2010–2019
Sauniaina o le Lalolagi mo le Afio Mai Faalua
Aperila 2011


Sauniaina o le Lalolagi mo le Afio Mai Faalua

O a outou misiona o le a avea ma se avanoa paia e aumai ai isi ia Keriso ma fesoasoani ai e saunia mo le Afio Mai Faalua o le Faaola.

O la’u lauga i le po nei e faapitoa lava i le 12 i le 25 tausaga le matutua o loo umiaina le perisitua a le Atua. Matou te mafaufau pea ia te outou ma tatalo mo outou. Sa i ai se taimi sa ou faamatalaina ai le atalii o se tasi o le ma fanau e fa tausaga le matua lea na ia matuai tuleia i lalo si ona uso laitiiti. Ina ua uma ona faanā le tamaitiiti, sa liliu atu lo’u toalua, o Kathy i le alii e fa tausaga lea ma fesili atu ma le agalelei, “Aisea ua e tuleia ai lou uso laitiiti?” Sa ia tepa mai i lona tina matua ma tali mai, “Nana, ua ou sese. Ua leiloa la’u mama FMT, ma ua le mafai nei ona ou toe filifili le mea tonu.” Matou te iloa o loo outou taumafai malosi ina ia filifili pea le mea tonu. Matou te alolofa tele ia te outou.

Pe o outou manatunatu ea e uiga i le mafuaaga ua auina mai ai outou i le lalolagi i lenei taimi faapitoa? Tou te lei fananau mai i le taimi o Atamu ma Eva, po o le taimi na pulea ai e Farao ia Aikupito, po o le taimi o le Pulega o Aiga i Saina. Ua outou o mai i le lalolagi i lenei taimi i le luasefulu o seneturi talu ona mavae le uluai afio mai o Keriso. Ua toefuatai mai le perisitua a le Atua i le lalolagi, ma ua uma ona tuu mai e le Alii Lona aao e saunia le lalolagi mo Lona toe foi mai ma le mamalu. O aso nei o avanoa maoae ma tiutetauave taua. O ō outou aso nei.

I o outou papatisoga, na outou tautino atu ai lo outou faatuatua ia Iesu Keriso. Faatasi ai ma o outou faauuga i le perisitua, ua faateleina ai a outou taleni ma malosiaga faaleagaga. O se tasi o o outou tiutetauave taua o le fesoasoani lea e saunia le lalolagi mo le Afio Mai Faalua o le Faaola.

Ua tofia e le Alii se perofeta, Peresitene Thomas S. Monson, e taitaia le galuega o Lana perisitua. Ia te outou, na saunoa ai Peresitene Monson, “O loo manaomia e le Alii ia faifeautalai.”1 “O alii talavou agavaa uma lava, malolosi e tatau ona saunia e auauna atu i se misiona. O le galuega faafaifeautalai o se tiute faaleperisitua—o se matafaioi ua faamoemoeina e le Alii mai ia te [outou] ua tele mea ua tuuina atu i ai.”2

E manaomia e le galuega faafaifeautalai le ositaulaga. O le a i ai lava se mea e te tuua pe a e tali atu i le valaau a le Perofeta e auauna atu.

O i latou e mulimulitaia le taaloga o le lakapi, latou te iloa o le Olopeleki a Niu Sila, o se igoa na maua ona o le lanu o la latou toniga, o le au lakapi lea e sili ona lauiloa.3 Ina ia filifilia mo le “All Blacks” i Niu Sila o le a faatusatusa lea i le taalo ai mo se au lakapi o le Superbowl po o se au soka i le Ipu o le Lalolagi.

I le 1961, i le 18 o tausaga ma a o umia foi le Perisitua Arona, na avea ai Sidney Going, ma se tagata lakapi lauiloa i Niu Sila. Ona o ona tomai maoae, sa toatele lava tagata na manatu o le a filifilia o ia i le tausaga e sosoo ai i le au lakapi a le atunuu o le “All Blacks.”

I le sefuluiva o tausaga, i lenei taimi sili ona taua o le manu a’e o lana matata faalakapi, na tautino atu ai e Sid o le a ia lafoaia le lakapi ae auauna atu i se misiona. Na fai mai nisi o ia ua faavasivasi. O isi na fai mai o ia o le vale.4 Na latou tetee fai mai o le a le toe oo mai lava lona avanoa i le lakapi.

