻi mo fakamanatu e meʻa kuo fai pea ʻoku lolotonga fai ʻe he ʻEikí ke tokoniʻi ʻEne fānau ʻoku masiva mo faingataʻaʻia ʻi he funga māmaní. ʻOkú Ne ʻofa Heʻene fānau faingataʻaʻiá mo kinautolu ʻoku fie tokoní. Pea kuó Ne faʻufaʻu ha ngaahi founga ke faitāpuekina ai ʻa kinautolu ʻoku fie maʻu tokoní mo kinautolu ʻe foaki iá.

ʻOku fanongo mai ʻetau Tamai Hēvaní ki he ngaahi lotu ʻEne fānaú he māmaní ʻo kole meʻakaí, vala ke tuí, pea mo e ngeia te nau maʻu ʻi haʻanau lava ke tokonaki pē maʻanatolú. Kuo aʻu hake kiate Ia e ngaahi tautapa ko iá talu mei he taimi naʻá Ne tuku ai ʻa e tangatá mo e fefiné ʻi he māmaní.

ʻOku mou ʻiloʻi e ngaahi fie maʻu ko iá ʻi he feituʻu ʻoku mou nofo aí pea mei māmani kotoa. ʻOku faʻa ongo ki ho lotó ʻa e manavaʻofa. ʻI hoʻo feʻiloaki mo ha taha ʻoku fāinga ke maʻu haʻane ngāué, ʻoku ʻi ho lotó ʻa e holi ke tokoni. ʻOkú ke ongoʻi ia ʻi he taimi okú ke ʻalu ai ki he ʻapi ʻo ha uitou ʻo ‘ilo ʻoku ʻikai haʻane meʻakaí. ʻOkú ke ongoʻi ia ʻi hoʻo mamata ʻi he ngaahi tā ʻo ha fānau ʻoku tangutu pē ʻo tangi ʻi honau ʻapí kuo fakaʻauha ʻe ha mofuike pe vela.

Koeʻuhí ʻoku fanongo ʻa e ʻEikí ki heʻenau tangí mo ongoʻi ʻa hoʻo manavaʻofa lahi kiate kinautolú, kuó Ne tuku mai ai ha ngaahi founga ki Heʻene kau ākongá ke nau tokoni talu mei he kamataʻangá. Kuó Ne fakaafeʻi ʻEne fānaú ke fakatapui honau taimí, ʻenau koloá, mo ʻenau moʻuí ke kau fakataha mo Ia ʻi hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé.

Naʻe ʻi ai e kuonga naʻe ui ai ʻEne founga tokoní ko e moʻui ʻaki e fono ʻo e fakatapuí. Naʻe ui ʻEne foungá he kuonga ʻe taha ko e kautaha uouangatahá. ʻOku ui ia ʻi hotau kuongá ni ko e polokalama uelofea ʻa e Siasí.

ʻOku liliu e hingoá mo e fakaikiiki ʻo e ngāué ke feʻunga mo e ngaahi fie maʻu mo e tuʻunga ʻoku ʻi ai e kakaí. Ka ʻoku fie maʻu maʻu pē ʻi he founga ʻa e ʻEikí ha kakai kuo nau ʻofa ʻo fakatapui ʻenau moʻuí mo e meʻa ʻoku nau maʻú ki he ʻOtuá mo ʻEne ngāué, ke tokoniʻi ʻaki kinautolu ʻoku ʻi ai ʻenau ngaahi fie maʻu fakatuʻasinó.

Kuó Ne fakaafeʻi mo fekauʻi kitautolu ke tau kau ʻi Heʻene ngāué ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Naʻa tau fai ha fuakava ʻi he vai ʻo e papitaisó pea ʻi he ngaahi temipale māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá te tau fai ia. ʻOku tau fakafoʻou ʻetau fuakavá ʻi heʻetau maʻu e sākalamēnití he Sāpaté.

Ko ʻeku taumuʻa ʻi he ʻaho ní ke fakamatalaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi faingamālie kuó Ne tuku mai ke tau tokoniʻi ai e niʻihi ʻoku faingataʻaʻiá. He ʻikai te u lava ʻo fakamatalaʻi kotoa kinautolu he kiʻi taimi ʻoku tau maʻú. Ko ʻeku ʻamanakí ke fakafoʻou mo fakamālohia hoʻomou tukupā ke ngāué.

