2010–2019
Tia‘iraa i ni‘a i te Purumu no Damaseko
Eperera 2011


Tia‘iraa i ni‘a i te Purumu no Damaseko

Te feia o te imi itoito nei i te haapii no ni‘a i te Mesia e ite ïa ratou Ia’na i te pae hopea.

Te hoê o te mau ohipa faahiahia tei tupu i roto i te aai o te ao nei ua tupu ïa i ni‘a i te purumu no Damaseko. Ua matau maitai outou i te aamu no Saulo, te hoê taure‘are‘a « ua pau te ekalesia ia’na i te tomoraa’tu i roto i te mau fare ra … [te huriraa’tu te feia mo‘a] i roto i te fare tape‘araa ra ».1 No to Saulo manuïa e rave rahi ïa mau melo no te Ekalesia matamua i faarue ia Ierusalema ma te ti‘aturi i te ape i to’na riri.

Ua tatapa Saulo ia ratou. Area râ a « fatata maira Damaseko ia’na ra, ua ati ihora oia i reira ra i te maramarama no te ra‘i i te anaanaraa mai :

« Ma‘iri ihora oia i raro i te repo, e faaroo a‘e ra oia i te hoê reo i te parauraa mai ia’na, E Saulo, e Saulo, eaha oe i hamani ino mai ai ia’u ? »2

Ua taui hope roa teie nei taime ia Saulo e amuri noa’tu. Oia mau, ua taui te reira i te ao.

Ua ite tatou e e tupu mai te mau orama mai teie te huru. Oia mau, te faaite papû atu nei matou e ua tupu te hoê ohipa hanahana mai te reira i te matahiti 1820 i te hoê tamaiti o Iosepha Semita te i‘oa. O to matou ïa iteraa maramarama e te papû e ua vetea faahou te ra‘i e ua paraparau mai te Atua i Ta’na mau peropheta e mau aposetolo. Te faaroo e te pahono nei te Atua i te mau pure a Ta’na mau tamarii.

Tera râ, te vai nei te tahi o te mana‘o nei e ia ore ratou e farii i te hoê ohipa mai ta Saulo aore râ mai ta Iosepha Semita, eita ïa e nehenehe ia ratou ia ti‘aturi. Te ti‘a nei ratou i piha‘iho i te pape no te bapetizoraa eita râ ratou e tomo atu. Te tia‘i nei ratou i te uputa o te iteraa papû eita râ e noaa ia ratou ia ite i te parau mau. Aita ho’i ratou e rave i te mau taahiraa ha‘iha‘i no te faaroo i ni‘a i te e‘a no te pĭpĭ, te hinaaro nei râ ratou i te tahi oro‘a rahi no te faahepo ia ratou ia ti‘aturi.

Te haamau‘a nei ratou i to ratou mau mahana i te tia‘iraa i ni‘a i te purumu no Damaseko.

E Tae mai te Ti‘aturiraa i te Hoê Taahiraa i te Hoê Taime

E melo haapa‘o te hoê tuahine here no te Ekalesia i te taatoaraa no to’na oraraa. Ua ta‘ita‘i râ oia i te hoê oto mo‘emo‘e. E rave rahi mau matahiti na mua’tu, ua pohe ta’na tamahine i muri noa‘e i te hoê ma‘i poto, e te vai noa ra â te mamae no taua ati ra. Ua mauiui oia no te mau uiraa hohonu e apee nei i te hoê ati mai teie te huru ? Noa’tu te puai o ta’na tamataraa, eita e nehenehe ia’na ia ite i te auraa o teie mau mea. Ua parau oia e aita to’na iteraa papû mai na mua’tu e i te pae hopea ua mana‘o oia e ia ore te mau ra‘i e vetea no’na e ore roa ïa e nehenehe faahou ia’na ia ti‘aturi.

Ua ite oia ia’na iho i te tia‘i-noa-raa.