Mo Sid e le o se mea na ia tuua—ae o se avanoa ma tiutetauave o i luma atu. Na i ai sona tiute faaleperisitua e ofoina atu le lua tausaga o lona soifua e tautino atu ai le moni o le Alii o Iesu Keriso ma Lana talalelei toefuataiina. E leai se mea—e oo foi i se avanoa e taalo ai i le au a le atunuu faatasi ai ma le lauiloa o le a maua ai—o le a taofia o ia mai lena tiute.5

Na valaauina o ia e se perofeta a le Atua e auauna atu i le Misiona a Kanata i Sisifo. Ua fasefuluvalu tausaga talu ai i lenei masina, na tuua ai e le alii e sefuluiva tausaga o Elder Sidney Going ia Niu Sila e avea o se faifeautalai mo le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

Na faamatala mai e Sid ia te au se aafiaga na ia maua i lana misiona. Ua afiafi ma ua toe lava o le la foi atu ma lana soa i lo la fale. Na la filifili e toe tasi lava se aiga e asiasi i ai. Na talia i laua e le tama. Sa molimau atu Elder Going ma lana soa i le Faaola. Na talia e le aiga se Tusi a Mamona. Na faitauina e le tamā i le po atoa. I le isi vaiaso ma le afa na sosoo ai na uma ai ona ia faitaua atoa le Tusi a Mamona, le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma le Penina Tau Tele. I nai vaiaso mulimuli ane na papatiso ai loa le aiga.6

E ā la le faia o se misiona nai lo o se tulaga i le au a le Olopeleki a Niu Sila? Na tali mai Sid, “O le faamanuiaga o le [aumaia o isi] i le talalelei e sili mamao atu lona taua nai lo soo se mea o le a [e] ositaulagaina.”7

Atonu o loo outou taumanatunatu pe o le a le mea na tupu ia Sid ina ua uma lana misiona? O le mea e sili ona taua: o se faaipoipoga e faavavau ma lana manamea, o Colleen; e lima fanau tautupu; ma se tupulaga o fanau a fanau. O loo ia soifua i lona olaga e faalagolago i lona Tama i le Lagi, tausia o poloaiga, ma le auauna atu i isi.

Ma le lakapi? Ina ua maea lana misiona, na avea Sid Going ma se tasi o afa silisili i le talafaasolopito o le “Olopeleki,” na taalo mo vaitau e 11 ma mo le tele o tausaga sa avea ma kapeteni o le au.8

O le ā la se lelei o Sid Going? Na matuai lelei lava o ia lea na suia uma ai taimi o toleniga ma taaloga ona sa ia le taalo i le Aso Sa.9 Na matuai lelei lava Sid lea na aloaia ai e le Tupu Tamaitai o Egelani lona sao i le lakapi.10 Na matuai lelei lava o ia lea na tusia ai se tusi e uiga ia te ia ma faaautuina o le Super Sid.

Ae faapefea pe a na le oo mai na mamalu ia Sid ina ua maea lana misiona? O se tasi o vavega maoae o galuega faafaifeautalai i lenei Ekalesia lea e lei fesiligia lava e Sid Going ma le faitau afe e pei o ia, “O le a se mea o le a ou maua mai la’u misiona?” ae nai lo lena, “O le a se mea e mafai ona ou tuuina atu?”

O a outou misiona o le a avea ma se avanoa paia e aumai ai isi ia Keriso ma fesoasoani ai e saunia mo le Afio Mai Faalua o le Faaola.

Ua leva ona fetalai le Alii e uiga i sauniuniga talafeagai mo Lona Afio Mai Faalua. Na Ia tautino atu ia Enoka, “O le a ou auina atu foi mai le lagi le amiotonu; ae o le a ou auina atu le upumoni mai le lalolagi, … ma o le a ou faia ia oo atu i le lalolagi atoa faapei o se lolo le amiotonu ma le upumoni, e faapotopoto mai ai e ua ou filifilia mai i itu e fa o le lalolagi.”11 Na valoia e le perofeta o Tanielu e faapea i aso e gata ai o le a taavale atu ai le talalelei i tuluiga o le lalolagi, e pei o se “maa i [se] mauga, a e lei tofia i lima.”12 Na saunoa Nifae e uiga i le Ekalesia i aso e gata ai e toalaiti le faitau aofai, ae ua salalau atu i tuluiga uma o le lalolagi.13 Na tautino mai e le Alii i lenei tisipenisione, “Ua valaauina foi outou e faataunuuina le faapotopotoina o o’u lava tagata filifilia.”14 Ou uso talavou e, o a outou misiona o se avanoa ma tiutetauave maoae e taua i lenei faapotopotoina folafolaina ma ua soofaatasi i ō outou taunuuga e faavavau.

