2010–2019
Ko e Ngaahi Tāpuaki Taʻengata ʻo e Malí
ʻEpeleli 2011


Ko e Ngaahi Tāpuaki Taʻengata ʻo e Malí

ʻOku toe ʻuhingamālie ange e sila he temipalé ʻi he lahi ange e meʻa te ke aʻusia he moʻuí. ʻE tokoni ke mou toe vāofi mo maʻu ha fiefia lahi mo fiemālie ange ai.

ʻOku ou pehē ʻoku fakamatalaʻi ʻe he pōpoaki fakaʻofoʻofa ʻoku ʻomi ʻe he kuaea fisifisimuʻá ni ʻa e sīpinga ʻo e moʻuí maʻa hotau tokolahi: ʻa e “feinga ke hangē ko Sīsuú.”

ʻI he ʻaho 16 ʻo Siulai 1953 ne u tūʻulutui ai mo hoku ʻofaʻanga ko Seiní, ko ha ongomeʻa mali kei talavou ʻi ha ʻōlita, he Temipale Manitai ʻIutaá. Naʻe hanga ʻe Palesiteni Luisi R. ʻEnitasoni ʻo fakahoko ʻema malí ʻi hono mafai faisilá ke ma hoko ko ha husepāniti mo e uaifi ki he nofo taimí mo ʻitāniti. ʻOku ʻikai haku mālohi ke fakamatalaʻi e nonga mo e melino kuo fakapapauʻi mai kapau ʻe hokohoko atu ʻeku moʻui tāú pea ʻe lava ke u fakataha mo hoku ʻofaʻanga ko Seiní pea mo ʻema fānaú ʻo taʻengata, makatuʻunga he ouau toputapu ne fakahoko ʻaki e mafai totonu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he fale ʻo e ʻEikí.

Kuo fakamaʻu kiate kimaua ʻema fānau ʻe toko fitú ʻaki e ngaahi ouau toputapu ʻo e temipalé. Kuo ʻosi mālōlō foki hoku uaifi ʻofaʻanga ko Seiní pea mo ha toko ua ʻo ʻema fānaú. ʻOku nau ʻomi ha ʻuhinga mālohi ki he toenga ʻo e fāmilí ke mau moʻui taau kae lava ke mau maʻu fakataha e ngaahi tāpuaki taʻengata ne talaʻofa mai ʻi he temipalé.

Ko e malí mo e fāmilí e ongo pou mahuʻinga ʻe ua ʻokú na poupouʻi e palani ʻa e Tamai ʻi Hēvaní ki he fiefiá. ʻOku fakamamafaʻi lahi e mahuʻinga ʻo e ongo tefito ko ʻení koeʻuhí ko e feinga taʻetuku ʻa Sētane ke veuki ʻa e fāmilí mo holoki ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi ouau fakatemipalé, ʻa ia ʻokú ne haʻi fakataha e fāmilí ke taʻengatá. ʻOku toe ʻuhingamālie ange e sila he temipalé ʻi he lahi ange ko ia e meʻa te ke aʻusia he moʻuí. ʻE tokoni ia ke mou toe vāofi mo maʻu ha fiefia lahi mo fiemālie ange ʻi he moʻui matelié.

Ne ʻi ai ha taimi ne u ako ai ha lēsoni mahuʻinga mei hoku uaifí. Ne u faʻa folau heʻeku ngāué. Ne meimei uike ʻe ua ʻeku folaú peá u toki foki ki ʻapi ʻi ha pongipongi Tokonaki. Ne toe ha houa ʻe fā ki muʻa ia peá u ʻalu ki ha toe fakataha naʻe fie maʻu ke u ʻi ai. Ne u fakatokangaʻi kuo maumau ʻema mīsini foó pea ʻoku fō nusinusi pē hoku uaifí. Ne u kamata ngaohi e mīsiní.

Ne haʻu ʻa Sēini ʻo ʻeke mai, “Lisiate, ko e hā hoʻo meʻa ʻoku faí?”

