2010–2019
Te Semeio o te Taraehara
Eperera 2011


Te Semeio o te Taraehara

Aita e hara e aore râ, e ofatiraa ture, e mauiui e aore râ, e oto, e ore e faaorehia na roto i te mana faaora o To’na Taraehara.

A faaineine ai au i ta’u a‘oraa no teie amuiraa, ua tae maira te hoê niuniu mana‘o-ore-hia na to’u metua tane. Ua faaite mai oia ia’u e, ua pohe to’u tuaana i taua po‘ipo‘i ra i roto noa i to’na taoto. Ua oto roa vau E 51 ana‘e to’na matahiti. A mana‘o noa’i au ia’na, ua tupu mai te mana‘o i roto ia’u ia faaite atu ia outou i te tahi mau mea no to’na oraraa. Ua farii au i te parau faati‘a no te reira.

I to’na apîraa e taea‘e nehenehe roa oia, e te maitai e te auhia—haapa‘o i te evanelia. I te otiraa ta’na misioni maitai, ua faaipoipo oia i to’na hoa here i roto i te hiero. Ua roaa ta raua hoê tamaiti e hoê tamahine. E ananahi faahiahia to’na.

Tera râ, ua topa oia i roto i te hoê fifi. Ua ma‘iti oia ia ora i te hoê oraraa arearea, tei faaere ia’na i to’na tino maitai, i to’na faaipoiporaa, e i to’na ti‘araa melo i roto i te Ekalesia.

Ua faaatea roa oia i te fare. Ua tamau noa oia i to’na huru oraraa ino hau atu i te ahuru matahiti ; aita râ te Faaora i haamo‘e e i faaru‘e ia’na. I te hopea, no te mauiui o to’na oto, ua ti‘a i te hoê varua haehaa ia tae mai i roto i to’na aau. Ua haamata to’na mau mana‘o riri, te orurehau e te iria i te mo‘e ê. Mai te tamaiti puhura tao‘a ra, « e îho faahou maira to’na huru mau ».1 Ua haamata a‘e ra oia i te ho‘i mai i te Faaora ra e ia ho‘i faahou i roto i to’na huru oraraa maitai i mua ra.

Ua haere oia na ni‘a i te e‘a o te tatarahapa. E ere i te mea ohie. I muri a‘e 12 matahiti i rapae i te Ekalesia, ua bapetizo-faahou-hia oia e ua farii faahou i te horo‘araa a te Varua maitai. E i te pae hopea, ua faaho‘ihia mai to’na autahu‘araa e te mau haamaitairaa o te hiero.

Ua haamaitaihia oia i te mea e, ua itehia ia’na te hoê vahine tei farii ia haamo‘e i te mau faateimaharaa o te hoê tino ma‘ima‘i, no te huru oraraa ta’na i ora mai, e ua taatihia raua i roto i te hiero. Ua fanau mai raua e piti tamarii. Ua tavini haapa‘o maitai oia i roto i te episekoporaa e rave rahi matahiti te maoro.

Ua pohe to’u taea‘e i te po‘ipo‘i monire 7 no mati. I te mahana pae ahiahi na mua’tu ua haere raua o ta’na vahine i te hiero. I te po‘ipo‘i sabati, te mahana na mua’tu i to’na poheraa, na’na i haapii i te haapiiraa i roto i ta’na pŭpŭ tahu‘a rahi. I taua pô ra, ua haere oia e taoto, e aita i ara faahou mai i roto i teie oraraa—e ti‘a mai râ i roto i te ti‘a-faahou-raa no te feia parau-ti‘a ra.

Te mauruuru nei au no te semeio o te Taraehara i roto i te oraraa o to’u taea‘e. E roaa te Taraehara ia tatou tata‘itahi, i te mau taime atoa.