Te vai nei e rave rahi atu mau taata, no te mau tumu huru rau, o te ite nei ia ratou i te tia‘iraa i ni‘a i te purumu no Damaseko. Te faataere nei ratou i te riro mai ei mau pĭpĭ puai. Te ti‘aturi nei ratou i te farii i te autahu‘araa e te feaa nei râ ratou i te ora parau-ti‘a no taua haamaitairaa ra. Te hinaaro nei ratou i te tomo atu i roto i te hiero, te faataere nei râ ratou i te ohipa faaroo hopea no te faati‘amâ ia ratou. Te faaea tia‘i noa nei ratou e ia tonohia mai te Mesia ia ratou mai te hoê hoho‘a peni a Carl Bloch, no te tatara-roa-raa i to ratou mau feaa e mau mata‘u.

Te parau mau o teie ïa, te feia o te imi itoito nei i te haapii no ni‘a i te Mesia e ite ïa ratou Ia’na i te pae hopea. E farii ratou i te hoê hoho‘a hanahana o te Fatu, e mea pinepine râ te reira i te tae mai mai te hoê piri—te hoê tufaa i te taime hoê. Eita paha te tahi tufaa e ite-ohie-noa-hia ; eita i te mea taa maitai nahea te reira e tuati i te taatoaraa. E tauturu râ te tufaa tata‘itahi ia tatou ia ite maitai a‘e i te taatoaraa o te hoho‘a. I muri a‘e i te faatanoraa o te mau tufaa e ite tatou i te aiai rahi o te reira. I reira, na roto i te hi‘oraa i te ohipa tei tupu ia tatou, e ite ïa tatou e ua tae mai ihoa te Faaora i pihaiho ia tatou—eiaha i te reira ihoa taime ma te hau râ, te mârû, fatata aita i itehia.

E nehenehe te reira e riro ei ohipa na tatou mai te mea e haere tatou i mua ma te faaroo e ma te tia‘i maoro ore i ni‘a i te purumu no Damaseko.

A Faaroo e a Haapa‘o

Te faaite papû atu nei au ia outou e te here nei to tatou Metua i te Ao ra i Ta’na mau tamarii. Ua here Oia ia tatou. Te here nei Oia ia outou. Mai te mea e titauhia, e afa‘i ïa te Fatu ia outou na ni‘a atu i te mau fifi a imi ai outou i To’na hau ma te aau paruparu e te oto. E mea pinepine Oia i te paraparau ia tatou na roto i te mau rave‘a e nehenehe ta tatou e faaroo ana‘e e to tatou aau. No te faaroo maitai a‘e i To’na reo, e mea maitai ia faaiti tatou i te mau peu o te ao nei i roto i to tatou mau oraraa. Mai te mea e tau‘a ore aore râ e tape‘a tatou i te mau muhumuhuraa o te Varua, taa ê noa’tu eaha ra te tumu, eita ïa ratou e faaroohia e tae noa’tu eita roa tatou e faaroo noa‘e. E haapii na tatou i te faaroo i te mau muhumuhuraa o te Varua e ia anaanatae na tatou i te haapa‘o i te reira.

Ua riro to tatou peropheta here, Thomas S. Monson, ei hoho‘a no tatou i roto i teie hi‘oraa. E rave rahi te mau aamu no to’na haapa‘oraa i te mau muhumuhuraa o te Varua. Ua faati‘a o Elder Holland i te hoê o taua huru hoho‘a ra.

I te hoê taime, ua tere atu te peresideni Monson i Louisiana no te hoê amuiraa, ua ani te hoê peresideni tĭtĭ ia’na mai te mea e taime to’na no te farerei i te hoê tamahine 10 matahiti o Christal te i‘oa tei tae i te pae hopea no te ma‘i mariri-ai-taata. Ua pure na te utuafare o Christal e ia haere mai te peresideni Monson. E mea atea râ to ratou fare, e no te rahi o te ohipa aita ïa e taime. Ua ani râ te peresideni Monson i te mau taata o te pure i roto i te amuiraa tĭtĭ ia haamana‘o ia Christal i roto i ta ratou mau pure. E mea papû e e taa i te Fatu e i te utuafare.

