2010–2019
Ngaahi Kī Toputapu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné
ʻEpeleli 2011


Ngaahi Kī Toputapu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné

ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke fakaafeʻi ʻe he tokotaha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻa e taha kotoa pē ke haʻu kia Kalaisi—ʻo kamata pē mei hono fāmilí tonu.

ʻI he taʻu 12 ha taha hoku ngaahi fohá, naʻá ne fakakaukau ke tauhi ha fanga lāpisi. Ne mau langa ha ngaahi ʻā pea ʻomi mo ha lāpisi tangata ʻe taha mo ha lāpisi fefine ʻe ua mei homau kaungāʻapí. Ne ʻikai haʻaku ʻilo ki he meʻa ʻe hoko kiate kimauá. Ne taimi nounou pē kuo fonu ʻa e kiʻi fale ne langá ʻi he fanga kiʻi lāpisí. Kuo fuʻu lahi foki hoku foha ko iá, te u vetehia ʻi heʻeku ofo ʻi he founga ne taʻotaʻofi ʻaki ʻenau tupu tokolahí—ne faʻa hū atu e kulī ia ʻa e kaungāʻapí ʻo ne fakatokosiʻi ʻa e tākangá.

Ka ne ongo ki hoku lotó ʻa ʻeku vakai ki hono tokangaʻi mo maluʻi ʻe hoku fohá mo hono ngaahi tokouá ʻa e fanga lāpisi ko iá. ʻI heʻenau hoko he taimí ni ko ha husepāniti mo ha tamaí, ʻoku nau hoko ko ha kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki taau ʻoku ʻofa, fakamālohia mo tokangaʻi ʻa honau fāmilí.

ʻOku ongo moʻoni kiate au ʻa ʻeku mamata atu kiate kimoutolu kau talavou ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻoku mou tokangaʻi, poupouʻi pea fakamālohia ʻa kinautolu ʻoku mou feohí, ʻo kau ai ʻa homou fāmilí mo e kau mēmipa ʻo homou kōlomú mo ha tokolahi kehe. ʻOku ou ʻofa atu kiate kimoutolu.

Ne u toki mamatá ni ki hono vaheʻi ʻo ha talavou taʻu 13 ko e palesiteni ʻo e kōlomu tīkoní. Hili iá, ne lulululu ʻa e pīsopé mo ia peá ne ui ia ko e “palesiteni,” ʻo ne fakamatalaʻi ange ki he kau mēmipa ʻo e kōlomú ʻo pehē “ne u ui ia ko e palesiteni ke fakamamafaʻi ʻa e toputapu ʻo hono uiuiʻí. Ko e palesiteni ko ia ʻo e kōlomu ʻo e kau tīkoní ko e taha pē ia ʻo ha kakai ʻe toko fā ʻi he uōtí ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e kau palesitenisií. ʻI heʻene maʻu e ngaahi kī ko iá, te ne lava mo hono ongo tokoní ʻo tataki ʻa e kōlomú ʻi hono ueʻi kinautolu ʻe he ʻEikí.” Naʻe mahino ki he pīsopé ʻa e mālohi ʻo ha kau palesitenisī ʻoku tataki ʻe ha palesiteni ʻokú ne maʻu pea ngāue ʻaki ʻa e ngaahi kī toputapú ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. (Vakai, T&F 124:142–43.)

Ne u fehuʻi kimui ange ki he talavoú ni pe kuó ne mateuteu ke tokangaʻi ʻa e kōlomu maʻongoʻonga ko ʻení. Naʻá ne tali mai ʻo pehē “ʻOku ou manavasiʻi. ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi pe ko e hā ʻa e meʻa ʻoku fai ʻe ha palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kau tīkoní. ʻE lava ke ke fakamatalaʻi mai?”