E roaa te taraehara ia tatou na roto i te tatarahapa. Mai te mea e, e tatarahapa tatou, e faati‘a te Fatu ia tatou ia tuu i te mau hape tahito i muri ia tatou

« Inaha, o oia o tei tatarahapa i ta’na ra mau hara, ua faaorehia ïa te reira, e e ore ho’i au, o te Fatu e haamana‘o faahou â i te reira.

« Na roto i teie nei mea e ite ai outou e mai te mea ua tatarahapa te taata i ta’na ra mau hara—inaha, e fa‘i mai oia i te reira e e haapae ê roa’tu ho’i ».2

Ua ite a‘e nei tatou paatoa i te hoê taata tei teimaha roa i roto i to’na oraraa—e mau taata tei overe haere noa e tei faaru‘ehia. E hoa e aore râ, e fetii anei, e metua e aore râ, e tamarii anei, e tane faaipoipo e aore râ, e vahine faaipoipo anei. Penei a‘e o outou iho taua taata ra.

Te parau atu nei au i te mau taata atoa, ia outou iho nei. Te parau nei au i te parau no te semeio o te Taraehara.

Ua haere mai te Mesia e faaora i te taata nei i te hi‘araa o Adamu.3 Te mau mea atoa i roto i te evanelia a Iesu Mesia teie e faaite nei i te tusia taraehara o te Mesia, te Tamaiti a te Atua.4

Eita te faanahoraa no te faaoraraa e tupu mai te mea e, aita e taraehara. « E no reira, na te Atua iho e tarae mai i te mau hara a to te ao nei, ia tupu te rave‘a aroha, ia faati‘ahia tei titauhia e te parau-ti‘a ra, ia vai â te Atua ei Atua maitai, ei Atua parau-ti‘a, e ei Atua aroha ho’i ».5

Na te Tamaiti hara ore a te Atua e rave i te tusia taraehara, i te mea e, e ore e ti‘a i te taata hara ia riro ei taraehara no ta’na iho mau hara.6 Ei taraehara faito ore e te mure ore e ti‘a ai—ia tae‘ahia te mau taata atoa, na roto i te mau tau e amuri noa’tu.7

Na roto i to’na mamae e to’na pohe, ua riro te Faaora ei taraehara ia matara te hara a te mau taata atoa.8 Ua haamata Ta’na taraehara i Getesemane e ua tae roa i ni‘a i te satauro, e ua hope na roto i te ti‘a-faahou-raa.

« Oia ïa … e na reira oia i te arata‘ihia, e i te faasataurohia, e i te taparahihia, i auraro ho’i te tino e tae noa’tu i te pohe e ua horomiihia te hinaaro o te Tamaiti i te hinaaro o te Metua ».9 Na roto i Ta’na tusia taraehara, ua horo‘a Oia i « to’na aau ei ô no te hara ».10

Ei Tamaiti Fanau Tahi na te Atua, ua roaa Ia’na te mana i ni‘a i te pohe tahuti nei. I ti‘a ai Ia’na ia paturu i To’na ora, mai Ta’na i mamae « e ore e ti‘a i te taata ia faaoroma‘i i te reira, maori râ e tae oia i te pohe ; inaha ho’i, e hou oia i te toto no to’na mauiui rahi e te ohipa ino e te faufau a to’na ra mau taata ».11

Aita Oia i aufau noa i te hoo o te mau hara a te mau taata atoa, ua rave atoa râ Oia « i te mauiui e te mau ma‘i o to’na mau taata i ni‘a ia’na iho ». E e rave Oia « i to ratou paruparu i ni‘a ia’na iho ia faaîhia to’na ra aau i te aroha i au i te tino, ia ite oia na roto i te tino i te rave‘a e faaora’i i to’na mau taata i to ratou paruparuraa ra ».12

Ua ite te Faaora i te teimaha o te oto o te taata nei—te oto o te hara, e o te pe‘ape‘a. « Ua rave mau râ oia i to tatou paruparu, e ua hopoi ê oia i to tatou oto ».13

Na roto i To’na Taraehara e faaora ai oia eiaha i te taata rave hara ana‘e ; e faaora atoa râ Oia i te taata hapa ore tei mauiui no taua mau ofatiraa ture ra. Mai te mea e, e vai faaroo noa te feia hapa ore i roto i te Taraehara o te Faaora e e faaore ho’i i te hapa a te feia hara ra, e faaora-atoa-hia ïa ratou.