Ne u talaange, “ʻKo ʻeku ngaahi e mīsini foó ke ʻoua naʻá ke toe fō nusinusi.”

Naʻá ne talamai, “Tuku ia, ʻalu koe ʻo vaʻinga mo e fānaú.”

Naʻá ku talaange, “Te u lava ʻo vaʻinga mo e fānaú ʻi ha faʻahinga taimi pē. ʻOku ou fie tokoni atu kiate koe.”

Naʻá ne pehē mai leva, “Lisiate, kātaki ʻo ʻalu muʻa ʻo vaʻinga mo e fānaú.”

ʻI he taimi ʻoku ongo mālohi mai ai hono leʻó, kuo pau leva ke u talangofua.

Ne u maʻu ha taimi fakalata mo e fānaú. Ne mau taufetuli mo teka holo he lauʻiʻakaú. Hili ia ne u toki ʻalu leva ki heʻeku fakatahá. Ne mei ngalo e meʻá ni ia ka ne taʻeʻoua e lēsoni naʻá ne fie maʻu ke u akó.

ʻI he pongipongi hokó, ʻi he 4:00 hengihengí nai, ne fakaʻāki au ʻe ha ongo kiʻi nima ne takaiʻi hoku kiá, pea ʻuma mai ki hoku kouʻahé mo fafana mai e ngaahi foʻi lea ko ʻeni he ʻikai ke toe ngalo ʻiate au, “ʻE Teti, ʻoku ou ʻofa ʻiate koe. Ko hoku kaumeʻa lelei tahá koe.”

Kapau ʻokú ke aʻusia ha meʻa pehē ʻi ho fāmilí, ta ʻokú ke maʻu ha taha ʻo e ngaahi meʻa fakafiefia taha ʻo e moʻuí.

Kapau ko ha talavou matuʻotuʻa feʻunga koe ka ʻoku teʻeki ai ke ke mali, ʻoua naʻa maumauʻi ho taimí he meʻa taʻeʻaongá. Hoko atu e moʻuí peá ke tokanga taha ki he teuteu ke malí. Longomoʻui ʻi hono fakahoko e ngaahi taumuʻa māʻoniʻoni ʻi he moʻui ní. Kau talavou, fai ha ngāue fakafaifekau lelei. Pea toki fai leva e meʻa mahuʻinga tahá ko hano kumi hao hoa taʻengata ʻoku tāú. ʻI he taimi te ke fuʻu tokanga ai ki ha finemui, ʻai ke ne ʻilo ʻokú ke makehe kae toe fie ʻilo lahi ange kiate koe. ʻAve ia ki ha ngaahi feituʻu ʻoku leleí. ʻAi ke ke mohu founga. Kapau te ke fie maʻu ha uaifi lelei, ʻoku fie maʻu ke ne vakai kiate koe ko ha tangata lelei mo ha taha ʻe lava ke hoko ko ha husepāniti lelei.

Kapau kuo maʻu ha taha, te mo lava ke faikaumeʻa ʻi ha founga fakaʻofoʻofa pea mali ʻo maʻu ha fiefia ʻoku taʻengatá ʻi hoʻomo nofo pē ʻi loto he fakangatangata kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí.

Kapau kuó ke mali, ʻokú ke anganofo fakaʻatamai mo fakaesino nai ki ho malí? ʻOkú ke mateakiʻi koā hoʻo ngaahi fuakava ʻo e malí ʻo ʻikai ke ke lea ʻaki ki ha tokotaha kehe ha meʻa he ʻikai te ke loto ke fanongo ki ai ho hoá? ʻOkú ke ʻofa mo poupouʻi nai ho hoá mo e fānaú?