ʻOku ʻi ai e himi ʻoku kau ki he fakaafe ʻa e ʻEikí ki he ngāue ko ʻení kuó u hiva ʻaki talu ʻeku kei siʻi. ʻI heʻeku kei siʻí ne lahi ange pē ʻeku tokanga ki he fakafiefia ʻo e fasí ʻi heʻeku tokanga ki he mālohi ʻo hono fakaleá. ʻOku ou lotua te mou ongoʻi hono ngaahi leá ʻi homou lotó he ʻahó ni. Tau toe fanongo angé ki hono fakaleá:

Kuó u fai ha lelei ʻi he māmaní?

Pe kuó u fai nai ha tokoni?

Ke fiefia ai ʻa e loto mamahí,

Ka ʻikai, kuó u vaivai.

ʻE maʻamaʻa pē ʻa e haʻamongá

Ke ngāue loto tahá

Pe kuó u fakamoʻui nai ha mahaki?

Ne fie maʻu pe kuo ʻi ai?

ʻĀ hake pea fai lelei

Ko e finangalo [ia] ʻo e Tamaí.

ʻOkú ne finangalo ki he fai leleí,

Ko e ʻofa ke tāpuakí.1

ʻOku ʻomi maʻu pē ʻe he ʻEikí ha fakatokanga kiate kitautolu kotoa. ʻOku ʻi ai ha taimi ʻe niʻihi ʻoku tupukoso hake pē ha ongoʻi manavaʻofa ki ha taha ʻoku faingataʻaʻia. Mahalo naʻe ongoʻi ʻeni ʻe ha tamai ʻi haʻane sio ki ha humu ʻa ha kiʻi tamasiʻi ʻo mamulu hono tuí. Mahalo naʻe ongoʻi ia ʻe ha faʻē ʻi heʻene fanongo ki he tangi ilifia ʻene kiʻi tamá he poʻulí. Mahalo naʻe ongoʻi ʻe ha foha pe ʻofefine ʻa e ʻofa ki ha taha naʻe ngali loto mamahi pe ilifia ʻi ʻapiakó.

Kuo tau ʻosi aʻusia kotoa pē ʻa e ongoʻi ʻofa ki ha niʻihi ʻoku ʻikai ke tau maheni. Hangē ko ʻení, ʻi hoʻo fanongo ki he ngaahi peau ʻi he Pasifikí naʻe fakatupu ʻe he mofuike ʻi Siapaní, naʻá ke ongoʻi ʻa e hohaʻa kiate kinautolu ʻe ala lavea aí.

Ne ongoʻi ʻe hamou lauiafe ʻa e manavaʻofá ʻi hoʻomou fanongo ʻi he tāfea ʻi Kuinisilani, ʻi ʻAositelēliá. Naʻe fakafuofuaʻi pē ʻe he ngaahi lipooti he ongoongó e tokolahi ʻo e kau faingataʻaʻiá. Ka ne ongoʻi ʻe homou tokolahi ʻa e faingataʻaʻia ʻa e kakaí. Naʻe tali ʻa e ui tokoní ʻe ha kau ngāue tokoni ʻa e Siasí ʻe toko 1,500 pe lahi ange ai ʻi ʻAositelēlia ʻa ia ne nau omi ke tokoni mo fai ha fakafiemālie.

Ne nau tafoki mei he ongoʻi manavaʻofá ʻo fai ha fili ke ngāue ʻo fakatatau mo ʻenau ngaahi fuakavá. Kuó u ʻosi mamata he ngaahi tāpuaki kuo maʻu ʻe ha taha faingataʻaʻia ʻoku fai kiate ia ha tokoni pea pehē ki he tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e faingamālie ke tokoní.

ʻOku ʻilo ʻe he mātuʻa fakapotopotó ʻa e founga ke tāpuakiʻi ai e moʻui ʻa honau ngaahi fohá mo e ʻofefiné ʻo fakafou ʻi he fie maʻu kotoa pē ʻa e niʻihi kehé. Ne toki haʻú ni ha fānau ʻe toko tolu ki homau matapā ʻi muʻá mo ha meʻakai ifo. Naʻe ʻiloʻi ʻe heʻenau mātuʻá ʻemau fie maʻu tokoní peá na fakakau ʻena fānaú ʻi he faingamālie ke tokoniʻi kimautolú.