Mai lava i le popofou o le Toefuataiga, o loo matuai manatu mamafa le usoga e uiga i lo latou tiute e tautino atu le talalelei. I le 1837, e na o le fitu lena o tausaga talu ona faavae le Ekalesia, i se taimi o le mativa ma le sauaina, na auina atu ai faifeautalai i Egelani. I totonu o ni nai tausaga na sosoo ai, ua tala’i faifeautalai i nofoaga eseese e pei o Austria, French Polynesia, Initia, Barbados, Chile, ma Saina.15

Ua faamanuiaina e le Alii lenei galuega ma ua faatuina le Ekalesia i le salafa o le lalolagi. Ua faaliliuina lenei sauniga i gagana e 92. Matou te faafetai atu i faifeautalai faamamaluina e 52,225 o loo auauna atu i le silia ma le 150 atunuu.16 O loo i ai pea i soo se mea i le lalolagi ia faifeautalai o loo molimau atu i le Faaola. Mafaufau i le mana faaleagaga o faifeautalai e 52,000, ua faaeeina atu i ai le Agaga o le Alii, o loo tautino atu ma le totoa e faapea “e leai se tasi igoa e foaiina mai, po o se tasi ala e oo mai ai le olataga …, ua na o le suafa lava o Keriso.”17 Matou te faailoa atu le faafetai i le faitau sefulu o afe o faifeautalai ua maea misiona na tuu atu ma o loo faaauau pea ona tuuina atu mea sili latou te mafaia. Ua saunia le lalolagi mo le Afio Mai Faalua o le Faaola, i le fuataga tele ona o le galuega a le Alii e ala mai i Ana faifeautalai.

O le galuega faafaifeautalai o se galuega faaleagaga. E taua le agavaa ma sauniuniga. Na saunoa mai Peresitene Monson: “Alii talavou ou te apoapoai atu ia te outou, ia saunia mo le galuega faafaifeautalai. Ia tausisia lo outou mama ma le atoatoa ma le agavaa, e avea ma sui o le Alii.”18 I tausaga a o lumanai ai a outou misiona, faamolemole ia manatua le tofiga paia o loo i o outou luma. O a outou amioga a o lei oo i a outou misiona o le a matua faatosinaina ai le mana o le perisitua tou te aumaia ma outou i le misiona. Ia saunia lelei outou lava.

Na saunoa Peresitene Monson e uiga i “alii talavou agavaa uma lava, malolosi e tatau ona [saunia] e auauna atu i se misiona.”19 O nisi taimi ona o le soifua maloloina po o isi mafuaaga, o le a le mafai ai e se tasi ona auauna atu. O le a outou iloaina o outou tomai e auauna atu ai a o outou talanoa atu i o outou matua ma o outou epikopo. Afai o le tulaga lea e te oo i ai, faamolemole aua le manatu faatauvaa i le poloaiga tautupu ua i ou luma. E agalelei tele le Alii ia i latou e alolofa ia te Ia, ma o le a Ia tatalaina isi faitotoa mo outou.

Atonu o loo tau manatunatu nisi pe ua latou matutua tele e auauna atu. O sa’u uo mai Saina na mauaina le Ekalesia i Cambodia ina ua 20 ma ona tupu ona tausaga. Na ia manatunatu pe tatau ona ia mafaufau i se misiona. Ina ua maea ona ia tatalo ma talanoa atu i lana epikopo, na valaauina o ia ma auauna atu ma le mamalu i le Aai o Niu Ioka. Afai o loo e popole i ou tausaga, tatalo ma talanoa i lou epikopo. O le a ia taialaina oe.

E lima sefulu pasene o faifeautalai uma e auauna atu i o latou lava atunuu. E moni lena mea. Na folafola mai e le Alii e faapea “e oo ina faalogo i lena aso, tagata taitoatasi i le faaatoatoaga o le talalelei i lana lava tautala ma lana lava gagana.”20 O le a valaauina oe e ala i valoaga ma e auauna atu ai i le mea ua sili ona manaomia ai oe.

Ou te fiafia tele e feiloai atu i faifeautalai i le lalolagi atoa. Talu ai nei na ou asiasi atu ai i le Misiona a Sini Ausetalia, tou te silafia o ai na ou mauaina? O Elder Sidney Going—le tagata logologoa o le lakapi a Niu Sila. Ua 67 nei ona tausaga, ua toe avea foi nei o ia ma faifeautalai, ae o le taimi lenei ua faatasi ai ma se soa o lana lava filifiliga: o Sister Colleen Going. Na ia faamatala mai ia te au se aiga na mafai ona la aoaoina. O matua sa avea ma tagata o le ekalesia ae na le toe toaaga i le Lotu mo le tele, ma tele o tausaga. Na fesoasoani Elder ma Sister Going e toe faamumu le faatuatua o le aiga. Na ta’u mai e Elder Going ia te au le mana na ia lagonaina a o tu i luga o le faatanoa vai o le papatisoga e sosoo ma le tama o le aiga, a o papatisoina e le atalii matua, lea ua umiaina le perisitua, lona uso laitiiti ma le tuafafine. Sa ia faaalia le fiafia i le molimauina o se aiga ua tuufaatasia ua saili atu faatasi i le ola e faavavau.21

