2010–2019
O Le Malumalu Paia—O Se Sulu Ta’iala i le Lalolagi
Aperila 2011


O Le Malumalu Paia—O Se Sulu Ta’iala i le Lalolagi

O faamanuiaga taua uma ma sili ona maualuga o le avea ai ma tagata o le Ekalesia, o faamanuiaga na tatou te maua i malumalu o le Atua.

Ou uso e ma tuafafine pele, e momoli atu o’u alofaaga ma faafeiloai atu ia te outou taitoatasi ma ou te tatalo ia taiala e le Tama Faalelagi o’u mafaufauga ma musuia a’u upu ou te tautala atu ai ia te outou i le aso.

Se’i ou amata atu i se faamatalaga se tasi pe lua e faatatau i savali matagofie sa tatou faalogoina i lenei taeao mai ia Sister Allred ma Epikopo Burton e uiga i le polokalama Uelefea a le Ekalesia. E pei ona ta’ua, o le tausaga nei e atoa i ai le 75 tausaga o lenei polokalama musuia lea ua faamanuiaina ai olaga o le toatele. O se faamanuiaga mo au lo’u iloaina lelei o nisi o i latou sa uluai faatautaia lenei galuega tele—o ali o galuega alofa ma vaaiga mamao.

E pei ona ta’ua e Epikopo Burton ma Sister Allred, ua tuuina atu i le epikopo o le uarota le tiutetauave e tausia ai ma vaaia i latou o ē nonnofo i totonu o tuaoi o lana uarota. O se avanoa foi lena sa ou maua a’o ou pulefaamalumalu o se epikopo talavou i le Aai o Sate Leki, i se uarota e 1,800 ona tagata, e aofia ai fafine e 84 ua oti a latou tane. Sa toatele i latou na manaomia le fesoasoani. Sa toatele i latou na manaomia le fesoasoani. Sa maeu lo’u lotofaafetai mo le polokalama o le Uelefea a le Ekalesia, ma le fesoasoani a le Aualofa ma korama o le perisitua.

Ou te tautino atu o le polokalama Uelefea a Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, e musuia e le Atua Silisiliese.

Ia o’u uso e ma tuafafine, o lenei konafesi ua atoa i ai le tolu tausaga talu ona lagolagoina au o le Peresitene o le Ekalesia. E sa’o lava o ni tausaga sa pisi tele, sa faatumulia i le tele o luitau ae sa i ai ma faamanuiaga e le mafaitaulia. O le avanoa sa ou maua e faapaiaina ai ma toe faapaiaina ia malumalu, o se tasi o faamanuiaga e aupito sili ona paia ma fiafia ai, ma e faatatau i le malumalu ou te fia talanoa atu ai i le aso.

I le konafesi aoao ia Oketopa i le 1902, sa faaalia ai e le Peresitene o le Ekalesia, o Iosefa F. Samita i lana saunoaga amata, le faamoemoe o le a i ai se aso e i ai ni o tatou “malumalu e fausia i vaega eseese o le [lalolagi] o loo manaomia ai mo le faafaigofieina i tagata.”1

I le 150 tausaga muamua ina ua mavae le faatulagaga o le Ekalesia, mai le 1830 i le 1980, sa 21 ia malumalu na fausia, e aofia ai malumalu o Katelani, Ohio, ma Navu, Ilinoi. Pe a faatusatusa i le 30 tausaga talu mai le 1980, e 115 malumalu na fausia ai ma faapaiaina. O malumalu fou e 3 na fofogaina atu ananafi, e 26 malumalu ua faaopoopo ua fausia nei po ua i ai i le uluai tulaga ua tapenapena ai mo le fausiaina. O le a faaauau pea ona faatupulaia nei fuainumera.

O le sini na faamoemoe i ai Peresitene Iosefa F. Samita mo le 1902, ua avea ma mea tonu. Matou te mananao ia matuai faigofie ona maua e tagata o le au paia le malumalu.