Ne u talaange ki ai ʻokú ne maʻu ha kau pīsopeliki lelei mo ha kau ʻetivaisa lelei ke tokoniʻi ia ke ne hoko ko ha taki lakanga fakataulaʻeiki lavameʻa mo mālohi. Ne u ʻiloʻi te nau fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ngaahi kī toputapu ʻo e kau palesitenisī naʻá ne maʻú.

Ne u fai ange e fehuʻi ko ʻení: “ʻOkú ke pehē ʻe uiuiʻi koe ʻe he ʻEikí ki he fatongia mahuʻingá ni kae ʻikai ʻoatu ha fakahinohino?”

Naʻá ne fakakaukau peá ne tali mai, “Te u maʻu ia ʻi fē?”

Hili haʻama talanoa, naʻá ne ʻiloʻi ʻe lava ke ne maʻu ha fakahinohino mei he folofolá, ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻuí pea mo e tali ki he ngaahi lotú. Naʻá ma fakapapauʻi ke kumi ha potufolofola ke hoko ko ha feituʻu ke kamata mei ai ʻene fekumi ki he ngaahi fatongia ʻo hono uiuiʻi foʻoú.

Naʻá ma kumi hake e vahe 107 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, veesi 85. ʻOku pehē ai ʻe fakataha ʻa e palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kau tīkoní mo e kau mēmipa ʻene kōlomú ʻo akoʻi kiate kinautolu honau ngaahi fatongiá. Ne ma fakatokangaʻi foki ʻoku ʻikai ko ha kalasi pē ʻa ʻene kōlomú ka ko ha fakataha alēlea ʻo ha kau talavou pea kuo pau ke nau fefakamālohiaʻaki mo fefakamāʻoniʻoniʻaki ʻi he malumalu ʻo e tataki ʻa e palesitení. Naʻá ku fakahaaʻi ʻa ʻeku loto falala te ne hoko ko ha palesiteni lelei ʻe fakafalala ki he ueʻi fakalaumālie mei he ʻEikí pea fakahoko totonu ʻa hono uiuiʻi toputapú ni ʻi heʻene akoʻi ʻa hono kaungā tīkoní ki honau ngaahi fatongiá.

Naʻá ku fehuʻi ange leva, “ʻI hono ʻiloʻi te ke akoʻi ʻa e kau tīkoní ki honau ngaahi fatongiá, ʻokú ke ʻiloʻi koā ʻa e ngaahi fatongia ko iá?”

Naʻá ma toe fekumi he folofolá pea maʻu ai ʻa e:

  1. ʻOku vahe ki he kau tīkoní ke nau leʻohi pea hoko ko ha kau faifekau nofo maʻu ki he Siasí (vakai, T&F 84:111).

    Koeʻuhí ko e fāmilí ʻa e tefitoʻi ʻiuniti ʻo e Siasí, ko ia ko ʻapi ʻa e feituʻu mahuʻinga taha ʻe lava ke fakahoko ai ʻe he tokotaha maʻu lakanga taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ʻa hono fatongiá. ʻOkú ne fakahoko ʻa e tokoni fakataulaʻeiki ki heʻene tamaí mo e faʻeé lolotonga ʻokú na tataki e fāmilí. ʻOkú ne toe tokangaʻi ʻa hono ngaahi tokouá mo e tuofāfiné, kau talavou ʻi heʻene kōlomú mo e kau mēmipa kehe ʻo e uōtí.

  2. ʻOku tokoni e tīkoní ki he kau akonakí ʻi he kotoa hono ngaahi fatongia ʻi he Siasí ʻo kapau ʻe fie maʻu (vakai, T&F 20:57).