Naʻe faitāpuekina ʻe he mātuʻá homau fāmilí ʻaki ʻenau tokoni ʻofá. ʻI heʻena fili ke kau ʻena fānaú ʻi he foakí, naʻá na ʻoatu ai ha ngaahi tāpuaki ki hona makapuna he kahaʻú. Ne u ʻilo pau mei he malimali ʻa e fānaú ʻi heʻenau mavahe mei homau ʻapí ʻe hoko ia. Te nau fakahā ki heʻenau fānaú ʻa e fiefia ne nau ongoʻi ʻi hono fai e tokoni ʻofa maʻá e ʻEikí. ʻOku ou manatu ki heʻeku ongoʻi fakalongolongo ʻa e fiemālie heʻeku kei siʻí ʻi heʻeku taʻataʻaki e vao he kaungāʻapí ʻi hano fakaafeʻi au ʻe heʻeku tamaí ke ma ō. ʻI he taimi kotoa pē ʻoku fakaafeʻi ai au ke u fai ha tokoní, ʻoku ou manatu peá u tui ki he himi ko e “ʻE ʻOtua ko Homau Tuʻí.”2

ʻOku ou ʻilo naʻe hiki hono fakaleá ke fakamatalaʻi ʻa e fiefia ʻoku maʻu mei he hū ki he ʻEikí ʻi he ʻaho Sāpaté. Ka naʻe ongoʻi ʻe he fānau ne omi ki homau matapaá mo e meʻakaí ʻa e fiefia ʻi hono fai e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he lolotonga e uiké. Pea naʻe sio ʻenau mātuʻá ki he faingamālie ke nau fai ai ha lelei mo fakamafola atu e fiefiá ki he ngaahi toʻu tangata hokó.

ʻOku ʻomi ʻe he founga tokangaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kau faingataʻaʻiá, ha toe faingamālie ʻe taha ke faitāpuekina ai ʻe he mātuʻá ʻa ʻenau fānaú. Ne u mamata ai ʻi ha falelotu he Sāpate ʻe taha. Naʻe ʻoange ʻe ha kiʻi tamasiʻi ha sila foaki ki he pīsopé ʻi heʻene hū atu ki falelotu pea toki fai e houalotu sākalamēnití.

Naʻá ku ʻiloʻi e fāmilí mo e kiʻi tamasiʻí. Ne toki fanongo pē e fāmilí naʻe ʻi ai ha taha faingataʻaʻia he uōtí. Naʻe peheni e lea ʻa e tamaí ki he kiʻi tamasiʻí ʻi heʻene faʻo ki he silá ha foaki ʻaukai lahi ange ʻi he angamahení: “Naʻa tau ʻaukai he ʻahó ni mo lotua ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Kātaki ʻo ʻave ʻeni ki he pīsopé maʻatautolu. ʻOku ou ʻilo te ne foaki ia ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku lahi ange ʻenau ngaahi fie maʻú ʻiate kitautolú.”

He ʻikai ongoʻi ʻe he tamasiʻí ʻene fiekaiá he Sāpate ko iá ka te ne manatu loto māfana ki he ʻaho ko iá. Ne u lava pē ʻo tala mei heʻene malimalí mo ʻene puke maʻu e silá ʻa ʻene ongoʻi ʻa e falala ange ʻene tamaí ke ne toʻotoʻo e foaki ʻa e fāmilí maʻá e masivá. Te ne manatuʻi e ʻaho ko iá ʻi heʻene hoko ko ha tīkoní, pea mahalo pē ʻo taʻengata.