O se tasi o malumalu o loo fausia nei i Manaus, Pasila. I le tele o tausaga talu ai, sa ou faitau ai e uiga i se vaega e silia ma le toaselau tagata o le au paia na tuua Manaus, lea e i le totonugalemu o le vaomatua o Amasone, ae malaga atu i le malumalu e sili ona latalata ane, e tu i Sao Paulo, Pasila—e toeitiiti 2,500 maila mai Manaus. Na malaga na Au Paia faatuatua i se vaa mo aso e fa i le Vaitafe o le Amasone ma ona magavai. Ina ua mae’a lenei malaga i le vai, sa faaee i pasi mo le isi tolu aso e malaga ai i auala gaoa, ma nai meaai laiti ma sa leai se mea e momoe lelei ai.Ina ua mavae aso e fitu ma po e fitu, sa latou taunuu i le malumalu i Sao Paulo, lea na faatino ai sauniga o le faavavau. O le mea moni, na tutusa lava le faigata o la latou malaga toe foi. Peitai, sa latou mauaina sauniga ma faamanuiaga o le malumalu, ma e ui lava ina sa leai ni a latou tupe na totoe, ae sa faatumulia i latou lava i le agaga o le malumalu ma le lotofaafetai mo faamanuiaga sa latou mauaina.2 O le taimi nei, ina mavae tausaga e tele mulimuli ane, ua olioli o tatou tagata i Manaus a o latou matamata atu i lo latou lava malumalu ua fausia i auvai o le Vaitafe o Rio Negro. E aumaia e malumalu le olioli i tagata faamaoni o le ekalesia i soo se mea e fausia ai.

O lipoti i osigataulaga na faia ina ia maua ai faamanuiaga e na o malumalu o le Atua e maua ai, e mautinoa lava e ootia ai lo’u loto ma aumaia ai ia te au se lagona faafouina o le agaga faafetai mo malumalu.

Sei ou faasoa atu ia te outou le tala ia Tihi ma Tararaina Mou Tham ma le la fanau e toa 10. Sa auai le aiga atoa i le Ekalesia, vagana ai le afafine e toatasi, i le amataga o le 1960 ina ua o atu faifeautalai i lo latou motu, pe tusa ma le 100 maila (160 km) i saute o Tahiti. E lei leva ae o latou mananao mo faamanuiaga o se aiga e faavavau ua faamauina i le malumalu.

O le taimi lena, o le malumalu aupito latalata ane i le aiga o Mou Tham, o le Malumalu o Hamilton i Niu Sila, e silia ma le 2,500 maila i saute sisifo, ma e na o le malaga taugata i vaalele e mafai ona oo ai i ai. Sa leai se tupe a le aiga toatele o Mou Tham e pasese ai i le vaalele, aua o lea sa ola taufaasoasoa mai mea uma sa faigata ona latou maua mai se tamai faatoaga, ma sa leai foi se avanoa e faigaluega ai i lo latou motu i le Pasefika. O lea sa faia ai e uso Mou Tham ma lona atalii o Gerard se faaiuga faigata, e o e faigaluega i Niu Kaletonia, i le mea o loo faigaluega ai le isi atalii.

Sa faigaluega alii nei e toatolu o le au Mou Tham mo tausaga e fa. Sa na o Uso Mou Tham na faa-tasi ona foi i le aiga talu mai lena taimi mo le faaipoipoga a sona afafine.

Ina ua mavae tausaga e fa, sa lava se tupe na teuina e Uso Mou Tham ma ona atalii e ave ai le aiga i le malumalu i Niu Sila. Sa o uma i latou, sei vagana ai le afafine e toatasi, sa maitaga. Sa faamauina i latou mo le olaga nei ma le faavavau, o se aafiaga e le mafaamatalaina ma le fiafia.

Na toe taliu sa’o mai lava Uso Mou Tham mai le malumalu i Niu Kaletonia, lea sa ia faigaluega ai mo le isi lua tausaga e totogi ai le pasese o le afafine e toatasi lea sa lei mafai ona latou o—o se afafine ua faaipoipo ma lana tama ma lona toalua.