I roto i te tuhaa amuiraa no te mahana maa, a ti‘a ai te peresideni Monson no te a‘o, ua parau-rii-rii maira te Varua, « a tuu mai i te tamarii-rii ia haere noa mai ia’u nei, e eiaha e tape‘ahia’tu ; mai ia ratou ho’i to te basileia o te Atua ra ».3

« Ua pouri te mau mea ta’na i papa‘i. Ua tamata oia i te a‘o i te tumu parau no te apooraa mai tei faataahia, eita râ te i‘oa e te hoho‘a no [te tamahine iti] e faarue i to’na feruriraa ».4

Ua faaroo oia i te Varua e ua faatano i ta’na talena. I te po‘ipo‘i roa a‘e, ua vaiiho te peresideni Monson i te iva ahuru ma iva e ua tere e rave rahi mau kilometera no te haere i piha‘iho i te hoê tei hinaaro i te tauturu.

I to’na taeraa’tu, ua hi‘o oia i te hoê tamarii -rii tei ore ho’i e maraa i te ti‘a mai e i te paraparau mai no te ma‘i rahi e no te paruparu. Ua pô roa to’na mata i teie nei no te ma‘i. Ua putapû roa te peresideni Monson i te varua o te Fatu i te hi‘oraa’tu i teie tamarii, ua rave ihora oia i te rima paruparu o te tamahine iti i roto i to’na iho rima. Ua parau mârû ihora oia, ‘Christal, tei ô nei au’.

« Ma te itoito rahi, ua parau mârû mai ra oia, ‘e te taea‘e Monson, ua ite au e e haere mai oe’ ».5

E to’u mau taea‘e e mau tuahine, e tutava na tatou ia ti‘a i rotopu i te feia ta te Fatu e nehenehe e ti‘aturi no te faaroo i Ta’na muhumuhuraa e ia pahono, mai ia Saulo i ni‘a i to’na purumu no Damaseko, « e te Fatu, eaha vau, eaha to oe hinaaro ? ».6

A Tavini

Te tahi atu tumu no teaha eita tatou e ite i te reo o te Fatu i roto i to tatou mau oraraa no te mea ïa eita paha te mau heheuraa a te Varua e tae ti‘a mai ia tatou mai te pahonoraa i ta tatou mau pure.

Te hinaaro nei to tatou Metua i te Ao ra e ia imi maite tatou i te reira e i muri iho e pure ai tatou no te arata‘iraa a imi ai tatou i te mau pahonoraa i te mau uiraa e te mau pe‘ape‘a i roto i to tatou iho oraraa. Tei ia tatou ra te haapapûraa a to tatou Metua i te Ao ra e e faaroo e e pahono Oia i ta tatou mau pure. E tae mai paha te pahonoraa na roto i te reo e te paari o te mau hoa ti‘aturihia e te utuafare, te mau papa‘iraa mo‘a, te mau parau a te mau peropheta.

Ua ite au e te tahi o te mau muhumuhuraa hau roa’tu i te puai ta tatou e farii e ere noa ïa no to tatou iho maitai no te maitai atoa râ o vetahi ê. Mai te mea e feruri noa tatou ia tatou iho, e ere paha ïa tatou i te tahi o te mau ohipa varua hau roa’tu i te puai e te mau heheuraa hohonu no to tatou mau oraraa.

Ua haapii te peresideni Kimball i teie nei parau tumu a parau ai oia, « ua ite te Atua ia tatou, e te tia‘i nei oia ia tatou. E mea na roto râ i te tahi atu taata e pahono ai outou i to tatou mau hinaaro. No reira, e mea faufaa rahi e ia tavini tatou te tahi i te tahi ».7 Te mau taea‘e e te mau tuahine, e fafauraa hopoi‘a ta tatou tata‘itahi i te haapa‘oraa i te mau hinaaro o vetahi ê e ia tavini mai ta te Faaora i rave—no te toro atu i te rima, no te haamaitai, e no te faateitei i te feia na piha‘iho ia tatou.

E mea pinepine, eita te pahonoraa i ta tatou pure e tae mai a pure tuturi ai tatou, i te taime râ a ti‘a ai tatou, ma te tavini i te Fatu e te taviniraa i te feia na piha‘iho ia tatou. Na te mau ohipa tavini-hua-raa e te haamo‘araa e haamaitai i to tatou mau varua, e iriti ê atu i te mau poa mai to tatou atu mau mata varua, e e iriti i te mau haamaramarama o te ra‘i. Na roto i te riroraa ei pahonoraa i ta vetahi ê pure, e mea pinepine ïa tatou i te ite i te pahonoraa i ta tatou iho pure.

