2010–2019
O Le Sapati ma le Faamanatuga
Aperila 2011


O Le Sapati ma le Faamanatuga

Ia faatumulia lou aiga i le alofa a o outou faamamaluina le Sapati i le aso atoa ma tofo i ona faamanuiaga faaleagaga i le vaiaso atoa.

O’u uso e ma tuafafine i le lalolagi atoa, ua tatou o mai i lenei taeao e faalogo i le siufofoga o se perofeta. Ou te molimau atu o le siufofoga na faatoa tatou faalogologo atu nei i ai, o le siufofoga o le perofeta soifua a le Atua i luga o le fogaeleele i aso nei, o Peresitene Thomas S. Monson. Oka se faamanuiaina o i tatou i lo tatou mauaina o ana aoaoga ma lana faataitaiga!

O le tausaga lenei na tatou maua uma ai le avanoa e suesue ai i upu a perofeta i le Feagaiga Fou. E ui o le Feagaiga Fou o se suesuega i perofeta ma se nuu, ae o le Feagaiga Fou ua taulai atu i le soifuaga ma faataitaiga a le Tamalii e toatasi o lē na afio mai i le olaga nei ma ni sitiseni se lua o le lagi ma le lalolagi—o lo tatou Faaola ma le Togiola, o Iesu Keriso.

Ua matuai lofia le lalolagi i aso nei i aoaoga faavae a tagata lea e faigofie ona galo ma leiloa ai le faatuatua i lena tala taua o le soifuaga ma le galuega a le Faaola—o le Feagaiga Fou. O lenei voluma paia o le totonugalemu lea o talafaasolopito faaletusipaia, e pei lava foi ona avea le Faaola lava Ia ma totonugalemu o o tatou olaga. E tatau ona tuuto atu i tatou lava i le suesueina ma le teufatuina!

O loo i ai maataua anagata o le poto e ao ona maua mai i a tatou suesuega o le Feagaiga Fou. Ou te fiafia lava i taimi uma e faitau ia tala ia Paulo a o malaga ma faatuina le Ekalesia, ae maise lava o ana aoaoga ia Timoteo. I le mataupu e fa o tusiga a Paulo ia Timoteo, tatou te faitau ai: “Ia e matua fai atu na mea, ma e aoao atu ai. … A ia fai oe ma faaaoao i e ua faatuatua, i le upu, ma le amio, ma le alofa, ma le loto, ma le faatuatua, ma le le gaoia.”1 E leai se isi auala e sili atu ona lelei e mafai ona ou mafaufau i ai mo i tatou e amata ai pe faaauau ai ona avea ma se faataitaiga o e faatuatua nai lo le tausia o le aso Sapati.

E amata mai i le foafoaina o le lalolagi, e tasi le aso sa faataatia ese mai isi aso uma. “Ona faamanuia atu lea e le Atua i le aso fitu, ma na faasaina ai.”2 Na oo lava foi i le Atua sa malolo mai Ana galuega i lenei aso, ma ua finagalo foi o Ia mo Lana fanau ia faia faapea. I le fanauga a Isaraelu sa Ia tuuina atu i ai le poloaiga:

“Ia e manatua le aso Sapati e te faapaiaina.

O aso e ono e te galue ai, ma fai ai au galuega uma lava:

“A o le aso fitu o le sapati lea ia Ieova lou Atua. …

… O le mea foi lea na faamanuia ai e Ieova le aso sapati, ma na faapaiaina ai.”3

O le mamanu o le tausia o le aso Sapati e ao lava ona aofia ai le tapuai. Ina ua ulu atu Atamu ma Eva i le olaga faitino, sa poloaiina i laua e “tapuai atu i le Alii lo la Atua, ma … tuuina atu uluai manu o a laua lafu mo se taulaga e osi atu i le Alii … o se faatusa o le taulaga a le Alo e Toatasi na Fanaua e le Tama.”4 O le taulaga i manu, sa faamanatu atu ai i le fanau a Atamu, o le a i ai se aso o le a ositaulaga ai e le Tamai Mamoe a le Atua, o Iesu Keriso, ia Lona lava soifua mo i tatou.