I tausaga mulimuli ane, na mananao ai Uso ma Tuafafine Mou Tham e faamisiona i le malumalu. E oo atu i le taimi lena, ua fausia ma faapaiaina le Malumalu o Papeete Tahiti, ma e fa misiona na la faia ai iina.3

Ou uso e ma tuafafine, o malumalu ua le na o ni ma’a ma sima. Ua faatumulia i le faatuatua ma anapogi. Ua fausia i tofotofoga ma molimau. Ua faapaiaina i osigataulaga ma auaunaga.

O le uluai malumalu lava na fausia i lenei tisipenisione o le malumalu lea o Katelani, Ohio. O le taimi lena sa matitiva le Au Paia, ae sa poloaiina lava e le Alii e tatau ona fausia se malumalu, ma o lea sa latou fauina ai.4 Sa mulimuli ane so latou malutaga—e ui ina le umi se taimi—i auvai o le Vaitafe o le Misisipi i le setete o Ilinoi. Sa latou faaigoaina lena nofoaga o Navu, ma sa latou toe naunau foi e tuuina atu a latou mea uma, faatasi ai ma lo latou faatuatua maua’i, ma sa latou toe faatuina ai se isi malumalu i lo latou Atua. Sa matamataita sauaga, peitai, na toetoe ina a le uma le Malumalu i Navu, ae toe tutulieseina foi i latou mai o latou aiga, ma sa latou sailia ai se malutaga i se toafa.

Sa latou tauivi ma sa toe amatalia foi osigataulaga, a o latou galulue mo le 40 tausaga e faatu le Malumalu o Sate Leki lea o loo tu malualii nei i le poloka i le itu i saute o i tatou o loo i ai nei iinei i le aso i le Maota Autu mo Konafesi.

E maualuga lava osigataulaga e o faatasi ma le fausia o malumalu faapea foi le auai i le malumalu. E le mafaitaulia i latou sa galulue ma tauivi ina ia mafai ona mauaina mo i latou lava ma mo o latou aiga ia faamanuiaga o loo maua i malumalu o le Atua.

Aisea ua toatele naua ai ua naunau e tuuina atu le anoanoai o mea ina ia maua ai faamanuiaga o le malumalu? O i latou o ē malamalama i faamanuiaga e faavavau e maua mai i le malumalu, ua latou iloa e leai se taulaga e telē naua, leai se tau ua mamafa tele, leai se tauiviga ua faigata naua ia maua ai na faamanuiaga. E leai se mamao e le mafai ona laasia, leai ni mea faalavefau e le mafai ona foia, e leai foi ni faigata e le mafai ona onosaia. Latou te malamalama o sauniga faaola e maua i le malumalu e mafai ai i se aso ona tatou toe foi atu i lo tatou Tama Faalelagi i se mafutaga faaleaiga e faavavau, ma faaeeina ai i faamanuiaga ma le mana mai luga, e matuai aoga ai lava a tatou osigataulaga uma ma taumafaiga uma.

O le taimi nei, o le toatele lava o i tatou ua le mafatia i ni faigata ina ia ō ai i le malumalu. E valusefulu lima pasene o tagata auai o le Ekalesia, ua nonofo nei i totonu o le 200 maila (320 km) mai se malumalu, ae o le toatele lava o i tatou ua matua vavalalata lava.

Afai ua outou ulu atu i le malumalu mo outou lava, ma afai foi tou te nonofo latalata atu i se malumalu, o lau osigataulaga o le faataatia ese lea o se taimi mai o outou olaga pisi, e asiasi soo ai i le malumalu. E anoanoai mea e tatau ona faia i o tatou malumalu mo i latou ua maliliu. A o tatou faia galuega mo i latou, o le a tatou iloaina ua tatou faataunuuina mea latou te le mafai ona faia mo i latou lava. Sa ta’ua e Peresitene Iosefa F. Samita i se tautinoga maoae: “O a tatou taumafaiga mo i latou [ua maliliu], o le a toulu ese ai mai ia i latou o latou filifili o noataga, ma o le a aveesea ai le pogisa o loo siomia ai i latou, ina ia mafai ai ona susulu atu le malamalama ia i latou ma latou faalogo ai i le lalolagi o agaga i le galuega ua faia mo i latou, e a latou fanau iinei, ma o le a olioli ai faatasi ma outou i le faatinoga o nei tiute.”5 O’u uso e ma tuafafine, o la tatou galuega lea e fai.