Ne u mamata ʻi he fiefia tatau pē ʻi he ngaahi taʻu kuohilí ʻi he fofonga ʻo ha niʻihi ne tokoni ki he kakai ʻi ʻAitahoó, maʻá e ʻEikí. Ne papā e holisi maka ʻi he Vai Tītoní, ʻi he ʻaho 5 ʻo Sune 1976. Ne mālōlō ai ha toko 11. Ne pau ke mavahe ha toko lauiafe mei honau ngaahi ʻapí ʻi ha ngaahi houa siʻi pē. Ne tafia ha ngaahi ʻapi ʻe niʻihi. Pea naʻe toki lava pē ke fakaleleiʻi ke nofoʻi ha ngaahi fale ʻe laungeau ʻi ha ngāue mo ha fakamole ne lahi ange ia ʻi he meʻa ne malava ʻe kinautolu naʻe ʻaʻana iá.

Naʻe fie kaungāmamahi e niʻihi ne nau fanongo ki he meʻa naʻe hokó ʻo nau ongoʻi ke fai ha lelei. Ne mavahe e kaungāʻapí, kau pīsopé, kau palesiteni Fineʻofá, kau taki fakakōlomú, kau faiako fakaʻapí mo e kau faiako ʻaʻahí mei honau ngaahi ʻapí mo ʻenau ngāué ke fakamaʻa e ngaahi fale ʻo e niʻihi kehe ne tāfeá.

Ne foki mai ha ongomeʻa ki Lekisipeeki mei haʻana mālōlō ʻeveʻeva hili e tāfeá. Naʻe ʻikai ke na ō kinaua ki hona ʻapí. Ka naʻá na maʻu e pīsopé ʻo ʻeke ange pe ko e fē feituʻu ʻe lava ke na tokoni aí. Naʻá ne fakahinohino ange ha fāmili naʻe faingataʻaʻia.

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi naʻá na ō ke vakaiʻi ʻa hona ʻapí. Kuo ʻosi pulia ia ʻi hono tafia ʻe he tāfeá. Naʻá na toe foki pē ki he pīsopé ʻo ʻeke ange, “Ko e hā e meʻa ʻokú ke fie maʻu ke ma fai he taimi ní?”

Ko e fē pē feituʻu ʻokú ke nofo aí, kuó ke ʻosi mamata ʻi he liliu ʻa e mana ʻo e manavaʻofá ʻo hoko ko e ngāue taʻesiokitá. Mahalo pē naʻe ʻikai hoko ia hili ha fakatamaki fakanatula lahi naʻe hoko. Kuó u mamata ai ʻi he kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻi he tuʻu hake ʻa ha tangata ʻo fakamatala ki ha ngaahi fie maʻu ʻa ha tangata pe fefine ʻoku fekumi ki ha faingamālie ngāue ke tauhi ʻaki ia mo hono fāmilí. Naʻe lava ke u ongoʻi ʻa e fiekaungā-mamahi ʻi he lokí, ka naʻe fokotuʻu hake ʻe ha niʻihi e hingoa ʻo ha kakai te nau lava ʻo fakangāueʻi e tokotaha fie maʻu ngāué.

Ko e meʻa ko ia ne hoko ʻi he kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea mo ia ʻi he ngaahi fale naʻe tāfea ʻi ʻAitahoó, ko hono fakahaaʻi ia ʻo e founga ʻa e ʻEikí ke tokoniʻi ʻaki kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá ke nau moʻui fakafalala pē kiate kinautolu. ʻOku tau ongoʻi manavaʻofa pea ʻoku tau ʻiloʻi e meʻa ke fai ke tokoni ai ʻi he founga ʻa e ʻEikí.

ʻOku tau fakamanatu he taʻú ni e taʻu 75 ʻo e polokalama uelofea ʻa e Siasí. Naʻe kamata ia ke feau ʻaki e ngaahi fie maʻu ʻanautolu naʻe mole ʻenau ngāué, ngaahi fāmá, pea mo honau ngaahi ʻapí hili e taimi ne ʻiloa “Ko e Tōlalo ʻa e Tuʻunga Fakapaʻangá.”

Kuo toe hoko mai pē ʻi hotau kuongá ni ha ngaahi fie maʻu fakaetuʻasino lahi ʻa e fānau ʻa e Tamai Hēvaní ʻo hangē ko ia kuo hoko pea ʻe hoko ʻi he kuonga kotoa pē. ʻOku ʻikai fakataumuʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku makatuʻunga ai e polokalama uelofea ʻa e Siasí ki he kuonga pe feituʻu pē ʻe taha. ʻOku maʻá e kuonga mo e feituʻu kotoa pē ia.