    Naʻá ma fakapapauʻi kapau ‘e tokoni ha tīkoni ki he ngaahi fatongia ʻo e akonakí, ʻe fie maʻu ke ne ʻiloʻi ʻa honau ngaahi fatongiá. Naʻá ma kumi ʻi he folofolá ʻo ʻilo ha ngaahi fatongia ʻe hongofulu tupu ki he lakanga ʻo e akonakí (vakai, T&F 20:53–59; 84:111). Ko ha aʻusia mālohi ia ki he kau talavou kotoa—pea mo ʻenau tamaí, kau ʻetivaisá, mo e niʻihi kehé—ke fai ʻa e meʻa ko ia ne fai ʻe he talavou ko ʻení: mou fekumi ‘i he folofolá ke tau ʻilo ai pe ko e hā ʻa hotau ngaahi fatongiá. ʻOku ou mahalo ʻe ʻohovale hotau tokolahi—pea ueʻi fakalaumālie—ʻe he meʻa te tau ʻiló. ʻOku ʻi he Fatongia ki he ʻOtuá ha ngaahi fakamatala fakanounou ʻo e ngaahi fatongia ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pea ko ha maʻuʻanga tokoni lelei ia ki heʻene tupulaki fakalaumālié. ʻOku ou poupou atu ke mou fakaʻaongaʻi maʻu pē ia.

  3. ʻOku fie maʻu foki e kau tīkoní mo e kau akonakí ke nau “fakatokanga, fakamatala, naʻinaʻi, mo akonaki, pea fakaafeʻi ʻa e kakai kotoa pē ke nau haʻu kia Kalaisi” (T&F 20:59; vakai, veesi 46 mo e 68 ki he kau taulaʻeikí).

    ʻOku pehē ʻe he kau talavou tokolahi ʻoku toki kamata ʻa e ngaahi meʻa ʻoku nau aʻusia he ngāue fakafaifekaú ʻi he hoko honau taʻu 19 pea nau hū ki he MTC. ʻOku tau ako mei he folofolá ʻoku kamata fuoloa pē ia kimuʻa he taimi ko iá. ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke fakaafeʻi ʻe he tokotaha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone kotoa ʻa e taha kotoa pē ke haʻu kia Kalaisi—ʻo kamata pē mei honau fāmilí tonu.

Hokó, ke tokoniʻi e palesiteni kei talavoú ni ke mahino ki ai ko ia tokotaha pē ʻoku ʻōfisa pule he kōlomú, naʻá ku fokotuʻu ange ke ne lau tuʻo tolu e ʻuluaki fatongia ʻoku hiki ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:85. Naʻá ne lau, “Pule ki ha tīkoni ʻe hongofulu mā ua.” Ne u fehuʻi ange, “Ko e hā e meʻa ʻoku fakahā fakatāutaha atu ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo ho fatongia ko e palesitení?”

Naʻá ne pehē, “Ne u maʻu ha ngaahi fakakaukau lolotonga ʻa ʻeta talanoá. ʻOku ou tui ʻoku fie maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ke u hoko ko ha palesiteni ʻo ha kau tīkoni ʻe toko hongofulu mā ua. Ko e toko nima pē ʻoku omí, pea toki haʻu pē mo e toko taha he taimi ʻe niʻihi. ʻE founga fēfē nai haʻamau maʻu ha toko hongofulu mā uá?”

Ne teʻeki ke u fakaʻuhingaʻi e potufolofolá ni ʻo hangē ko ia naʻá ne faí, ka naʻá ne maʻu ʻe ia ʻa e ngaahi kī toputapu ne ʻikai te u maʻu. Ne akoʻi au ʻe ha palesiteni taʻu 13 ʻo e kōlomu ʻo e kau tīkoní ʻo kau ki he ivi maʻu fakahā ʻoku ‘iate kinautolu ʻoku maʻu ʻa e ngahi kī toputapu ʻo e kau palesitenisií, ʻo tatau ai pē pe ko e hā honau potó, lahí pe taʻú.

Ne u tali ange, “ʻOku ʻikai te u ʻilo. Ko e hā hoʻo fakakaukaú?”

