2010–2019
Ko e Uho ʻo e Tuʻunga Fakaākongá
ʻEpeleli 2011


Ko e Uho ʻo e Tuʻunga Fakaākongá

ʻI he taimi ʻoku hoko ai e ʻofá ko e tefitoʻi moʻoni ʻokú ne tataki ʻetau tokangaʻi ʻa e niʻihi kehé, ʻoku hoko leva ʻetau tokoni kiate kinautolú ko hono ngāueʻi ia ʻo e ongoongoleleí.

Talu mei he kamataʻangá, mo hono akoʻi mai ʻe he ʻEikí ʻoku fie maʻu e loto tahá mo e fakakaukau tahá ke tau hoko ko Hono kakai.1 Ne fakamatalaʻi foki ʻe he Fakamoʻuí ko e ua ʻo e ongo fekau lahi ʻi he fonó ko e, “ʻOfa [ki he ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻaki ho laumālié kotoa, mo hoʻo moʻuí kotoa, mo ho lotó kotoa,” pea “ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé.”2 Fakaʻosí, hili ha taimi nounou mei hono fokotuʻu ʻo e Siasí, ne fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kāingalotú ke “ʻaʻahi ki he masivá pea mo e faingataʻaʻiá pea tokoni ki honau fakafiemālieʻí.”3

Ko e hā nai e kaveinga ʻoku faitatau ai e ngaahi fekaú ni kotoa? Ko e pau ko ia ke tau feʻofaʻaki mo fetokoniʻakí. Ko e uho moʻoni ʻeni ʻo e tuʻunga fakaākonga ʻi he Siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻI heʻetau fakamanatua e taʻu 75 ʻo e polokalama uelofea ʻo e Siasí, ʻoku fakamanatu mai ai e ngaahi taumuʻa ʻo e uelofeá ʻa ia ʻokú ne tokoniʻi e kāingalotú ke nau tokoni ke nau moʻui fakafalala pē kiate kinautolu, tokoniʻi ʻa e masivá mo e faingataʻaʻiá, pea mo fai ha tokoni. Kuo fokotuʻutuʻu ʻe he Siasí ʻa ʻene ngaahi maʻuʻanga tokoní ke tokoniʻi e kāingalotú ke nau tokonaki fakatuʻasino, fakalaumālie, fakasōsiale mo fakaeloto maʻá e lelei ʻa kinautolú, honau fāmilí mo e niʻihi kehé. ʻOku maʻu ʻe he lakanga ko e pīsopé ha fekau makehe ke tokangaʻi ʻa e masivá mo e faingataʻaʻiá pea ke tokangaʻi ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko iá maʻá e kāingalotu ʻi hono uōtí. ʻOku tokoniʻi ia ʻi heʻene ngāué ʻe he ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, Fineʻofá kae tautautefito ki he kau faiako fakaʻapí mo e faiako ʻaʻahí.

Kuo hoko maʻu pē ʻa e Fineʻofá ko e konga mahuʻinga ʻo e uelofeá. ʻI hono fokotuʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e Fineʻofá ʻi he 1842, naʻá ne pehē ki he kau fafiné, “Ko e kamataʻanga ʻeni ʻo ha ngaahi ʻaho lelei ange maʻá e masivá mo e faingataʻaʻiá.”4 Naʻá ne fakamatala ki he kau fafiné ko e taumuʻa ʻo e kautahá ke “fakafiemālieʻi ʻa e paeá, faingataʻaʻiá, ʻa e uitoú mo e tamai maté, pea mo fakahoko ʻa e ngaahi taumuʻa ʻofa kotoa pē. … Te nau lilingi ha lolo mo ha uaine ki he loto kuo kafo ʻo e faingataʻaʻiá; te nau holoholoʻi ʻa e loʻimata ʻo e tamai maté pea mo fakafiefiaʻi ʻa e loto ʻo e uitoú.”5

Naʻá ne toe pehē ʻe hanga ʻe he kautahá, “ʻo ueʻi ʻa e kau tangatá ke nau fai ha ngaahi ngāue lelei ʻi hono tokangaʻi e masivá—feinga ke fai ha ngāue ʻofa pea mo tokangaʻi ʻenau ngaahi fie maʻú—[ke] tokoni ʻo fakatonutonu mo fakamālohia e faʻunga lelei ʻo e kakai ʻo e koló.”6

ʻOku kau fakataha e houʻeiki tangata mo fafine ʻo e Siasí he ʻahó ni ʻi hono ʻoatu e fakafiemālié kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻOku ʻoatu ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ha poupou mahuʻinga kiate kinautolu ʻoku fie maʻu ha tataki fakalaumālie mo ha tokoní. ʻOku faitāpuekina ʻe he kau faiako fakaʻapi ʻoku ueʻi fakalaumālié ʻa e moʻui e kakaí pea ʻoatu mo e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí ki he fāmili kotoa pē. Makehe mei aí, ʻoku nau foaki honau iví mo e talēnití ʻi ha ngaahi founga kehe ʻo hangē ko hono tokoniʻi ʻo ha fāmili ʻoku fie maʻu ke monomono honau ʻapí, tokoni ʻi hono fetukutuku ha fāmili pe ko hono tokoniʻi ha tangata ke kumi haʻane ngāue.