I Lona soifuaga atoa, sa fetalai ai le Faaola e uiga i lena taulaga.5 I le aso a o lumanai Lona Faasatauroga, sa faataunuuina ai Lana fetalaiga. A o faapotopotoina ai Ona soo i se afeafe aupito i luga, e o ese ai mai faasoesa o le lalolagi, sa Ia faataunuuina ai le Faamanatuga o le Talisuaga a le Alii.

“O loo latou aai, a e tago Iesu i le areto, ua faafetai, ona tofitofi ai lea, ma avatu i le au soo, ua faapea atu, Ina tago ia, ina aai; o lo’u tino lenei.

“Ua tago foi o ia i le ipu, ua faafetai, ona avatu ai lea e ia ia te i latou, ua faapea atu, ina inu ia outou uma i ai;

“Aua o lo’u toto lenei o le toto o le feagaiga fou, ua faamaligiina mo tagata e toatele e faamagalo a’i agasala.”6

Mai lava i lena taimi, na avea ai le Togiola a le Faaola ma taulaga sili ma tupito. Ina ua faaali atu o Ia i le konetineta o Amerika ina ua mavae Lona Toetu, sa Ia faaee atu Lana Perisitua i luga o Ona soo ma faailoa atu ia i latou le faamanatuga ma fetalai atu:

“Ia outou tausia pea lenei mea, … e pei ona ou tofitofi le areto, ma faamanuiaina ai, ma avatu ai ia te outou.

“… E fai foi lenei mea ma mau i le Tama ua outou manatua pea a’u. Afai tou te manatua pea a’u, tou te mafuta ma lo’u Agaga.”7

O se mea matagofie le ui lava foi i vaitau pogisa o le liliuese, sa faaauau ai lava ona faia i le tele o faiga ia lenei mamanu o le tapuai i le Aso Sapati ma le faamanatuga.

Ina ua toefuataiina mai le talalelei, na faaali mai Aposetolo e toatolu, o Peteru, Iakopo, ma Ioane, ia na latou uluai maua le faamanatuga mai le Faaola, ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui. I lalo o la latou taitaiga, sa toefuataiina mai ai le pule o le perisitua e tatau ai mo le faatautaia o le faamanatuga i tagata o le Ekalesia.8

Sa faaee atu e le Faaola i Ana perofeta ma aposetolo, ma mai ia i latou ia i tatou, ua faaauau ai lava ona i ai lena pule o le perisitua i luga o le fogaeleele i le aso. E faaagavaa e le au talavou i le lalolagi atoa o loo umia le perisitua i latou lava e faaaoga le pule o le perisitua e ala i le tausia ma le faamaoni o poloaiga ma ola i tulaga faatauaina o le talalelei. A o faatumauina e nei alii talavou le i ai o ni lima ma ni loto mama, latou te saunia, faamanuia, ma tufatufa atu ai le faamanatuga i le ala a le Faaola—o se ala ua faamalamalama mai i le mea na Ia faia i le silia ma le lua afe tausaga ua mavae.

O le aai ma feinu i le faamanatuga o le totonugalemu lea o lo tatou tausia o le Aso Sapati. I le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ua poloaiina ai i tatou uma e le Alii:

“Ina ia e tausi atili ai ia te oe lava ia mama mai le lalolagi, ia e ulu atu ai i le fale tatalo ma avatu ai au faamanatuga i lou aso paia;

Aua e moni o le aso lenei ua atofaina e te malolo ai i au galuega, ma avatu au viiga i Le Silisili. …

… Aua foi e te faia se isi mea i lenei aso.”9

A o tatou matauina le mamanu o le Sapati ma le faamanatuga i o tatou lava olaga, e foliga mai e tolu ni mea o loo manaomia mai e le Alii ia i tatou: muamua, ia tausi i tatou lava ia mama mai le lalolagi; lua, ia o atu i le fale o le tatalo ma avatu ai a tatou faamanatuga; ma le tolu, ia malolo mai a tatou galuega.