Ngaahi tokoua, ʻokú ke taki ʻi hono fakahoko e ngaahi ʻekitivitī fakafāmili hangē ko e ako folofolá, lotu fakafāmilí mo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, pe ʻoku fai ʻe ho uaifí ʻa e meʻa ko ia ʻoku ʻikai ke ke tokanga ke fakahoko ʻi ʻapí? ʻOkú ke faʻa tala ki ho uaifí ʻokú ke ʻofa moʻoni ai? ʻE mātuʻaki fiefia ai. ʻOku pehē ʻe ha kau tangata ʻi heʻeku lea ʻaki ʻení, “ʻOkú ne ʻosi ʻilo pē ia.” ʻOku fie maʻu ke ke tala ki ai. ʻOku toe tupulaki pea faitāpuekina ange ʻa e fefiné ʻi hoʻo fakamahino ange ʻokú ke ʻofa aí. Fakahoungaʻi e meʻa ʻoku fai ho hoá maʻaú. Toutou fakahaaʻi hoʻo ʻofá mo e houngaʻiá. ʻE fakafiefia, lelei mo mahuʻingamālie ange ai e moʻuí. ʻOua naʻa fufuuʻi ʻa e ngaahi ongo fakanatula ko ia ʻo e ʻofá. Pea ʻe toe lelei ange ki ho uaifí kapau ʻokú ke puke mai ia lolotonga hoʻo talaange ki ai ʻa e ngaahi meʻá ni.

Ne u ako mei hoku uaifí ʻa e mahuʻinga hono fakahaaʻi ʻo e ʻofá. ʻI he kamakamata ʻema nofo malí, ne u faʻa fakaava hake ʻeku folofolá ke fakahoko ha pōpoaki ʻi ha fakatahaʻanga, kuo tuku hake ai ha kiʻi tohi ʻofa mo ha poupou meia Sēini. ʻI he taimi ʻe niʻihi ne ongo mālohi e meʻa ne tohí pea faingataʻa ke u toe lea. Ne hoko pea ʻoku kei hoko e ngaahi tohi mahuʻingá ni mei ha uaifi ʻofá, ko ha mataʻikoloa taʻe hano tatau ʻo e fakafiemālié.

Ne u kamata ke fai e meʻa tatau ki ai, kae ʻikai ke u fakatokangaʻi ʻene fuʻu mahuʻinga fau kiate iá. ʻOku ou manatuʻi ha taʻu ʻe taha naʻe ʻikai haʻaku paʻanga ke kumi ʻaki haʻane meʻaʻofa ki he Valenitainé, pea ne u fakakaukau ke tā ha fakatātā ʻaki e vali vaí ʻi muʻa he ʻaisí. Ne fai hoku lelei tahá, ka naʻe ʻi ai e foʻi meʻa ʻe taha ne fehālaaki. Naʻe ʻikai ko ha vali vai ka ko e vali lolo ia. Naʻe ʻikai ke ne teiteti loto ke u toe toʻo e vali ko iá mei he ʻaisí.

ʻOku ou manatuʻi e ʻaho ʻe taha ne u toʻo mai ai e fanga kiʻi laʻipepa fuopotopoto ko ē ʻoku maʻu mei hono fakaavaava ʻo e pepá ʻo u tohiʻi ai e fika ko e 1 ki he 100. Ne u fulihi tahataha hake kinautolu ʻo tohiʻi ai ha pōpoaki kiate ia, ko e foʻi lea ʻe taha ʻi he foʻi siakale takitaha. Naʻá ku tānaki kotoa kinautolu ʻo faʻo ʻi ha sila. Naʻá ku fakakaukau te ne fiefia he foʻi lea makehe ʻoku tohiʻi aí.

ʻI he taimi naʻá ne mālōlō aí, ne u ʻilo ʻi heʻene koloa fakafoʻituituí ʻene houngaʻia ʻi he fanga kiʻi pōpoaki ne ma fevahevaheʻakí. Ne u fakatokangaʻi naʻá ne fakapipiki kotoa e ngaahi foʻi siakalé ʻi ha laʻi pepa. Ne ʻikai ngata ʻi heʻene tauhi ʻeku ngaahi tohi naʻe fai kiate iá, ka naʻá ne toe maluʻi kinautolu ʻaki ha milemila ʻo hangē ha koloa mahuʻingá. Naʻe ʻi ai pē ʻa e kiʻi tohi ʻe taha ne ʻikai ke tuku fakataha ia mo e toengá. ʻOku kei tuku pē ia ʻi mui he sioʻata ʻemau uasi ʻi peitó. ʻOku pehē ai, “ʻE Sēini, kuo taimi ke u talaatu ʻoku ou ʻofa ʻiate koe.” ʻOku kei tuku pē ai pea ʻokú ne fakamanatu kiate au ʻa e ʻofefine makehe ko ia ʻo e Tamai Hēvaní.