ʻOku ʻaʻahi e kau palesiteni Fineʻofá ki he ngaahi ʻapí ke vakaiʻi e ngaahi fie maʻú maʻá e pīsopé. ʻOku tokangaʻi mo tauhi ʻe he kau faiako ʻaʻahi ʻoku ueʻi fakalaumālié ʻa e kau fafiné mo honau fāmilí. Taimi lahi ko kinautolu ʻoku nau fuofua ʻi aí ke tokoni ʻi he taimi ʻo e fie maʻu fakavavevavé. ʻOku foaki ʻe he kau Fineʻofá ha meʻatokoni, fai ha tokoni ʻofa pea ʻoatu maʻu pē ha poupou ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá.

Kuo fiefia ha kāingalotu tokolahi ʻo e Siasí ʻi he māmaní he kuohilí pea ʻoku totonu ke nau fiefia he taimí ni ʻi he ngaahi faingamālie ke tokoni ki he niʻihi kehé. ʻOku ʻoatu ʻe heʻetau ngāue fakatahá ha fakafiemālie kiate kinautolu ʻoku masivá, fiekaiá, mamahí pe loto hohaʻá ʻo fakahaofi ai e ngaahi laumālié.

ʻOku ʻatā ki he pīsope kotoa pē ʻa e fale tukuʻanga koloa ʻa e ʻEikí ʻa ia kuo fokotuʻu ʻi hono “foaki ʻe he kāingalotu faivelengá ki he pīsopé ʻa honau taimí, ngaahi talēnití, ngaahi pōto fakangāué, ʻofá, ngaahi nāunaú, mo e ngaahi meʻa fakapaʻangá ke tokoniʻi ʻa e masivá mo langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní.”7 ʻE lava ke tau foaki kotoa ki he fale tukuʻanga koloa ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau totongi ʻetau ngaahi foaki ʻaukaí pea fakaʻatā ʻetau ngaahi maʻuʻanga tokoni kotoa pē ki he pīsopé ke tokoniʻi ʻaki ʻa e faingataʻaʻiá.

Neongo e vave e ngaahi feliliuaki ʻi he māmaní, ka kuo teʻeki liliu e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e uelofeá he ʻalu ʻa e taimí he ko ha moʻoni ia ne ueʻi fakalangi, mo fakahā mai. ʻI he taimi ʻoku fai ai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí mo honau fāmilí ʻa e meʻa kotoa pē te nau ala lavá ke tauhi kinautolu kae ʻikai pē lava ke feau e ngaahi tefitoʻi fie maʻú, ʻoku mateuteu leva e Siasí ke tokoni. ʻOku feau e ngaahi fie maʻu taimi nounoú he taimi pē ko iá, pea fokotuʻu leva ha palani ke tokoniʻi ʻa e tokotaha ʻoku maʻu tokoní ke ne fakafalala pē kiate ia. Ko e fakafalala kiate kitá ko e malava ia ke tokonaki ʻa e ngaahi fie maʻu fakalaumālie mo fakatuʻasino tukupau ʻo e moʻuí maʻá e fakafoʻituituí mo e fāmilí.

ʻI heʻetau fakalahi ʻetau tuʻunga fakafalala pē kiate kitautolú, ʻoku tau fakalahi ai ʻa e malava ko ia ke tau tokoniʻi mo faitokonia ʻa e niʻihi kehé ʻi he founga naʻe fakahoko ʻe he ʻEikí. ʻOku tau muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he taimi ʻoku tau tokoni ai ki he faingataʻaʻiá, mahakí mo e mamahí. ʻI he taimi ʻoku hoko ai e ʻofá ko e tefitoʻi moʻoni ʻokú ne tataki ʻetau tokoni ki ha niʻihi kehé, ʻoku hoko leva ʻetau tokoni kiate kinautolú ko hono ngāueʻi ia ʻo e ongoongoleleí. Ko e tala fungani ia ʻo e ongoongoleleí. Ko e lotu haohaoá ia.