A faaite

Te vai nei te mau taime e heheu mai te Fatu ia tatou i te mau mea o tei opuahia no tatou ana‘e. Tera râ, i roto i te mau taime e rave rahi, e horo‘a Oia i te hoê iteraa papû no te parau mau i te feia Ta’na i ite e e faaite ratou i te reira ia vetahi ê. Tera te ohipa tei tupu i te mau peropheta atoa mai te tau o Adamu. Te titau atoa nei te Fatu ia tatou te mau melo no Ta’na Ekalesia tei faaho‘ihia mai ia « haamămă i to [tatou mau vaha] i te mau taime atoa, i te faaiteraa’tu i [Ta’na] evanelia mai te haruru oaoa ra ».8

E ere teie i te mea ohie i te mau taime atoa. E mea au a‘e paha na te tahi e huti i te pereoo huti e 1.600 kilometera te atea na te faa eiaha râ e faahiti i te parau no te faaroo e te haapa‘oraa i to ratou mau hoa e hoa ohipa. Te pe‘ape‘a nei ratou e nahea ra ratou i te hi‘ohia mai aore râ e tuino paha te reira i to ratou auraa. Aita te reira i hinaarohia, no te mea e poro‘i oaoa ta tatou no te faaite, te hoê parau poro‘i no te oaoa.

E rave rahi mau matahiti i teie nei, ua ora e ua ohipa to matou utuafare i rotopu i te mau taata e ere no ta tatou haapa‘oraa i te rahiraa o te taime. Ia ani ana‘e mai ratou ia matou eaha te huru o to matou hopea hepetoma, e tamata matou i te ape i te mau parau matauhia—te ta‘urua tuaro, te mau hoho‘a teata, aore râ te mata‘i—e e tamata matou i te faaite i te mau ohipa no te pae faaroo ta matou i rave ei utuafare i te hopea hepetoma. Eaha ta te hoê feia apî i a‘o i roto i te pureraa oro‘a no ni‘a i te mau ture mai roto mai i te No te Puai o te Feia Apî aore râ nahea matou i te putapûraa i te mau parau a te hoê taure‘are‘a e haere ra i ta’na misioni aore râ nahea to te evanelia e te Ekalesia tautururaa ia matou ei utuafare ia tatara i te hoê fifi taa ê. Ua tamata matou eiaha ia poro aore râ ia faarahi roa i te parau. E mea maitai roa ta’u vahine faaipoipo, o Harriet, i te imiraa i te tahi mea faauruhia, faateitei aore râ arearea no te faaite. E arata‘i pinepine te reira i te tahi atu mau aparauraa hohonu. Te mea faahiahia, te mau taime atoa e paraparau matou i te mau hoa no ni‘a i te faarururaa i te mau tamataraa o te oraraa, ua faaroo pinepine matou i te parau « e mea ohie no outou, te vai nei ta outou ekalesia. »

Na roto i te mau rave‘a e rave rahi no te aparauraa te tahi i te tahi, e te rahiraa o te mau tauhaa faufaa rahi aore râ te faufaa ore e vai nei, e mea ohie a‘e te faaiteraa i te parau apî no te evanelia e mea puai a‘e te mau maitai. Te pe‘ape‘a nei au e ua hapono a‘e na te tahi mau taata o te faaroo mai nei i ta’u mau parau i to ratou mau hoa te tahi mea mai teie te huru « e 10 minuti to’na paraparauraa e aita â e parau no ni‘a i te manureva ! » E to’u mau hoa feia apî, eita anei e nehenehe e tuu i teie mahana i roto i te parau faaitoito a te Fatu ia « hamâmâ i to outou vaha »9 oia’toa ia « faaohipa i to outou mau rima », no te papa‘i e e poro‘i i te parau apî no te evanelia i te oa taatoa nei ! A haamana‘o ra, te mau mea atoa i te vahi e i te taime tano, ihoa ra.

