2010–2019
Ki Paia o le Perisitua Arona
Aperila 2011


Ki Paia o le Perisitua Arona

E finagalo le Alii i le au Perisitua Arona uma ina ia valaau atu i tagata uma e o mai ia Keriso—e amata i lona lava aiga.

Na filifili se tasi o o’u atalii, e 12 tausaga, e tausi ni lapiti.Sa ma fauina ni pa ma aumai se lapiti po’a tele ma ni lapiti fafine se lua mai se tuaoi. E le’i i ai so’u manatu i le mea o le a matou oo i ai. E le’i leva ae faatumulia lo matou faasee i tamai lapiti. O lea la ua matua lo’u atalii, ou te fia tau atu ma lo’u ofo le auala na faafoeina ai—sa sao mai lea taimi i lea taimi se taifau a lo matou tuaoi ma ‘ai faasolosolo atu ai le lafu.

Peitai na ootia lo’u loto ina ua ou vaai atu i lo’u atalii ma lona uso o leoleo ma laveai na lapiti. I le taimi nei, i le avea ai ma ni ē ua fai aiga ma ni tamā, o i laua o ni perisitua agavaa e alolofa, faamalosiau ma leoleo i o laua lava aiga.

E maaleale o’u lagona a o ou matauina outou alii talavou o le Perisitua Arona o loo leoleo, ma faamalosiau ia i latou o loo siomiaina outou, e aofia ai o outou aiga ma tagata o a outou korama. E ese lo’u alofa ia te outou.

Talu ai nei na ou matamata ai i se alii talavou e 13 tausaga o vaetofia e avea ma se peresitene o le korama a tiakono. Ina ua maea, na faatalofa atu le epikopo ma valaauina o ia o se “peresitene,” ma faamalamalama atu i tagata o le korama faapea “na te valaauina o ia o se peresitene e faamamafa atu ai le paia o lona valaauga. O le peresitene o le korama a tiakono o se tasi lea o le toafa o i latou i le uarota e umia ki o le au peresitene. (Tagai MFF 124:142–43.)

Na ou fesili i lenei alii talavou i se taimi mulimuli ane pe ua ia saunia e taitaia lenei korama matagofie. Na ia tali mai faapea “O loo ou popole. Ou te le iloa po o le a se mea e fai e le peresitene o le korama a tiakono. E mafai ona e ta’u mai ia te a’u?”

Sa ou tau ia te ia o loo i ai sona au epikopo ma faufautua lelei o le a fesoasoani ia te ia ina ia avea ma se taitai perisitua faamanuiaina ma le malosi. Sa ou iloa o le a latou faaaloalo i ki paia o le au peresitene o loo ia umia.

Ona ou tuuina atu lea o le fesili lenei: “E te iloa e le valaauina oe e le Alii i lenei valaauga taua e aunoa ma le tuuina atu ia te oe o se taitaiga?”

Sa mafaufau o ia, ona ia tali mea lea, “O fea ou te maua ai?”

Ina ua mavae ni nai talanoaga, sa ia iloa ai o le a ia maua se taitaiga mai tusitusiga paia, o upu a perofeta soifua, ma tali i tatalo. Sa ma naunau e saili se mau e avea ma se mea e amata ai lana suesuega ina ia aoao ai i tiutetauave o lona valaauga fou.

Sa ma sue i le vaega e 107 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, fuaiupu 85. Na ta’u mai ai o le peresitene o le korama a tiakono e saofai i fonotaga ma tagata o lana korama ma aoao atu ia i latou o latou tiute. Sa ma iloa ai o lana korama e le na o se vaega ae o se aufono o alii talavou, ma e fefaamalosiaua’i ma aoao le tasi i le isi, i lalo o le taitaiga a le peresitene. Sa ou faailoa atu ma le mautinoa o le a avea o ia ma se peresitene maoae e faalagolago i musumusuga mai le Alii ma o le a faalauteleina lona valaauga paia ao ia aoao atu i le au tiakono o latou tiute.

Ona ou fesili atu lea, “I lou iloaina e tatau ona e aoao atu i le au tiakono o latou tiute, e te iloa o a na tiute?”

Na ma toe sue foi i tusitusiga paia ma maua ai:

  1. E tofia se tiakono e leoleo ma auauna tumau i le Ekalesia (tagai MFF 84:111).

    O le nofoaga sili lava ona taua e mafai ai e se tasi e umia le Perisitua Arona ona faataunuu lenei tiute, o lona lava aiga, aua o le aiga o le iunite faavae lea o le Ekalesia. E tuuina atu e ia le lagolagosua faaleperisitua i lona tama ma lona tina ao la taitaiina le aiga. E leoleoina foi e ia ona uso ma tuafafine, alii talavou o lana korama ma isi tagata o le uarota.