Te vai ra te taime « e hinaaro tatou tata‘itahi i te tauturu no te mau mana‘o oto tei tupu mai na roto i te hapa e te hara ».14 A tatarahapa ai tatou, e iriti ê te Faaora i te oto i to tatou varua.

Na roto i Ta’na tusia taraehara e faaorehia ta tatou mau hara. Taa ê atu te mau hara no te pohe, e fana‘o te mau taata atoa i te Taraehara, i te mau taime atoa, noa’tu te rahi e aore râ, te iti o te hara, « na roto i te tatarahapa ».15

No To’na here faito ore, te ani mai nei Iesu Mesia ia tatou ia tatarahapa ia ore tatou e mauiui i te teimaha hopea o ta tatou mau hara :

« A tatarahapa oi … rahi â to oe mau mamae ra—te rahiraa o te reira mamae aore roa i itea ia oe, te huru mau o te reira mamae aore roa ho’i i itea ia oe, oia ïa, ta oe rave‘a fifi rahi no te faaoroma‘i i te reira aore roa ho’i i itea ia oe na.

« No te mea inaha, ua faaoroma‘i au, o te Atua, i teie nei mau mea no te taata’toa, ia ore ratou ia roohia i te mamae mai te mea e e tatarahapa ratou ;

« Tera râ, mai te mea e aita ratou e tatarahapa ia roohia ratou i te mamae rahi e tia’i ia au i ta’u i faaoroma‘i ra ;

« Na te reira mamae rahi i faatupu i roto ia’u, oia o te Atua, o tei hau a‘e i te mau mea atoa ra, i te rurutaina no te mauiui, e ua tahe maira te toto na te mau poa’toa, e ua mauiui i te tino e te varua atoa ho’i ».16

E pûpû te Faaora i te faaoraraa no te feia e oto nei no te hara. « E ore anei outou e fariu mai ia’u i teie nei, e tatarahapa ho’i i ta outou mau hara, e e faaroo mai, ia faaorahia outou e au ra ? »17

O Iesu Mesia te Faaora Rahi o to tatou varua. Taa ê atu te parau no te mau hara no te pohe, aita e hara e aore râ, e ofatiraa ture, e mauiui e aore râ, e oto, e ore e faaorehia na roto i te mana faaora o To’na Taraehara.

Ia rave ana‘e tatou i te hara, e parau mai o Satane ia tatou e, ua mo‘e tatou. Area to tatou Faaora, e horo‘a mai Oia i te faaoraraa i te mau taata atoa, mai ia outou e ia’u atoa nei, noa’tu te huru o te ohipa hape ta tatou i rave.

I roto i to outou iho oraraa, te vai ra anei te tahi mau mea i titauhia ia outou ia taui ? Ua rave anei outou i te tahi mau hape o te ti‘a ia faatiti‘aifarohia ?

Mai te mea e, te vai ra te mana‘o tatarahapa e aore râ te oto, te feii e aore râ te riri i roto ia outou, te ani atu nei au ia outou ia imi i te tauturu. A tatarahapa e a haapae i ta outou mau hara. I muri iho, na roto i te pure, a ani i te Atua ia faaore mai ta outou hapa. A imi i te faaoreraa hapa a te feia ta outou i faahapa. A faaore i te hapa a te feia tei hapa mai ia outou. A faaore i te hapa ia outou iho.

A haere e farerei i te episekopo mai te mea e, e titauhia. O oia te ve‘a no te aroha a te Fatu. E tauturu oia ia outou i roto i ta outou tautooraa no te tamâ ia outou.

