2010–2019
Iteraa Papû
Eperera 2011


Iteraa Papû

Te mau rave‘a tumu râ no te farii e te mauraa mai i te hoê iteraa papû no te evanelia a Iesu Mesia e mea afaro ïa, e mea maramarama e e mea ohie e e nehenehe i te taata tata‘itahi ia farii.

Te hoê o te mau haamaitairaa rahi o to’u nei oraraa e rave rahi mau matahiti i teie nei o to’u ïa haati-raa-hia e te raveraa i te ohipa i piha‘iho i te feia apî no te Ekalesia. Te faariro nei au i teie mau amuiraa e mau auhoaraa i rotopu ia ratou ei mau ohipa maitai e te faufaa no to’u nei oraraa. Ua riro atoa ratou ei niu no to’u mana‘o anaanatae no te oraraa ananahi o te Ekalesia, o te sotaiete e o te ao nei.

I roto i to’u mau auraa e te feia apî, ua noaa atoa ia’u te haamaitairaa ia aparau i te tahi o ratou o te feaa ra e te fifi ra i ni‘a i to ratou mau iteraa papû. Noa’tu te taa-ê-raa e aore râ hoê ana‘e tumu ha‘iha‘i, te rahiraa o te mau uiraa e te mau tumu no te feaa hoê ana‘e ïa. E ere atoa teie nei mau tumu parau e mau mana‘ona‘oraa no te hoê noa nunaa taata e aore râ faito matahiti. E haape‘ape‘a atoa paha teie mau mana‘ona‘oraa i te mau taata tei riro ei melo no te Ekalesia e rave rahi mau u‘i, te mau melo apî e te feia atoa o tei haamata i te matau i te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei. Te rahiraa o te taime ua riro ta ratou mau uiraa ei hotu no te hoê ma‘imiraa mau aore râ e uiraa maere. No te faufaa rahi e te hohonu o te mau hotu no tatou tata‘itahi, e mea tano ia tuatapapahia te parau no to tatou mau iteraa papû. I roto i te hi‘oraa a te feia mo‘a i te mau mahana hopea nei, te faariro nei tatou i to tatou mau iteraa papû ei iteraa papû no te parau mau o te evanelia a Iesu Mesia, tei fariihia na roto i te heheuraa a te Varua Maitai.

Noa’tu te maramarama e te ohie o te hoê iteraa papû i roto i teie tatararaa, e tupu mai te mau uiraa e rave rahi mai teie te huru : O vai tei ti‘a ia farii i te hoê iteraa papû ? Nahea te hoê taata e farii ai i te heheuraa e hinaarohia ? Eaha te mau taahiraa no te farii i te hoê iteraa papû ? Te fariiraa i te hoê iteraa papû e hoê ohipa tei tupu aore râ e hoê rave‘a tupu tamau noa ? Te vai faahou nei to teie mau uiraa tata‘itahi e te tahi atu â mau uiraa, area te mau rave‘a tumu râ no te farii e te mauraa mai i te hoê iteraa papû no te evanelia a Iesu Mesia e mea afaro ïa, e mea maramarama e e mea ohie e e nehenehe i te taata tata‘itahi ia farii.

E pahono poto noa’tu vau i teie mau feaaraa e e faahiti atu vau i te tahi mau mana‘o tei faaitehia mai e te mau hoa feia apî paari haapa‘o maitai tei noaa te ite no ratou iho i te titauraa i to ratou mau iteraa papû. Ua noaa atoa ia ratou te mau rave‘a no te tauturu i te tahi atu mau taata tei farii i te mau tamataraa aore râ te fifi ra i te tahi tufaa o to ratou faaroo e te ti‘aturiraa.

A tahi, o vai tei ti‘a ia farii i te hoê iteraa papû ? Te mau taata atoa o te hinaaro i te aufau i te hoo—oia ho’i i te haapa‘o i te mau faaueraa—e nehenehe ïa ratou e farii i te hoê iteraa papû. « No reira e tae te reo o te Fatu i te mau hopea o te ao nei, ia faaroo mai te mau taata’toa o tei hinaaro » (PH&PF 1:11). Te tumu rahi no te faaho‘i-raa-hia mai te evanelia ia « parau ïa… te mau taata’toa na roto i te i‘oa o te Atua te Fatu, oia ïa te Faaora o te ao nei ; ia faarahi-atoa-hia te faaroo i ni‘a i te fenua nei » (PH&PF 1:20–21).

Te piti, nahea e noaa’i i te hoê taata te heheuraa e hinaarohia e eaha te mau taahiraa tumu no te faatupu i te reira ? I roto i te roaraa o te tau ua vai maramarama noa e te taui ore te hoho‘a. Te fafauraa tei horo‘ahia no te farii i te hoê iteraa papû no ni‘a i te Buka a Moromona e tano atoa ïa no te mau mea atoa.