Naʻá ne pehē, “ʻOku fie maʻu ke ta ʻilo e founga ʻe lava ke ne haʻu maʻu ai peé. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻi ai mo ha toko ua kehe ʻoku totonu ke ʻi heʻemau kōlomú, ka ʻoku ʻikai ke na omi kinaua pea ʻoku ʻikai ke mau maheni. Mahalo ʻe lava ke u feohi vāofi mo ha toko taha pea ngāue ʻa hoku ongo tokoní mo e niʻihi kehé. Kapau te nau omi kotoa, te mau toko fitu, ka ʻe maʻu mei fē ha toe toko nima?”

Ne u tali ange, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo, ka ʻo kapau ʻoku fie maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ke nau ʻi ai, ʻokú Ne ʻafioʻi.”

“Oku fie maʻu leva ke mau lotua ko ha kau palesitenisī mo e kōlomú ke ʻilo e meʻa ke faí.” Naʻá ne fehuʻi mai leva, “ʻOku ou fatongia ʻaki nai e niʻihi ʻi he toʻu ʻo e kau tīkoni ʻi hotau uōtí, ʻo aʻu pē kiate kinautolu ʻoku ʻikai kau ki he Siasí?”

Ne u ofo peá u pehē ange, “ʻI he ʻafio mai ʻa e ʻEikí, ʻoku fatongia ʻaki pē ʻe hoʻo pīsopé ʻa e kāingalotu ʻi hono uōtí pe ko kinautolu kotoa ʻi hono ngaahi fakangatangatá?”

Ne mahino ki he “faifekau nofo maʻu” ko ʻení. Naʻá ne ʻiloʻi ʻa e fatongia ʻo e tīkoní, akonakí mo e taulaʻeiki kotoa ʻi hono tokangaʻi ʻo e Siasí mo hono fakaafeʻi ʻa e tokotaha kotoa ke haʻu kia Kalaisi.

ʻOku ou fakakaukau ki ha potufolofola ʻi heʻeku fakakaukau atu ki heʻetau kau talavou mo e kau finemui fakaʻofoʻofa ʻo e Siasí—ko ha potufolofola ne lau ʻe Molonai kia Siosefa Sāmita, ʻo ne pehē “kuo teʻeki ai ke fakamoʻoniʻi ʻeni, ka ʻe vave hono fakamoʻoniʻí” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:41)—“Pea ʻe hoko ʻamui, te u huaʻi hoku Laumālié ki he kakai kotoa pē; pea ʻe kikite homou ngaahi fohá mo homou ngaahi ʻofefiné, … ʻe mamata ʻa e ngaahi meʻa hā mai ʻe hoʻo kau talavoú” (Sioeli 2:28).

Ko e meʻa ne “haʻu ki he” fakakaukau ʻa e palesiteni kei talavoú ni ko ha mata-meʻa-hā-mai ʻo e meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he Tamai Hēvaní ke hoko ki heʻene kōlomú. Ko ha fakahā naʻá ne fie maʻu ke fakamālohia ʻa e kau mēmipa mālohi ʻo ʻene kōlomú, fakahaofi ʻa kinautolu naʻe faingataʻaʻiá; pea fakaafeʻi ʻa e niʻihi kotoa ke haʻu kia Kalaisi. ʻI hono ueʻi fakalaumālié, naʻá ne fai ha ngaahi palani ke fakahoko e finangalo ʻo e ʻEikí.

Ne akoʻi ʻe he ʻEikí e palesiteni kei talavoú ni ʻoku ʻuhinga e lakanga fakataulaʻeikí ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. Hangē ko ia kuo fakamatalaʻi ʻe hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní: “ʻOku ʻikai ngata pē he hoko e lakanga fakataulaʻeikí ko ha meʻafoakí, ka ko ha tuʻutuʻuni foki ia ke ngāue, ko ha faingamālie ke hiki hake mo faitāpuekina e moʻui ʻa e niʻihi kehé” (“Ko e Falala Fakataulaʻeiki Toputapu ʻOku ʻAtautolú,” Liahona, Mē 2006, 57).