I lo’u lava aiga, o nisi o o matou aafiaga aupito paia ma faapelepele na tutupu a o matou aufaatasi ai i le malumalu e faatino ia sauniga faamau mo o matou augatama ua maliliu.

Afai e te lei alu i le malumalu, pe ua e alu foi ae o le taimi nei ua e le agavaa ai mo se pepa faataga, e leai se isi sini e sili atu ona taua mo oe e te galue agai i ai, nai lo le agavaa e alu i le malumalu. Atonu o lau osigataulaga o le faaogatusa o lou olaga ma le mea e manaomia ina ia maua ai se pepa faataga, atonu foi o le lafoa’ia o mausa ua leva ona e umia, ua e le agavaa ai. Atonu foi o le i ai o le faatuatua ma le amio pulea e totogi ai lau sefuluai. Po o le a lava le mea, faaagavaa oe e ulu atu i le malumalu o le Atua. Ia maua sau pepa faataga o le malumalu ma manatu i ai o se ‘oa taua, aua o se ‘oa taua lava.

A e le ulu atu i le Maota o le Alii ma maua faamanuiaga uma o loo faatalitali mai mo oe iina, e te lei mauaina mea uma o loo ofoina atu e le Ekalesia. O faamanuiaga taua uma ma sili ona maualuga o le avea ai ma tagata o le Ekalesia, o faamanuiaga na tatou te maua i malumalu o le Atua.

Ia, a’u uo talavou e, o ē o i ai i o outou tausaga o le talavou, ia i ai pea lava pea a outou vaaiga i le malumalu. Aua lava nei faia se mea o le a taofia ai oe mai le ulufale atu i ona faitotoa ma ‘ai ai i faamanuiaga paia ma le faavavau iina. Ou te faamalo atu ia te outou o ē o atu soo i le malumalu ma faia ai papatisoga mo e ua maliliu, i lo outou alapopo i taeao ina ia mafai ai ona outou auai i le faatinoga o na papatisoga a o lei amataina a’oga. Ou te le iloa po o le a se isi auala sili atu e amata ai se aso.

Ia te outou matua o fanau laiti, se’i ou faasoa atu se fautuaga atamai mai ia Peresitene Spencer W. Kimball. Fai mai a ia: “O se mea lelei tele pe afai … o le a tuu e matua i potumoe uma i o latou fale se ata o le malumalu ina ia mafai ai e [a latou fanau], mai lea taimi i lea taimi [e] laiti ai, ona vaavaai atu i le ata i aso uma [seia oo lava] ina avea o se vaega o [latou] olaga. A [latou] aulia le tausaga [latou te] manaomia ai ona faia [le] faaiuga taua tele [e faatatau i le ulu atu i le malumalu] a o la ua uma ona fai.”6

E usuina e a tatou fanau i le Peraimeri:

Ou te fia vaai i le malumalu,

Ou te ulu i ai i se aso.

E osifeagaiga [ma lo’u Tama];

O le a ou usita’i.7

Ou te aioi atu ia te outou ia aoao a outou fanau i le taua o le malumalu.

E mafai ona avea le lalolagi ma nofoaga luitau ma faigata e ola ai. E tele taimi e siomia ai i tatou i mea e ono tosopalaina i tatou i lalo. A tatou o i maota paia o le Atua, a tatou manatua feagaiga tatou te osia i totonu, o le a sili atu ona tatou mafaia ona onosaia tofotofoga uma ma faatoilaloina faaosoosoga taitasi. O totonu o lenei maota paia, o le a tatou maua ai le filemu; o le a faafouina ai ma faamalolosia i tatou.