ʻI heʻeku fakakaukau atu ki heʻema moʻuí, ʻoku ou ʻiloʻi ne faitāpuekina kimaua. Kuo teʻeki ai pē ke ma kē ʻi ʻapi, pe fai ha lea taʻeʻofa ʻi homa vaá. ʻOku ou ʻilo ne maʻu e tāpuaki ko iá meiate ia. Ne hoko ia ko ʻene loto fie foakí, vahevahé, pea ʻikai siokitá. ʻI he konga kimui ʻema moʻuí ne u feinga ke faʻifaʻitaki ki heʻene sīpingá. ʻOku ou fokotuʻu atu ʻi hoʻomou hoko ko e husepāniti mo e uaifí ke mou fai e meʻa tatau ʻi homou ʻapí.

Ko e ʻofa haohaoá ko ha mālohi lahi ia ki he leleí. Ko e ʻofa māʻoniʻoní ʻa e fakavaʻe ʻo ha mali ʻoku tuʻuloá. Ko e tupuʻanga tefito ia ʻo ha fānau ʻoku tupulaki mo fiemālie. Ko hai te ne lava ke fua tautau ʻo e ivi takiekina e ʻofa ʻa ha faʻē? Ko e hā ha fua ʻe tolonga mei he tenga ʻo e moʻoní naʻe tō ʻe ha faʻē ʻi he loto tokanga pea tauhi ʻi he ʻofa he kelekele moʻui ʻo e loto falala mo e ʻatamai ʻo ha kiʻi tamasiʻi? ʻI hoʻo hoko ko ha faʻeé kuo foaki kiate koe ha ongo fakalangi ke tokoni ke ke ʻilo e ngaahi talēniti makehe mo e meʻa ʻe lava ʻe hoʻo tamá. Pea ʻi hoʻomo ngāue fakataha mo ho husepānití, te mo lava ke tauhi pea fakamālohia ʻo fakatupulaki e anga ko iá.

Ko e meʻa fakafiefia ke mali. ʻOku fakalata e malí. ʻE ʻalu pē ʻa e taimí, mo e kamata ke mo fakakaukau tatau, maʻu e ngaahi ongo mo e ueʻi tatau. ʻOku ʻi ai e ngaahi taimi te mo fiefia ai, taimi ʻo e ʻahiʻahí mo e faingataʻaʻiá, ka ʻe tataki kimoua ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi meʻa te mo aʻusia ʻo mo tupulaki fakataha aí.

ʻI ha pō ʻe taha ne ʻā hake homa foha siʻisiʻi ko Lisiaté ʻo tangi he naʻe palopalema hono mafú. Ne ma fanongo ki ai. ʻOku anga maheni ʻaki pē ʻe hoku uaifí ke ne tuʻu ʻo tokangaʻi e pēpeé heʻene tangí, ka ne u talaange, “Tuku ke u tokangaʻi ia.”

Koeʻuhí ko ʻene puké, ko e taimi pē ʻoku tangi aí, ʻe vave e tā hono mafú. ʻE lua pea ʻuli ai e ʻufiʻufi mohengá. Ne u puke mai ia ʻo feingaʻi ke holo e tā hono mafú pea fakanaʻanaʻa ia ʻi heʻeku feinga ke fetongi hono valá mo e tupenu kafú. Ne u fua ia kae ʻoua ke mohe. Naʻe ʻikai te u ʻilo he taimi ko ʻení, ʻe mālōlō ia ʻi ha ngaahi māhina siʻi mei ai. Te u manatuʻi maʻu pē ʻeku fuofua iá he valenga ʻo e pō ko iá.