ʻOku fakalaumālie mo taʻengata e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá. ʻI heʻene peheé, ko ʻene mahino ko ia kiate kitautolu mo tau tukulotoʻi iá, ʻe lava leva ke tau sio ai mo fakaʻaongaʻi e ngaahi faingamālié ke tokoni ʻi ha taimi mo ha feituʻu pē ʻe fakaafeʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau tokoni aí.

Ko ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻeni naʻa nau tataki au ʻi he taimi ne u fie tokoni ai ʻi he founga ʻa e ʻEikí mo tokoniʻi au ʻe ha niʻihi kehe.

ʻUluakí, ʻoku fiefia ange ʻa e tokotaha kotoa pē mo ongoʻi ʻene fakaʻapaʻapaʻi pē iá ʻi he taimi ʻoku lava ke nau tokonaki ai maʻanautolu mo honau fāmilí pea nau toki tokoni ke tokangaʻi ha niʻihi kehé. Ne u houngaʻia ʻiate kinautolu ne tokoni ke feau ʻeku ngaahi fie maʻú. Pea ne toe lahi ange ʻeku houngaʻiá he ngaahi taʻu hokohoko maí ʻiate kinautolu ne nau tokoni ke u moʻui fakafalala pē kiate aú. Pea ne u toki houngaʻia taha ʻiate kinautolu ne nau fakahaaʻi mai e founga ke u fakaʻaongaʻi ai ʻeku koloa hulú ke tokoni ki he niʻihi kehé.

Kuó u ʻilo ko e founga ke hulu ai ʻeku koloá ko e ʻai ke siʻi ange ʻeku fakamolé he paʻanga ʻokú te maʻu maí. ʻI heʻeku maʻu e koloa hulu ko iá, ne u lava ai ke ʻiloʻi ʻoku lelei ange e foaki atú ʻi he maʻu maí. ʻOku kau ʻi hono ʻuhingá he ʻoku tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he taimi ʻoku tau tokoni ai ʻi Heʻene foungá.

Naʻe lea ʻa Palesiteni Malioni G. Lomenī ʻo fekauʻaki mo e ngāue fakauelofeá ʻo pehē, “ʻI he ngāué ni, he ʻikai lava ke ke foaki peá ke masiva ai.” Peá ne toki talamai e lea naʻe fai ʻe heʻene palesiteni fakamisioná, ko Melevini J. Pālati: “He ʻikai lava ke foaki ʻe ha taha ha pakuʻi mā ki he ʻEikí taʻe te ne toe maʻu mai ha foʻi mā.”3

Kuó u ʻiloʻi hono moʻoní ʻi heʻeku moʻuí. ʻI he taimi ʻoku ou foaki lahi ange ai ki he fānau ʻa e Tamai Hēvaní ʻoku faingataʻaʻiá, ʻokú Ne angaʻofa leva kiate au.

Ko e tefitoʻi moʻoni hono ua kuó ne tataki au ʻi he ngāue fakauelofeá ko e mālohi mo e tāpuaki ʻo e uouangatahá. ʻI heʻetau fetakinima ke tokoniʻi e faingataʻaʻiá, ʻoku fetaiaki leva ai ʻe he ʻEikí hotau lotó. Naʻe fakalea peheni ia ʻe Palesiteni J. Lūpeni Kalake ko e Siʻí: “Kuo ʻomi … ʻe he foaki ko iá … ʻa e ongo fakafiefia taha ʻo e feohi fakatokouá ʻi he ngāue fakataha ʻa e kau tangata taukei ʻi he tafaʻaki kehekehe mo e faʻahinga ngāue maʻuʻanga moʻui kehekehe, ʻi he ngoue Uelofeá pe ha toe ngāue kehe pē.”4

ʻOku moʻoni ʻoku tupulaki ʻa e ongo fakatokouá ʻi he tokotaha ʻokú ne maʻu ʻa e foakí mo ia ʻokú ne fai e foakí. ʻOku ʻi ai ha ongoʻi vāofi ʻo aʻu mai pē ki he ʻahó ni ʻi hoku vā mo ha tangata ne ma ngāue fakataha ʻi hono tata e pelepelá mei hono falé ʻi he tāfea naʻe hoko ʻi Lekisipēkí. Peá ne ongoʻi e ngeia fakatāutaha lahi ange ʻi he meʻa kotoa kuó ne fai pē maʻana mo hono fāmilí. Kapau ne ma takitaha ngāue mavahevahe pē, ne mei mole meiate kimaua fakatouʻosi ha tāpuaki fakalaumālie.