Ia, o ‘u uso e ma tuafafine, toe tasi lava se malumalu ou te fia ta’ua a o le’i faaiuina. E le o toe mamao se taimi i le lumanai, a o fauina malumalu fou i le salafa o le lalolagi, o le i ai se malumalu e fausia i se aai na tulai mai i le luaafe limaselau tausaga ua mavae. Ou te tautala atu e uiga i le malumalu ua fausia nei i Roma, Italia.

O malumalu uma o se maota o le Atua, e tutusa lava galuega e faia ai ma faamanuiaga ma sauniga. O le Malumalu o Roma, e tulaga ese lava, ma o loo fauina i se tasi o nofoaga e aupito logologoa i le lalolagi, o se aai na folafola atu ai e aposetolo anamua o Peteru ma Paulo le talalelei a Keriso, ma lea sa faamaturoina ai i la’ua.

O Oketopa talu ai, a o matou potopoto ai i se vaega i faoā aai matagofie i le itu i matu sasae o Roma, sa ou maua ai le avanoa e faia ai se tatalo o le faapaiaga a o matou sauniuni mo le suatiaina o le eleele. Sa uunaia a’u e valaaulia le Senate Italia o Lucio Malan ma le sui pulenuu o Roma o Giuseppe Ciardi ia i ai faatasi ma ē na tamua e suaina le eleele. O i la’ua o se vaega o le au faitonu na faatagaina ai i tatou e fausia se malumalu i lo latou aai.

Sa puaoa le aso ae sa mafanafana, ma e ui ina sa faamata’u mai le timu, ae sa na o se mataua se tasi pe lua foi na toulu. A o lagiina e le aufaipese matagofie, i le gagana Italia le lagisolo malie o “Le Agaga Paia,” sa lagona e tagata uma e pei ua aufaatasi le lagi ma le lalolagi i se viiga mamalu o le faaneetaga ma le lotofaafetai i le Atua Silisiliese. Sa le mafai ona taofia loimata.

I se aso a sau, o le a maua ai e le au faatuatua i lenei Aai e Faavavau, ia sauniga o le faavavau i se Maota paia o le Atua.

E faailoa atu lo’u agaga faafetai e le muta i lo’u Tama Faalelagi mo le malumalu ua fausia nei i Roma, ma mo o tatou malumalu uma, po o fea lava o i ai. Ua avea malumalu taitasi o se sulu ta’iala i le lalolagi, o se faailoga o la tatou molimau o loo soifua lo tatou Tama Faavavau, e finagalo o Ia e faamanuiaina i tatou, ioe, ia faamanuiaina Ona atalii ma afafine ma tupulaga uma. O o tatou malumalu taitasi, o se faailoga o la tatou molimau e moni le ola i talaatu o le tuugamau, ma e mautinoa lava e pei foi o lo tatou ola i lenei lalolagi. Ou te molimau atu ai.

O’u uso ma tuafafine pele, ia tatou faia soo se osigataulaga e tatau ai ina ia o ai i le malumalu ma ia maua ai le agaga o le malumalu i o tatou loto ma o tatou aiga. Ia tatou mulimuli i tulaga aao o lo tatou Alii ma le Faaola, o Iesu Keriso, Lē na faia le taulaga silisili mo i tatou, ina ia mafai ai ona tatou maua le ola e faavavau ma le faaeaga i le malo o lo tatou Tama Faalelagi. O la’u tatalo lea ma lo’u loto atoa, ma ou te faia ai i le suafa o Iesu Keriso, amene.

  1. Joseph F. Smith, in Conference Report, Oct. 1902, 3.

  2. Tagai Vilson Felipe Santiago and Linda Ritchie Archibald, “From Amazon Basin to Temple,” Church News, Mar. 13, 1993, 6.

  3. Tagai C. Jay Larson, “Temple Moments: Impossible Desire,” Church News, Mar. 16, 1996, 16.

  4. Heber C. Kimball, in Orson F. Whitney, Life of Heber C. Kimball (1945), 67.

  5. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa F. Samita (1998), 247.

  6. The Teachings of Spencer W. Kimball, ed. Edward L. Kimball (1982), 301.

  7. Janice Kapp Perry, “Ou Te Fia Vaai i le Malumalu,” Tusipese a Tamaiti, 99.