ʻOku ou manatuʻi lelei ʻa e ʻaho naʻá ne mālōlō aí. ʻI heʻema foki mo Sēini mei falemahakí, naʻá ma afe he veʻehalá peá u puke mai ia ki hoku fatafatá. Naʻá ma fakatou tangi, ka naʻá ma ʻilo te ma toe maʻu pē ia he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí koeʻuhi ko e ngaahi fuakava ne ma fai he temipalé. Naʻe ngali faingofua ai ke ma tali ʻene mālōloó.

Naʻe hanga ʻe he angaʻofa ʻa Sēiní ʻo akoʻi au ʻi ha ngaahi meʻa mahuʻinga lahi. Naʻe ʻikai ke u fuʻu matuʻotuʻa, ka naʻá ne fuʻu fakalaumālie mo fakapotopoto. ʻOku hanga ʻe he malí ʻo ʻomi ʻa e ʻātakai totonu ke ikunaʻi ai ha faʻahinga fakaʻamu siokita. ʻOku ou tui ko e taha e ʻuhinga ʻoku faleʻi ai ke ke mali ʻi hoʻo kei talavoú ke taʻofi hano fakatupulaki ha faʻahinga anga ʻe faingataʻa hano liliu.

ʻOku ou fakaʻofaʻia ʻi ha tangata ʻoku teʻeki ai ke ne fili ke kumi hano hoa taʻengatá pea tangi hoku lotó maʻá e kau fafine ʻoku teʻeki ke nau malí. ʻE ʻi ai ha niʻihi ʻo kimoutolu ʻe ongoʻi liʻekina mo ʻikai fakahoungaʻi pea ʻikai ke ke ʻilo pe ʻe anga fēfē haʻo maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e malí mo ha fānau ʻi ho fāmilí. ʻOku faingofua e meʻa kotoa ki he ʻEikí, pea ʻokú Ne tauhi ʻEne talaʻofa kuó Ne ueʻi ʻEne kau palōfitá ke fakahaá. Ko ha vahaʻa-taimi lōloa ʻa ʻitāniti. Tui ki he ngaahi talaʻofa ko iá, pea moʻui taau ke maʻu kinautolu pea ʻe lava ʻe he ʻEikí ʻo fakahoko ia ʻi hoʻo moʻuí ʻi Hono taimi pē ʻOʻona. Ko e moʻoni te ke maʻu ʻa e tāpuaki kotoa pē kuo talaʻofa mai ʻokú ke taau ke maʻú.

Kātaki ʻo fakamolemoleʻi au heʻeku lea ki hoku uaifi fisifisimuʻa ko Sēiní, ka ʻokú ma hoko ko ha fāmili taʻengata. Naʻá ne fiefia maʻu pē, peá ne hoko iá ko ʻene tokoni ki he niʻihi kehé. Pea aʻu pē ki heʻene puke lahí, naʻá ne lotu maʻu pē he pongipongí ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ke tataki ia ki ha taha te ne lava ʻo tokoniʻi. Naʻe toutou tali maʻu pē ʻa e lotu fakamātoato ko iá. Naʻe fakamaʻamaʻa e kavenga ʻa ha tokolahi; pea fakafiefiaʻi ʻenau moʻuí. Naʻe tāpuekina maʻu pē ia heʻene hoko ko ha meʻangāue ne tataki ʻe he ʻEikí.

ʻOku ou ʻiloʻi e ʻofa ki ha ʻofefine ʻo e Tamai Hēvaní ne angaʻofa mo moʻui mateaki ʻi he tuʻunga angatonu ʻo e fefiné. ʻOku ou ʻiloʻi pau ʻi heʻema toe fesiofaki he kahaʻú ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí, te ma ʻiloʻi ai ʻoku toe lahi ange ʻema feʻofaʻakí. ʻE toe lahi ange ʻema houngaʻiá, hili hono fakamavahevaheʻi kimaua he taimí ni ʻe he veilí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.