Ko e ngāue tokoní ko e fakavaʻe ia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí—ʻa e tokoni ki he niʻihi kehé ʻo hangē ko e sīpinga ne tā mai ʻe he Fakamoʻuí. ʻOku ou fakamoʻoni ko ʻEne lakanga fakataulaʻeikí ʻeni, ʻoku tau fai ʻa ʻEne fekaú, pea kuó Ne fakahā mai ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa ʻa e founga tokoni faivelenga ʻi he lakanga fakataulaʻeikí.

ʻOku ou fakaafeʻi e kau palesitenisī kotoa ʻo e ngaahi kōlomú ke nau fakahoko ha fakataha alēlea, ako pea lotua ke ʻilo ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí ki hoʻomou kōlomú pea mou ʻalu atu leva ʻo fakahoko ia. Ngāue ʻaki e Fatongia ki he ʻOtuá ke tokoniʻi koe ʻi hono akoʻi hoʻo kolomú ki honau fatongiá. ʻOku ou fakaafeʻi e mēmipa takitaha ʻo e kōlomú ke mou poupouʻi ʻa hoʻomou palesiteni fakakōlomú pea kumi ha faleʻi meiate ia ʻi hoʻomou ako pea fakahoko ʻi he angatonu ʻa homou ngaahi fatongia ʻi he lakanga fakataulaʻeikí. Pea ʻoku ou fakaafeʻi ʻa kitautolu takitaha ke tau vakai ki he kau talavou fakaofó ni ʻo hangē ko ia ko e vakai ʻa e ʻEikí kiate kinautolú—ko ha maʻuʻanga tokoni mālohi ki hono langa mo fakamālohia ʻo Hono puleʻangá ʻi heni ʻi he taimí ni.

ʻOku maʻu ʻe kimoutolu kau talavou lelei ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone naʻe toe fakafoki mai ʻe Sione Papitaiso kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautelé ʻo ofi ki Hāmoni ʻi Penisilivēniá. ʻOku maʻu ʻe homou lakanga fakataulaʻeikí e ngaahi kī toputapu ʻokú ne fakaava e matapā ki he fānau ʻa e Tamai Hēvaní ke nau haʻu ki Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí pea muimui kiate Ia. ʻOku fakahoko ʻeni ʻo fakafou ʻi he “ongoongolelei ʻo e fakatomalá, pea mo e papitaiso ʻi he fakauku ke fakamolemole ʻa e ngaahi angahalá”; ʻa e ouau sākalamēniti he uike kotoa pē; pea mo e “tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló” (T&F 13:1; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:69). Ko e moʻoni ko kimoutolu ʻa e kau faifekau kuo pau ke mou maʻa mo taau pea hoko ko e kau tangata maʻu lakanga fakataulaʻeiki faivelenga ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he feituʻu kotoa pē.

Ko e hā hono ʻuhingá? Fakafanongo ki he ngaahi lea ʻa hotau Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa ia kuo tuku kiate kimoutolu takitaha ʻi hoʻomou Fatongia ki he ʻOtuá:

“ʻOkú ke maʻu ʻa e mafai ke fakahoko e ngaahi ouau ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. … Te ke faitāpuekina lahi ai e moʻui ʻa kinautolu ʻoku mou feohí. …

ʻOku falala mo fakatetuʻa atu ʻa e Tamai Hēvaní kiate koe pea ʻoku ʻi ai ha misiona mahuʻinga ke ke fakahoko.” (Ko Hono Fakahoko ʻa Hoku Fatongia ki he ʻOtuá: Maʻá e Kau Maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, [2010], 5).

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi leá ni pea ʻoku ou lotua ke tau maʻu kotoa ʻa e fakamoʻoni tatau ko iá. ʻOku ou lea ʻaki e ngaahi meʻá ni ʻi he huafa toputapu ʻo Ia ʻoku ʻAʻana ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻoku tau maʻú, ko Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.