  2. E fesoasoani le tiakono i le aoao, i ona tiute uma i le Ekalesia pe afai ua tatau ai (tagai MFF 20:57).

    Sa ma iloaina afai e fesoasoani le tiakono i tiute o le aoao, e tatau la ona ia iloa o latou tiute. Sa ma autilo i tusitusiga paia ma sa vave ona ma maua ai le tele o tiute mo le tofi o le aoao (tagai MFF 20:53–59; 84:111). O se aafiaga mamana tele mo alii talavou uma—ma o latou tamā, faufautua, ma isi—o le faia lea o le mea na fai e lenei alii talavou: su’e i tusitusiga paia ma saili mo i tatou lava po o a o tatou tiute. Ou te talitonu e toatele i tatou o le a maofa—ma musuia—i mea na ma mauaina. O le Tiute i le Atua o loo i ai ni aotelega e fesoasoani ai i tiute o le Perisitua Arona ma o se punaoa maoae mo le atiina ae faaleagaga. Ou te fautuaina outou ina ia faaaoga pea lava pea.

  3. E tatau foi i tiakono ma aoao ona “lapatai, folafola, apoapoai, aoao, ma valaau i tagata uma ia o mai ia Keriso” (MFF 20:59; tagai i le fuaiupu 46 ma le 68 mo ositaulaga).

    E mafaufau le toatele o alii talavou o o latou aafiaga faafaifeautalai e amata pe a atoa lo latou 19 tausaga ma ulufale atu ai i le Nofoaga Autu e Aoao ai Faifeautalai. Tatou te aoao mai tusitusiga paia e amata mamao lava ae le’i oo i lena taimi. E finagalo le Alii i le au Perisitua Arona uma ina ia valaau atu i tagata uma e o mai ia Keriso—e amata i lona lava aiga.

Ma le isi, ina ia fesoasoani i lenei peresitene talavou ia malamalama ua na o ia lava, le taitai pulefaamalumalu i le korama, na ou fautuaina na te faitauina faatolu le tiute muamua o loo lisiina i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 107:85. Na ia faitauina “Taitai i tiakono e toasefulu ma le toalua.” Sa ou fesili atu, “O le a se mea o loo fetalai patino atu ai lava le Alii ia te oe e uiga i lou tiute o se peresitene?”

“Ia, ua tele mea ua oo mai i lo’u mafaufau a o ta talatalanoa.” Ou te manatu e finagalo le Tama Faalelagi ia avea a’u ma se peresitene o tiakono e toasefululua. E na o le toalima lava o i matou e o mai, a o le isi toatasi e na o ni nai taimi e sau ai. E faapefea la ona maua le toasefululua?”

Ia, ou te le’i faaliliuina lava lenei mau i le auala na ia fai mai ai, ae atonu, ona o loo ia umia ki paia ou te le’i umiaina. Sa aoaoina a’u e se peresitene o le korama a tiakono e 13 tausaga e uiga i le mana faavavega lea e oo mai ia i latou e i ai ki paia o le au peresitene, e tusa lava po o le a lo latou atamai, tulaga, po o le matua.

Sa ou tali atu, “Ou te le iloa. O le a sou manatu?”

Ma na ia fai mai, “E manaomia ta te fuafuaina po o le a se auala e faaauau ai pea ona sau o ia. Ou te iloa e toalua isi e tatau ona i ai i la matou korama, ae e le o mai, ma e ou te le iloaina i laua. Atonu e mafai ona avea le tasi ma sa’u uo mamae ae galulue o’u fesoasoani ma isi. Afai e o mai uma i latou, ona atoa lea o le toafitu, ae o fea tatou te aumai ai le isi toalima?”

“Ou te le iloa,” o la’u tali lea, “peitai afai e finagalo le Tama Faalelagi ia latou i ai iina, e silafia e Ia.”

“E manaomia la tatou te tatalo o se au peresitene ma se korama ina ia saili le mea e fai.” Ona ia fesili mai lea, “E nafa a’u ma alii uma i le vaitausaga o le tiakono i le tatou uarota, e oo lava ia i latou e le o ni tagata o le au paia?”

I lo’u te’i, sa ou fai atu, “I le silafaga a le Alii, e nafa lou epikopo mo na o tagata o le uarota pe mo i latou uma o e nonofo i totonu o ona tuaoi?”