Hoko mai ai ki he tefitoʻi moʻoni hono tolu ʻo e ngāue fakauelofeá kiate aú: Fakakau ho fāmilí ʻi he ngāué ke nau lava ʻo ako ke fetauhiʻaki ʻiate kinautolu lolotonga ʻenau tokangaʻi e niʻihi kehé. ʻE fetokoniʻaki ho ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻoku mou ngāue fakatahá ke tokoniʻi e niʻihi kehe ʻoku faingataʻaʻiá ʻi he taimi ʻo e faingataʻá.

Ne u ako e tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo e Uelofea ʻa e Siasí ʻi heʻeku hoko ko e pīsopé. Ne hoko ia ʻi heʻeku muimui ki he fekau ʻi he folofolá ke fekumi ki he masivá. Ko e fatongia ia ʻo e pīsopé ke fekumi pea tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku kei fie maʻu tokoní hili e meʻa kuo nau lava ʻo fai mo honau ngaahi fāmilí. Ne u ʻilo ʻoku fekauʻi mai ʻe he ʻEikí ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tau lava ʻo “kumi pea te mou ʻilo”5 ʻi hono tokangaʻi ʻo e masivá ʻo hangē pē ko ia ʻoku hoko ʻi he fekumi ki he moʻoní. Pea naʻá ku ako ke fakakau ʻa e Palesiteni Fineʻofá ʻi he fekumí. Mahalo kuó ne tomuʻa maʻu ʻe ia e fakahaá ʻiate koe.

ʻE fie maʻu ʻe hamou niʻihi e ueʻi fakalaumālie ko iá ʻi he ngaahi māhina ka hoko maí. ʻE fakaafeʻi e kāingalotú he funga māmaní ke nau kau atu ki ha ʻaho ngāue tokoni ke fakamanatu ʻaki e taʻu 75 ʻo e polokalama uelofea ʻa e Siasí. ʻE feinga e kau takí mo e kāingalotú ke maʻu ha fakahā ʻi heʻenau fokotuʻutuʻu ko ia e ngaahi ngāué.

Te u ʻoatu ha fokotuʻu ʻe tolu ki hono palani hoʻomou ngāue tokoní.

ʻUluakí, teuteuʻi fakalaumālie koe pea mo kinautolu ʻokú ke takí. Te mou toki lava ʻo mamata lelei ki he taumuʻa ʻo e ngāué ʻi heʻene hoko ko ha tāpuaki fakalaumālie mo fakatuʻasino ki he moʻui ʻa e fānau ʻa e Tamai Hēvaní ʻo kapau ʻe fakavaivaiʻi e lotó ʻe he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí.

Ko ʻeku fokotuʻu hono uá ke fili ʻa e niʻihi te mou tokoniʻí mei he kakai ʻi he puleʻangá pe ʻi he koló ʻe ongo ʻenau ngaahi fie maʻú ki he loto ʻo kinautolu ʻoku nau fai e tokoní. ʻE ongoʻi ʻe he kakai ʻoku tokoniʻí ʻa ʻenau ʻofá. ʻE lahi ange ʻene tokoni ke nau ongoʻi fiefiá ʻo hangē ko e talaʻofa ʻa e foʻi hivá, ʻo mahulu hake ia ʻi hono feau pē ʻenau ngaahi fie maʻu fakatuʻasinó.

Ko ʻeku fokotuʻu fakaʻosí ke mou palani ke fakaʻaongaʻi e mālohi ʻo e ngaahi haʻi fakafāmilí, ʻo e ngaahi kōlomú, ngaahi houalotú, mo e kakai ʻoku mou ʻilo ʻi homou tukui koló. ʻE hanga ʻe he ongoʻi uouangatahá ʻo liunga lahi ʻa e ʻaonga ʻo e ngāue ʻoku mou faí. Pea ʻe tupulaki e ongoʻi uouangatahá ʻi he ngaahi fāmilí, ʻi he Siasí, pea ʻi he tukui koló pea ʻe hoko ia ko ha tukufakaholo ʻe tuʻuloa hili ia ha taimi fuoloa mei he ʻosi ʻa e ngāue tokoní.