A o saunoa atu ai ia te outou na faapea mai ai le Au Peresitene Sili:

“O [oe o se agaga] faapitoa ua filifilia e soifua mai i lenei vaitaimi, [o se taimi] ua aupito sili ona tele ai tiutetauave ma avanoa, e faapea foi ona tetele ai tofotofoga. …

“Matou te tatalo mo outou taitoatasi … [ina] ia mafai ai ona outou faia le galuega sili o loo i o outou luma … ina ia outou agavaa e faaauau ia tiutetauave o le fausia o le malo o le Atua ma saunia le lalolagi mo le Afio Mai Faalua o le Faaola.”22

Ou te fiafia i le atavali a Harry Anderson o le Afio Mai Faalua o le Faaola. Ua faamanatu mai ai ia te au o le a Ia afio mai i le mamalu ma le mana. O le a tutupu mea ofoofogia i luga o le fogaeleele ma le lagi.23

O i latou o loo faatalitali i le afio mai o le Faaola o le a “[saili mo Ia].” Ma na Ia folafola mai, “Ou te alu atu!” O le a vaaia o ia e e amiotonu “i ao o le lagi, o ofu i le mana ma le mamalu sili, [faatasi ma agelu paia uma].”24 “O le a ilia ese agelu lana pu, ma le au paia … mai itu e fa o le lalolagi”25o le a “aveina ae e faafetaiai ia te ia.”26 O i latou “o e na momoe,” o lona uiga o i latou o le au paia agavaa o e na maliliu, “o le a o mai [foi] e fetaiai ia te [Ia].”27

E faitauina le mau faapenei: “Ona tu ai lea o le Alii i luga o [le] mauga,”28 ma “e faaoo mai foi e [Ia] lona leo, a e faalogo mai ai tuluiga uma o le lalolagi.”29

O’u uso talavou e, o le perisitua, ou te molimau atu i le mamalu, ae sili i lo mea uma, o le mautinoa o lenei mea ofoofogia o le a tupu. O loo soifua le Faaola. O le a toe foi mai o Ia i le lalolagi. Ma pe o lenei itu o le veli po o le isi, o le a tatou olioli i Lona afio mai, ma ia tatou faafetai i le Alii i Lona auina mai o i tatou i le lalolagi i lenei taimi e faataunuuina o tatou tiute paia, o le fesoasoani lea e saunia le lalolagi mo Lona Toe Foi mai. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

  1. Thomas S. Monson, “O Loo Manaomia e le Alii ia Faifeautalai,” Liahona, Ian. 2011, 4.

  2. Thomas S. Monson, “A o Tatou Toe Potopoto Faatasi Ai,” Liahona, Nov. 2010, 5–6.

  3. Tagai stats.allblacks.com.

  4. Tagai Bob Howitt, Super Sid: The Story of a Great All Black (1978), 27.

  5. Talanoaga i le telefoni ma President Maxwell Horsford, Kaikohe New Zealand Stake, Mat. 2011.

  6. Talanoaga i le telefoni ma Elder Sidney Going, Mat. 2011.

  7. E-mail correspondence from Elder Sidney Going, Mar. 2011.

  8. Tagai stats.allblacks.com/asp/profile.asp?ABID=324.

  9. Talanoaga i le telefoni ma President Maxwell Horsford, Kaikohe New Zealand Stake, Mar. 2011.

  10. Na tauia Sid Going i se faailoga taualoa e ta’ua o le MBE (Member of the Order of the British Empire) i le 1978 mo lona sao i le taaloga o le lakapi (tagai Howitt, Super Sid, 265).

  11. Mose 7:62.

  12. Tanielu 2:45.

  13. Tagai1 Nifae 14:12–14.

  14. Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:7.

  15. Tagai Deseret News 2011 Church Almanac (2011), 430, 432, 458, 463, 487, 505.

  16. I le aso 31 o Tesema, 2010.

  17. Mosaea 3:17.

  18. Thomas S. Monson, Liahona, Ian. 2011, 4.

  19. Thomas S. Monson, Liahona, Nov. 2010, 5–6.

  20. Mataupu Faavae ma Feagaiga 90:11.

  21. Talanoaga i le telefoni ma Elder Sidney Going, Mat. 2011.

  22. “Savali mai le Au Peresitene Sili,” Mo Le Malosi o le Autalavou: Faataunuuina o Lo Tatou Tiute i le Atua (tamaitusi, 2001), 2–3.

  23. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 43:18; 45:40.

  24. Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:44.

  25. Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:45, 46.

  26. Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:96.

  27. Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:45; tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 29:13; 88:96–97.

  28. Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:48.

  29. Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:49.