A utuhi ia outou i roto i te pure e i te tai‘oraa i te mau papa‘iraa mo‘a. Ia na reira ho’i outou, ei reira outou e ite ai i te mana haamo‘a o te Varua. Ua parau mai te Faaora e, « haamo‘a ia outou iho ; oia ïa, ia tamâ ho’i i to outou mau aau, e ia horoi tamâ ho’i i to outou mau rima … i mua ia’u nei, ia ti‘a ia’u nei ia tamâ atu ia outou na ».18

Ia oti ho’i tatou i te tamâhia na roto i te mana o To’na Taraehara, e riro mai te Faaora ei arai no tatou i te Metua ra, i te ani-u‘ana-raa e,

« E te Metua e, a hi‘o na i te mau ati e te pohe ho’i no’na o tei ore roa i rave i te hara ra, o ta oe i mauruuru roa ra ; a hi‘o na i te toto no to oe Tamaiti nei o tei hamaniihia ra, te toto ho’i no’na no ta oe iho i horo‘a’tu ia faahanahanahia oe ;

« No reira, e te Metua e, a faaora na i teie ta’u nei mau taea‘e i tei faaroo na i to’u nei i‘oa, ia haere mai ai ratou ia’u nei e ia noaa ho’i te ora mure ore ».19

Ua farii tatou tata‘itahi i te horo‘a o te ti‘amâraa morare. « E mea ti‘amâ te mau taata … ia rave i te ti‘amâ e te ora mure ore, na roto i te Arai rahi o te taata atoa, e ia imi i te tîtîraa e te pohe, mai te au i … te mana o te diabolo ».20

E rave rahi matahiti i ma‘iri a‘e nei, ua faaohipa to’u taea‘e i to’na ti‘amâraa no te ma‘iti i te hoê huru oraraa tei faaere ia’na i to’na ora maitai, to’na utuafare e to’na ti‘araa melo i roto i te Ekalesia. Tau matahiti i muri mai, ua faaohipa â oia i taua ti‘amâraa ra no te ma‘iti ia tatarahapa, ia faaau i to’na oraraa i ni‘a i te mau haapiiraa a te Faaora, e ia fanau-faahou-hia ihoa na roto i te mana o te Taraehara.

Te faaite papû nei au i te semeio o te Taraehara. Ua ite au i to’na mana faaora i roto i te oraraa o to’u taea‘e, e ua ite atoa vau i te reira i roto i to’u iho oraraa. E noaa tamau noa ia tatou tata‘itahi te mana faaora o te Taraehara.

Te faaite papû nei au e, o Iesu te Mesia—te taata Faaora i to tatou aau. Te pure nei au ia faaoti tatou tata‘itahi i te pahono i te aniraa a te Faaora, « E outou tei faahereherehia ra i te mea ua hau ta outou parau-ti‘a i ta ratou, e ore anei outou e fariu mai ia’u i teie nei, e tatarahapa ho’i i ta outou mau hara, e e faaroo mai, ia faaorahia outou e au ra ? »21 Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra, amene.

  1. Luka 15:17.

  2. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 58:42–43.

  3. A hi‘o 2 Nephi 2:25–26.

  4. A hi‘o Alama 34:14.

  5. Alama 42:15

  6. A hi‘o Alama 34:11.

  7. A hi‘o Alama 34:10.

  8. A hi‘o Alama 22:14.

  9. Mosia 15:7.

  10. Mosia 14:10.

  11. Mosia 3:7.

  12. Alama 7:11–12.

  13. Mosia 14:4.

  14. Ia Poro Haere i Ta‘u nei Evanelia : Te hoê Arata‘i no te Ohipa Misionare (2004), 2.

  15. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 18:12.

  16. Te Parau Haapiiraa e Te Mau Parau Fafau 19:15–18.

  17. 3 Nephi 9:13.

  18. Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 88:74.

  19. Te Parau Haapiiraa e Te Mau Parau Fafau 45:4–5.

  20. 2 Nephi 2:27.

  21. 3 Nephi 9:13.