O se mea matagofie tele le avea ma se Kerisiano, ma le ola e pei o se soo moni o Keriso. Sa Ia fetalai e uiga ia i tatou, “E le ni o le lalolagi i latou, faapei o a’u foi, ou te le so le lalolagi a’u.”10 Ina ia tausia i tatou ia mama nai le lalolagi, ua Ia faamoemoe ai ia tatou aloese mai mea faasoesa o le lalolagi o pisinisi ma mea faafiafia i le aso Sapati.

Ou te talitonu e finagalo foi o Ia ia fai faalelei o tatou lavalava. Atonu e faapea le autalavou o le faaupuga ua leva “Ofu lelei o le Aso Sa” o se manatu ua le toe taulia. Ae ua tatou iloa lava foi a faasolo ina le lelei ia lavalava o le Aso Sa ae ua foliga i lavalava o aso aunoa, e faapena foi ona sosoo atu ai ma uiga ma amioga. E moni, atonu e le manaomia ona ofuina e a tatou fanau ia lavalava talafeagai o le Aso Sa seia oo ina goto le la. Ae peitai, e ala atu i lavalava tatou te fautuaina i latou e fai ma gaoioiga tatou te fuafuaina, tatou te fesoasoani ai e saunia i latou mo le faamanatuga ma olioli i ona faamanuiaga i le aso atoa.

O le a le uiga o le avatu o a tatou faamanatuga i le Alii? Tatou te faailoa atu o i tatou uma e faia ni mea sese. E manaomia e i tatou taitoatasi ona ta’uta’u atu ma lafoai a tatou agasala ma mea sese i lo tatou Tama Faalelagi ma isi na tatou faatiga i ai. O le Sapati tatou te maua ai se avanoa taua e ofo atu ai nei—a tatou faamanatuga—i le Alii. Na fetalai o Ia, “A ia manatua i lenei aso, o le aso o le Alii, ia e avatu au taulaga ma au faamanatuga i Le Silisili, ma ta’uta’u au agasala i le uso, ma luma foi o le Alii.”11

Na fautuaina mai e Elder Melvin J. Ballard, “Tatou te mananao i tagata uma o le Au Paia o Aso e Gata Ai, e o mai i le laoai o le faamanatuga aua o se nofoaga lea mo le iloiloga faaletagata lava ia, mo le suesuega faaletagata lava ia, tatou te aoao ai e faasa’o lo tatou ala ma faalelei ai o tatou lava olaga, ma faaogatasi ai o tatou olaga ma aoaoga a le Ekalesia ma o tatou uso ma tuafafine.”12

A o tatou fetagofi atu ma le agavaa i le Faamanatuga, tatou te molimau atu ua tatou naunau e tauave le suafa o le Faaola i o tatou luga ma tausi Ana poloaiga ma ia tatou manatua pea o Ia ina ia tatou maua Lona Agaga e faatasi ma i tatou. O le auala lenei e faafouina ai a tatou feagaiga o le papatisoga. Na faamautinoa atu e le Alii i Ona soo, “A outou faia e le aunoa lenei mea, o le a outou manatua le taimi sa ou i ai faatasi ma outou.”13

O nisi taimi tatou te mafaufau ai o le malolo mai a tatou galuega ua na o le taatia lava o le fusi vaomago i le fanua ma le tuuina o se faailo “Tapuni” i le faitotoa o le pisinisi. Ae i le lalolagi i aso nei, o galuega e aofia ai galuega e fai i aso uma o o tatou olaga. O le uiga o lenei mea o gaoioiga faapisinisi tatou te ono faia mai le fale, tauvaga afeleti, ma isi taumafaiga lea tatou te o ese ai mai tapuaiga o le Aso Sapati ma le avanoa e auauna atu ai i isi.