« Ia itea teie nei mau parau ia outou » —oia ho’i ua faaroo, ua tai‘o, ua tuatapapa e ua feruri hohonu outou no ni‘a i te uiraa— « e ui atu i te Atua, i te Metua mure ore ra, i te i‘oa o Iesu Mesia e, e parau mau anei teie mau parau, e aore anei » —oia ho’i e pure outou ma te feruri maitai, ma te papû e ma te tura e te hoê faaotiraa papû ia pee i te pahonoraa i ta outou pure— « e ia ui atu outou ma te aau hinaaro mau, ma te mana‘o papû, e ma te faaroo i te Mesia, na’na ïa e faaite mai i te parau mau ia outou na roto i te mana o te Varua Maitai.

« E na roto i te mana o te Varua Maitai e ite ai outou i te parau mau i te mau mea atoa ra » (Moroni 10:4–5).

Te toru, te fariiraa i te hoê iteraa papû e ohipa e tupu i te hoê noa taime aore râ e hoê raveraa tamau ? Te hoê iteraa papû e riro ïa mai te hoê tao‘a ora o te tupu e o te rahi ia aupuru-maitai-ana‘e-hia. E titau taua tao‘a ra i te maa, te atuaturaa e te parururaa no te ora e no te tupu i te rahi. Mai te reira atoa te iteraa papû, mai te mea eita tatou e haapa‘o i te mau taahiraa i titauhia no te tape‘a i te hoê iteraa papû puai e paruparu aore râ e mo‘e ïa. Te faaara nei te mau papa‘iraa mo‘a e e nehenehe tatou e ere i te Varua na roto i te haapa‘o-ore-raa aore râ te ofatiraa i te mau faaueraa a te Atua e tae noa’tu i te hoê taata o te huna i te iteraa papû tei mauhia e ana i te hoê taime. (a hi‘o PH&PF 42:23).

E faaite atu vau ia outou i teie nei, ahuru mana‘o tauturu a to’u mau hoa feia apî. Hoê â tumu no te mau mana‘o ta ratou i faaite mai i roto i to ratou feruriraa e te ohipa tei tupu ia ratou ; no reira, eita ïa te hoê o tatou e maere rahi. Tera râ, i te mau taime ihoa râ e fifi e e hepohepo ai tatou e mo‘ehia paha ia tatou no te hoê taime poto aore râ e haafaufaa ore paha tatou i ta ratou haapiiraa.

A tahi, e faufaa rahi to te mau taata atoa no te mea e mau tamarii ana‘e tatou na te Atua. Ua ite oia ia tatou, ua here oia ia tatou e te hinaaro nei oia ia manuïa tatou e ia ho‘i atu tatou Ia’na ra. E ti‘a ia tatou ia haapii i te ti‘aturi i To’na here e i Ta’na talena eiaha ra i to tatou iho mau hinaaro rû e te paruparu.

Te piti, a ti‘aturi hope ai tatou i te « faahuru-ê-raa rahi o te aau » tei faahitihia i roto i te mau papa‘iraa mo‘a (a hi‘o Mosia 5:2 ; Alama 5:12–14, 26), e ti‘a ia tatou ia taa e e tupu mârû noa te reira, eita noa râ i te reira ihoa taime aore râ i te reira ana‘e taime, e ei pahonoraa i te mau uiraa taa ê, te mau ohipa e te mau mana‘ona‘oraa na roto i ta tatou tuatapaparaa e ta tatou pure.

Te toru, e ti‘a ia tatou ia haamana‘o e te tumu rahi no te oraraa ia tamatahia e ia faaanohia ïa tatou e no reira e ti‘a ai ia haapii tatou i te tupu na roto i to tatou mau fifi e ia mauruuru no te ite tei noaa ia tatou o te ore roa e noaa na roto i te hoê rave‘a ohie a‘e.

Te maha, e ti‘a ia haapii tatou i te ti‘aturi i te mau mea ta tatou e ti‘aturi nei aore râ no te turu ia tatou i roto i te mau tau papû ore aore râ i te mau ohipa ta tatou e fifi nei.

Te pae, mai ta Alama i haapii, te fariiraa i te hoê iteraa papû o te hoê ïa haereraa i mua na ni‘a i te e‘a o te tia‘iraa, te ti‘aturiraa e i te pae hopea te iteraa i te parau mau no ni‘a i te hoê parau tumu, te haapiiraa tumu taa ê aore râ te evanelia iho. (a hi‘o Alama 32).

Te ono, te haapiiraa i te tahi atu taata i te mea ta tatou i ite e haapuai ïa i to tatou iho iteraa papû a haamau ai tatou i te iteraa papû o te tahi atu taata. Ia horo‘a ana‘e outou i te moni aore râ i te maa i te tahi taata, e iti mai ïa ta outou. Ia faaite râ outou i to outou iho iteraa papû, e haapuai e e faarahi ïa te reira i te taata e a‘o atu e te taata e farii mai.