Ko hoku faingamālie ʻeni ke u fakahā atu ai e lahi ʻeku houngaʻia ʻiate kimoutolú. ʻI he tokoni ʻofa kuo mou fai maʻá e ʻEikí, kuo fakafou mai ai ʻiate au ʻa e fakamālō ʻa e kakai kuo mou tokoniʻí ʻi heʻemau feʻiloaki mo kinautolu he funga māmaní.

Naʻa mou ʻilo ha founga ke ngaohi ai kinautolu ke nau fiefia ange ʻi hoʻomou tokoni ʻi he founga ʻa e ʻEikí. Kuo mou foaki tauʻatāina mo e kau ākonga loto fakatōkilalo ʻa e Fakamoʻuí, hangē ko kimoutolú, ʻo mou tokoniʻi e niʻihi kehé, pea kuo fakahā kiate au ʻe he kakai kuo mou tokoniʻí ʻa ʻenau loto houngaʻiá.

ʻOku fakahā kiate au ʻe he kakai kuo mou ngāue fakatahá ʻa e houngaʻia tatau. ʻOku ou manatu ki ha taimi ne u tuʻu ai he tafaʻaki ʻo Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní. Naʻá ma talanoa kau ki he tokoni uelofea ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí. Naʻá ku ʻohovale ʻi heʻene hā longomoʻuí pea pehē loto vēkeveke mai ia, “ʻOku ou ʻofa ʻi he ngāué ni, pea ko e ngāué ia!”

ʻOku ou fakafofongaʻi atu ʻa e ʻEikí ʻi he ʻoatu ʻo e fakamālō ʻi hoʻomou ngāue ke tokoniʻi e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne ʻafioʻi kimoutolu pea ʻokú Ne ʻafioʻi hoʻomou ngāué, faivelengá, mo e feilaulaú. ʻOku ou lotua ke Ne foaki atu ʻa e tāpuaki ko hoʻomou mamata ki he fua ʻo hoʻomou ngaahi ngāué ʻi he fiefia ʻa e kakai kuo mou tokoniʻi maʻá e ʻEikí.

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko e Tamaí pea ʻokú Ne fanongo mai ki heʻetau ngaahi lotú. ʻOku ou ʻilo ko e Kalaisí ʻa Sīsū. ʻE lava ke fakahaohaoaʻi mo fakamālohia kimoutolu mo kinautolu ʻoku mou tokoniʻí, ʻi hoʻomou tauhi kiate Iá mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻE lava ke mou ʻilo ʻo hangē ko ia ʻoku ou ʻiloʻí, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ko Siosefa Sāmitá ko e palōfita ia ʻa e ʻOtuá ne toe fakafoki mai ʻa e Siasi moʻoni mo moʻui ko ʻení. ʻOku ou fakamoʻoni ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní ko e palōfita moʻui ia ʻa e ʻOtuá. Ko ia ʻa e faʻifaʻitakiʻanga maʻongoʻonga ʻo e meʻa ne fai ʻe he ʻEikí: ʻo feʻaluʻaki ʻo fai lelei. ʻOku ou lotua ʻe lava ke tau puke hotau ngaahi faingamālie ke “hiki hake e ngaahi nima ʻoku tautau ki laló, pea fakamālohi[a] ʻa e ngaahi tui ʻoku vaivaí.” 6‘I he huafa toputapu ‘o Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

  1. “Kuó u Fai ha Lelei?” Ngaahi Himi, fika 129.

  2. “ʻE ʻOtua ko Homau Tuʻi,” Ngaahi Himi, fika 77.

  3. Marion G. Romney, “Welfare Services: The Savior’s Program,” Ensign, Nov. 1980, 93.

  4. J. Reuben Clark Jr., ʻi he Conference Report, Oct. 1943, 13.

  5. Vakai, Mātiu 7:7–8; Luke 11:9–10; 3 Nīfai 14:7–8.

  6. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 81:5.