Te mau taea‘e e te mau tuahine, na roto i te mau haamaitairaa no te rave‘a apî o teie tau, e nehenehe ta tatou e faaite i te mauruuru e te oaoa no ni‘a i te opuaraa rahi a te Atua no Ta’na mau tamarii na roto i te hoê rave‘a e nehenehe e faaroohia eiaha noa i ta tatou vahi raveraa ohipa, na te ao taatoa râ. I te tahi mau taime e nehenehe te hoê noa iteraa papû e faatupu i te mau ohipa o te taui i te oraraa o te tahi atu taata e amuri noa’tu.

Te rave‘a hau atu i te maitai no te poro i te evanelia e mea na roto ïa i te hi‘oraa maitai. Mai te mea e ora tatou mai te au i to tatou mau ti‘aturiraa, e ite ïa te taata. Mai te mea e anaana mai te hoho‘a o Iesu Mesia i roto i to tatou mau oraraa,10 mai te mea e mea oaoa e e mea hau tatou e to te ao, e hinaaro ïa te taata ia ite i te tumu. Te hoê o te mau a‘oraa faahiahia roa‘e tei faahitihia no ni‘a i te ohipa misionare o teie ïa mana‘o ohie tei mana‘ohia e St Francois d’Assise : « A poro i te evanelia i te mau taime atoa, e mai te mea e titauhia, a faaohipa i te mau parau ».11 Te vai nei te mau rave‘a atoa na piha‘iho ia tatou. Eiaha e ere i te reira na roto i te tia‘i maoro-noa-raa i ni‘a i te purumu no Damaseko.

To tatou e‘a no Damaseko

Te faaite papû nei au e te paraparau nei te Fatu i Ta’na mau peropheta e mau aposetolo i to tatou nei anotau. Te paraparau atoa nei Oia i te feia atoa o te haere mai Ia’na ra ma te aau hinaaro mau e te mana‘o papû.12

Eiaha e feaa. A haamana‘o, « e ao to te feia aore i ite ia’u, a faaroo mai ai ».13 Ua here ta Atua ia outou. Te faaroo nei Oia i ta outou mau pure. Te paraparau nei oia i Ta’na mau tamarii e te horo‘a nei oia i te tamahanahanaraa, te hau e te maramarama i te feia e imi nei Ia’na e te faatura nei Ia’na na roto i te haereraa na roto i To’na e‘a. Te faaite nei au i to’u iteraa papû mo‘a e te pee nei te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea ei i te e‘a ta te Fatu i faataa. Te vai ra ta tatou hoê peropheta ora. Te arata‘ihia nei te Ekalesia e Ana ta tatou e amo nei te i‘oa, oia ho’i te Faaora o Iesu Mesia.

E te mau taea‘e e te mau tuahine, e te mau hoa here, eiaha tatou e tia‘i maoro i ni‘a i to tatou purumu no Dameseko. E haere ra tatou i mua ma te itoito e te faaroo, te ti‘aturi e te aroha, e e haamaitaihia ïa tatou no te ite i te maramarama ta tatou paatoa e imi nei i ni‘a i te e‘a no te pĭpĭ. Te pure nei au no te reira e te vaiiho atu nei au i ta‘u haamaitairaa, na roto i te i‘oa mo‘a o Iesu Mesia ra, amene.

  1. Te Ohipa 8:3.

  2. Te Ohipa 9:3–4.

  3. Mareko 10:14.

  4. A hi‘o Jeffrey R. Holland, « President Thomas S. Monson: Always ‘on the Lord’s Errand’ », Tambuli, Atopa–Novema. 1986, 20.

  5. Jeffrey R. Holland, Tambuli, Atopa–Novema. 1986, 20.

  6. Te Ohipa 9:6.

  7. Te Mau Haapiiraa a te Mau Peresideni o te Ekalesia : Spencer W. Kimball (2006), 82.

  8. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 28:16.

  9. Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 60:2.

  10. Hi‘o Alama 5:14.

  11. I roto William Fay and Linda Evans Shepherd, Share Jesus without Fear (1999), 22.

  12. A hi‘o Moroni 10:3–5.

  13. Ioane 20:29.