Sa malamalama i ai lenei talavou o loo “auauna tumau”. Sa ia iloa le matafaioi a tiakono, aoao, ma ositaulaga uma i le leoleoina o le Ekalesia ma valaau atu i tagata uma e o mai ia Keriso.

Sa liliu atu o’u manatu i se mau ao ou mafaufau i o tatou alii ma tamaitai talavou matagofie o le Ekalesia—o se mau lea na sii mai e Moronae ia Iosefa Samita, na fai mai ai “e lei oo ina faataunuuina lena mea, ae ua latalata lava” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:41)—“Mulimuli ane, e iu ina ou liligi ifo ai lo’u Agaga i luga i tagata uma; ona perofeta ai lea o outou atalii ma o outou afafine, … e iloa faaaliga e o outou taulelea” (Ioelu 2:28).

O le mea na “oso ae” i le mafaufau o lenei peresitene talavou o se faaaliga i le mea e finagalo le Tama Faalelagi ia oo i ai lana korama. O le faaaliga na ia manaomia e faamalolosia ai tagata o lana korama, laveai i latou o loo tauivi, ma valaau i tagata uma e o mai ia Keriso. Ona o le musuia o ia, na ia faia ai ni fuafuaga e faataunuu le finagalo o le Alii.

Na aoao e le Alii lenei peresitene talavou o le uiga o le perisitua o le aapa atu lea e auauna atu i isi. E pei ona faamatalaina e lo tatou perofeta pele o, Peresitene Thomas S. Monson: “O le perisitua e le faapea o se meaalofa ae o se poloaiga e auauna atu, o se avanoa e siitia ai, ma o se avanoa e faamanuia ai olaga o isi.” (“O Lo Tatou Faalagolagomaga Tele o le Perisitua Paia,” Liahona, Me 2006, 57).

O le auauna atu o le faavae moni lava o le perisitua—o le auauna atu i isi e pei ona faataitai mai e le Faaola. Ou te molimau atu o Lana perisitua lenei, ua tatou i ai i Lana feau, ma ua Ia faailoa mai i le au perisitua uma le auala o auaunaga faamaoni a le au perisitua.

Ou te valaaulia le au peresitene o korama taitasi e suesue ma tatalo e le aunoa ina ia iloa le finagalo o le Alii mo a outou korama ona ō lea ma fai. Faaaoga le Tiute i le Atua e fesoasoani ia te oe e aoao atu ai i tagata o lau korama o latou tiute. Ou te valaaulia tagata taitoatasi o le korama e lagolago i lou peresitene o le korama ma vaai atu ia te ia mo se fautuaga a o e aoao ma faataunuu ma le amiotonu ou tiute uma faaleperisitua. Ma e ou te valaaulia i tatou uma taitoatasi ina ia tagai atu i nei alii talavou maoae e pei ona silasila mai le Alii ia i latou—o se punaoa mamana mo le fausiaina ma le faamalosia o Lona malo iinei ma le taimi nei.

O outou na alii talavou lelei o e umia le Perisitua Arona lea na toefuatai mai e Ioane le Papatiso ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i tafatafa o Haremoni, i Penisilevania. O loo umia e a outou perisitua ia ki paia e tatalaina ai le faitotoa mo fanau uma a le Tama Faalelagi e o mai i Lona Alo, o Iesu Keriso, ma mulimuli atu ia te Ia. Ua tuuina atu lenei mea e ala “i le talalelei o le salamo, ma le papatisoga i le faatofuina mo le faamagaloina o agasala;” le sauniga faalevaiaso o le faamanatuga; ma le, “galuega a agelu” (MFF 13:1; Iosefa Samita—Talafaasolopito 2:69). O outou moni lava o ni “auauna” o e tatau ona avea ma alii perisitua mama, agavaa, ma faamaoni i taimi uma ma nofoaga uma.

Aisea? Faalogo i saunoaga a lo tatou Au Peresitene Sili pele, o loo tuuina mai ia i tatou taitoatasi:

“Ua ia te oe le pule e faatautaia ai sauniga o le Perisitua Arona… . O le a e faamanuiaina tele ai soifuaga o i latou e siomia oe. …

Ua ia te oe le faatuatuaga ma le talitonuga tele o le Tama Faalelagi, ma ua i ai se misiona taua mo oe e te faataunuuina.” (Faataunuuina o Lo’u Tiute i le Atua: Mo i Latou e Umia le Perisitua Arona [2010], 5).

Ou te iloa e moni nei upu ma e ou te tatalo ina ia i ai ia i tatou uma lenei lava molimau. Ma e ou te fai atu ai nei mea uma i le suafa paia o Ia e ana le perisitua o loo tatou umia, o Iesu Keriso, amene.