“Aua le ta’u faatauvaaina mea paia,”14 na faaali atu e le Alii i le Au Paia anamua, e pei o loo faamanatu mai ia i tatou le mea sa ia ta’u atu i ona soo, “Ua faia le Sapati mo le tagata, a ua le faia tagata mo le Sapati.”15

Uso e ma tuafafine, i nei aso e gata ai e manumalo le fili pe a tatou faaleano i la tatou tautinoga i le Faaola, le amanaia Ana aoaoga i le Feagaiga Fou ma isi tusitusiga paia, ma le toe mulimuli ia te Ia. Matua, o le taimi lenei e aoao ai a tatou fanau ia avea ma faaaoao o e faatuatua e ala i le auai i sauniga Faamanatuga. A oo i le taeao o le Aso Sa, fesoasoani ia i latou ia lava la latou malologa, fai faalelei lavalava, ma saunia faaleagaga e fetagofi atu i faatusa o le Faamanatuga ma maua le mana fesoasoani, aoaoaina, ma faamamaluina o le Agaga Paia. Ia faatumulia lou aiga i le alofa a o outou faamamaluina le Sapati i le aso atoa ma tofo i ona faamanuiaga faaleagaga i le vaiaso atoa. Ia valaaulia ou atalii ma ou afafine e “Tutulai ma susulu atu,” e ala i le tausia o le aso Sapati ia paia, ina ia “faia [o latou] malamalama ma tagavai mo atunuu.”16

A o mavae atu tausaga, e faaauau pea ona ou tomanatu i aso Sapati a o o’u talavou laitiiti ma talavou matua. O loo ou manatua pea le aso muamua sa ou tufaina ai le faamanatuga o se tiakono, ma tamai ipu mata’eta’e sa ou tufaina atu i tagata o le matou uarota. Sa tuuina mai ia te a’u se tasi o ia ipu e fai ma faamanatu.

Ou te manatua foi se atigipusa lanumeamata sa matou feaveaia i le Vaegaau a le Malini. O totonu o lena pusa sa i ai se fata laupapa ma ni afifi o ipu o le faamanatuga, ina ia mafai ona faamanuiaina i matou i le toafilemu ma le faamoemoe o le Talisuaga a le Alii e ui lava i feeseeseaiga ma faigata o le taua.

A o ou mafaufau i na ipu o le faamanatuga mai lo’u talavou, e tasi o loo malu i le vanu o le matou fale a’o ou laitiiti, ma le isi i le faitau afe o maila le mamao i le Pasefika, e tumu ai lava a’u i le agaga faafetai ona sa finagalo le Faaola o le Lalolagi e inu i le “ipu oona”17 ona o au. Ma ona sa Ia faia, e mafai ona ou fai atu faatasi ma le Fai Salamo, “ua taumasuasua la’u ipu”18 i faamanuiaga o Lana Togiola e le i’u ma faavavau.

I lenei aso a o lumanai le Sapati, a o tatou amataina lenei konafesi maoae, ia tatou manatua faamanuiaga ma avanoa ua fai mo tatou a o tatou auai i sauniga faamanatuga i vaiaso taitasi i a tatou uarota ma paranesi. Ia tatou saunia ma tatou ola i le Sapati i se ala o le a liligi mai ai na faamanuiaga folafolaina i o tatou luga ma o tatou aiga. E tuuina atu la’u molimau faapitoa o le fiafiaga sili tatou te maua i lenei olaga e maua lea i lo tatou mulimuli i le Faaola. Tau ina ia tatou tausi i Ana poloaiga e ala i le tausia o Lona aso ia paia, o la’u tatalo lea, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

  1. 1 Timoteo 4: 11–12.

  2. Kenese 2:3.

  3. Esoto 20:8–11.

  4. Mose 5:5, 7.

  5. Tagai, mo se faataitaiga, Mareko 10:32–34; Ioane 2:19; 10:17; 12:32.

  6. Mataio 26:26–28.

  7. 3 Nifae 18:6–7.

  8. Tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 2:68–69, 72; tagai foi Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:12–13.

  9. Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:9–10, 13.

  10. Ioane 17:16.

  11. Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:12.

  12. In Bryant S. Hinckley, Sermons and Missionary Services of Melvin Joseph Ballard (1949), 150.

  13. Joseph Smith Translation, Mark 14:21, in Bible appendix.

  14. Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:12.

  15. Mareko 2:27.

  16. Mataupu Faavae ma Feagaiga 115:5.

  17. 3 Nifae 11:11.

  18. Salamo 23:5.