ʻI he ngaahi ngāue faka-Siasi kehekehe kuo vahe mai kiate aú, kuó u maʻu ha loto fakatōkilalo ʻi he ʻofa mo e tokanga ʻoku fakahaaʻi ʻe he kau pīsopé mo e kau taki ʻo e Fineʻofá ki honau kāingalotú. Lolotonga ʻa ʻeku hoko ko ha palesiteni Fineʻofa ʻi he siteikí ʻi Silei ʻi he ngaahi taʻu kimuʻa ʻo e 1980, ne foua ʻe he fonuá ha fuʻu tō lalo fakaʻekonōmika pea naʻe 30% e taʻe maʻu ngāué. Ne u mamata ai ki he founga ne feʻaluʻaki holo e kau moʻungaʻi fefine ko e kau palesiteni Fineʻofá mo ha kau faiako ʻaʻahi faivelenga “ʻo fai lelei”8 lolotonga e ngaahi taimi fakamamahi ko iá. Naʻa nau fakahoko e potufolofola ko ia ʻi he Lea Fakatātā 31:20: “ʻOku mafao atu hono nimá ki he masivá, ʻio, ʻoku mafao atu hono nimá kiate kinautolu ʻoku paeá.”

Ne tokoni maʻu pē e kau fafine ne siʻi haʻanau meʻa ʻe maʻú ki he niʻihi ne nau pehē ne lahi ange ʻenau fie maʻú. Ne toe mahino lelei ange ai ʻa e meʻa ne mamata ki ai e Fakamoʻuí ʻi Heʻene folofola ʻi he Luke 21:3–4:

“ Ko e moʻoni ʻoku ou tala kiate kimoutolu, ko e fefiné ni kuo mate hono ʻunohó mo paeá, kuó ne lī ki ai ʻo lahi hake ʻiate kinautolu kotoa pē:

“He kuo lī ʻe kinautolú ni kotoa pē ki ai ʻa e ngaahi meʻa foaki ki he ʻOtuá, mei heʻenau koloa lahí: ka kuo lī ʻe ia ki ai, mei heʻene masivá, ʻa ʻene moʻuí kotoa pē.”

Hili mei ai ha ngaahi taʻu siʻi ne u toe mamata ki ha meʻa tatau ʻi heʻeku hoko ko ha palesiteni Fineʻofa fakasiteiki ʻi ʻĀsenitina ʻi he taimi ne vave ai e hiki e mahuʻinga ʻo e koloá ʻi he fonuá pea mo e tō lalo fakaʻekonōmika ne hoko mai ai ʻo ne uesia ha tokolahi ʻo hotau kāingalotu faivelengá. Ne u toe siotonu ai lolotonga e ngaahi ʻaʻahi ne u toki fai ki Kinisasa ʻi he Lepupelika Fakatemokalati ʻo Kongokoú; ʻAnitananalivo ʻi Matakasikaá; pea ʻi Pulauaiō ʻi Simipapueí. ʻOku kei hokohoko atu pē hono langaki ʻo e tuí, fakamālohia e fakafoʻituituí mo e fāmilí pea mo hono tokonia ʻo e niʻihi faingataʻaʻiá ʻe he kāingalotu ʻo e ngaahi uōtí kae tautautefito ki he houʻeiki fafine ʻo e Fineʻofá.

Ko e meʻa fakaofo ke fakakaukau atu ʻe lava ʻe ha fefine pe tangata loto fakatōkilalo ʻoku ʻi ai hano uiuiʻi ʻi he Siasí ʻo ʻalu ki ha ʻapi ʻoku masiva, ʻi ai e loto mamahí, mahamahakí pe faingataʻaʻiá pea ʻoatu ha melino, fakanonga mo ha fiefia. Neongo pe ko e uooti pe kolo ʻi fē, pe ʻoku tokolahi pe tokosiʻi, ka ʻoku maʻu ʻe he mēmipa kotoa ʻi he funga māmaní ʻa e faingamālie ko iá. ʻOku hoko ia he ʻaho kotoa pē pea ʻoku lolotonga hoko ia ʻi ha feituʻu he momeniti ko ʻení.