Te hitu, e ti‘a ia tatou ia rave tamau noa i te mau mahana atoa i te mau mea iti ha‘iha‘i tei titauhia. Te mau pure, te tai‘oraa i te papa‘iraa mo‘a e te evanelia, te haereraa i te mau pureraa a te Ekalesia, te haamoriraa i te hiero, te raveraa i te tere hahaereraa na te mau tuahine, te hahaereraa utuafare na te mau taea‘e e te tahi atu mau ohipa e na te reira e haapuai i to tatou faaroo e e faahaere mai te Varua i roto i to tatou mau oraraa. Ia tau‘a ore ana‘e tatou i te hoê o teie mau haamaitairaa, e nehenehe ïa tatou i te ere i to tatou iteraa papû.

Te va‘u, eiaha tatou e haamau no vetahi ê te mau faito ture teitei a‘e i ta tatou iho. E mea pinepine tatou i te vaiiho i te mau hape aore râ te mau manuïa-ore-raa o vetahi ê, o te feia faatere e te mau melo ihoa ra no te Ekalesia, te arata‘iraa o ta tatou e mana‘o nei no tatou iho aore râ to tatou mau iteraa papû. Eiaha te mau fifi o vetahi ê ia riro e tumu no te faati‘a i to tatou iho mau paruparu.

Te iva, e mea maitai ia haamana‘o eiaha e faahapa rahi ia outou iho ia rave ana‘e outou i te hoê hape e ia hinaaro-ana‘e-hia te tatarahaparaa mau, no te mea e nehenehe te reira huru e riro ei mea ino mai te tau‘a-ore-raa.

Te ahuru, e ti‘a ia tatou ia maramarama maitai i te mau taime atoa e e ohipa tamau noa te Taraehara a te Mesia no tatou tata‘itahi ia faati‘a ana‘e tatou i te reira ia ohipa. I reira, e topa ai te mau mea atoa i roto i to ratou iho ti‘araa noa’tu e tamau noa â tatou i te aro i roto i te tahi mau tufaa, te tahi mau peu aore râ i te mau tufaa e ere ra i roto i to tatou faaroo.

Te mauruuru nei au no te mau mana‘o hohonu, te mau puai e te mau iteraa papû o to’u mau hoa feia apî e to’u mau hoa ohipa e rave rahi. I piha‘iho ana‘e vau ia ratou e puaihia vau e ia ite ana‘e vau e tei piha‘iho ratou i te tahi atu mau taata, e faaitoitohia vau no te iteraa i te maitai ta ratou e rave nei e te taviniraa ta ratou e horo‘a nei i te i‘oa o te Fatu ta ratou e haamori nei e e tamata nei i te pee.

Te rave nei te mau taata i te mau mea maitai e te faufaa rahi no te mea e iteraa papû to ratou. E parau mau te reira, e noaa atoa ia tatou te mau iteraa papû no te mea ta tatou e rave nei. Ua parau Iesu e :

« Ere i ta’u e haapii nei, na’na râ, na tei tono mai ia’u nei.

« O tei hinaaro maite i te haapa‘o i to’na ra hinaaro, e ite ïa i ta’u e haapii nei e na te Atua, e na’u iho » (Ioane 7:16–17).

« Ua hinaaro outou ia’u ra, e haapa‘o i ta’u parau » (Ioane 14:15).

Mai ia Nephi e Moromona i tahito ra, « Area râ, aita vau i ite i te auraa o te mau mea atoa » (1 Nephi 11:17 ; a hi‘o atoa Te mau Parau a Moromona 1:7) e parau atu râ vau i te mea ta’u i ite.

Ua ite au e te ora nei te Atua to tatou Metua i te Ao ra e te here nei ia tatou. Ua ite au e Ta’na Tamaiti taa ê, o Iesu Mesia, o to tatou ïa Faaora e Taraehara e te upoo no te Ekalesia e mau nei i To’na i‘oa. Ua ite au e ua ite mau o Iosepha Semita i te mau mea atoa ta’na i faaite e i haapii no ni‘a i te faaho‘i-raa-hia mai te Evanelia i to tatou nei anotau. Ua ite au e te arata‘ihia nei tatou e te mau aposetolo e te mau peropheta i teie mahana e ua mau te Peresideni Thomas S. Monson i te mau taviri atoa no te autahu‘araa e hinaarohia no te haamaitai i to tatou mau oraraa e no te faahaere i te ohipa a te Fatu i mua. Ua ite au e e noaa paatoa ia tatou teie nei iteraa e mai te mea te fifi nei outou, e nehenehe ta tatou e turu‘i i ni‘a i te parau mau o te mau iteraa papû ta outou e faaroo mai teie atu terono i teie amuiraa. Ua ite au i teie mau mea e te faaite papû atu nei au i te reira i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.