Ko Kaló ko ha faʻē ia ʻa ha fānau ʻe toko ua. ʻOku ngāue hono husepāniti ko Palanité ʻi ha ngaahi houa lahi peá ne fefonongaʻaki ʻi ha houa ʻe ua ki he ngāué. Hili pē fāʻeleʻi hona ʻofefine fika uá, naʻá ne fakamatala ʻo pehē: “Ne u kamata ongoʻi taulōfuʻu hili e ʻaho hono ua mei hono ui au ke u tokoni palesiteni Fineʻofa he uōtí. ʻE anga fēfē nai ʻeku fatongia ʻaki hono tokangaʻi e kau fafine ʻi hoku uōtí ʻoku ou kei faifeinga ke fakahoko hoku fatongia ko ha uaifi mo ha faʻē ki ha tama taʻu 2 pea mo ha pēpē foʻoú? ʻI heʻeku kei moʻua he ngaahi ongo ko ʻení, ne puke ʻeku tama taʻu uá. Ne ʻikai ke u ʻiloʻi pe ko e hā e meʻa ke fai ki aí pea mo tokangaʻi e pepeé ʻi he taimi tatau. Ne fakaʻohovale e tuʻu mai ʻa Sisitā Uasiteni ko ʻeku faiako ʻaʻahí ʻi hoku matapaá. Naʻá ne ʻiloʻi lelei e meʻa ke fai ke tokoni aí he ko ha faʻē ia ki ha fānau kuo lalahi. Naʻá ne talamai ʻa e meʻa ne fie maʻu ke u fai lolotonga ʻa ʻene ʻalu ki he falekoloá ʻo fai mai e fakataú. Naʻá ne fokotuʻutuʻu kimui ai ke ʻomi ʻa hoku husepānití mei he tauʻanga lēlué ke vave ʻene foki mai ʻo tokoni kiate aú. Ko ʻene tali ko ia ki he meʻa ne u pehē ko e ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní fakataha mo ʻene loto fiemālie ke tokoni kiate aú, ko e fakapapau ia ne u fie maʻu mei he ʻEikí te Ne tokoniʻi au ke fakahoko hoku uiuiʻi foʻoú.”

ʻOku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻiate kitautolu pea ʻokú ne ʻafioʻi ʻa hotau ngaahi tūkunga makehé mo e meʻa te tau malavá. Neongo ʻoku tau fekumi fakaʻaho ki Heʻene tokoní ʻi he lotu, ka ʻoku faʻa feau ʻetau ngaahi fie maʻú ʻo fakafou mai ia ʻi ha tokotaha kehe.9

Ne folofola ʻa e ʻEikí, “ʻI he meʻá ni ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko ʻeku kau ākonga ʻa kimoutolu, ʻo kapau te mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu.”10

ʻOku fakahaaʻi ʻa e ʻofa haohaoa ko ia ʻa Kalaisí ʻi heʻetau tokoni taʻesiokitá. ʻOku hoko e fetokoniʻakí ko ha meʻa fakamāʻoniʻoni, ʻokú ne hakeakiʻi ʻa e tokotaha ʻokú ne maʻu iá mo ʻoange ha loto fakatōkilalo ki he tokotaha foakí. ʻOku tokoni ia ke tau hoko ko ha kau ākonga moʻoni ʻo Kalaisi.

Kuo hoko maʻu pē ʻa e palani uelofeá ko hono fakahoko ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻengata ʻo e ongoongeleleí. Ko e tokoni moʻoni ia ʻi he founga ʻa e ʻEikí. Tuku muʻa ke tau takitaha fakafoʻou ʻa ʻetau holi ke kau atu ki he tukuʻanga koloa ʻa e ʻEikí ʻi hono faitāpuekina ʻo e niʻihi kehé.

ʻOku ou lotua ʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻaki ha ongoʻi ʻaloʻofa, ʻofa faka-Kalaisi mo e manavaʻofa ʻoku lahi angé. ʻOku ou kolea ke toe lahi ange ʻa ʻetau holi mo e malava ko ia ke ala atu ʻo tokoniʻi ʻa e masivá, loto mafasiá pea mo e faingataʻaʻiá ke feau ʻenau ngaahi fie maʻú, fakamālohia ʻa ʻenau tuí, pea fakafonu honau lotó ʻaki e houngaʻiá mo e ʻofá.

ʻOfa ke faitāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau ʻaʻeva talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú, ki Heʻene ongoongoleleí, mo ʻEne māmá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

  1. Vakai, Mōsese 7:18.

  2. Vakai, Mātiu 22:36–40.

  3. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 44:6.

  4. Joseph Smith, in ‘i he History of the Church, 4:607.

  5. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 523–524.

  6. Ngaahi Akonaki: Siosefa Sāmita, 523.

  7. Tokoniʻi ʻi he Founga ʻa e ʻEikí: Ko e Fakahinohino maʻá e Taki Ki he Uelofeá (1990), 11.

  8. Ngāue 10:38; Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:13.

  9. Vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo (2006), 82.

  10. Sione 13:35.