2010–2019
O Se Taimi e Saunia Ai
Oketopa 2011


O Se Taimi e Saunia Ai

E tatau ona tuuto atu o tatou taimi i mea e sili ona taua.

O le mataupu lona valu o le Talai La’u Talalelei o loo taulai atu i lo tatou gauai atu i le faaaogaina tatau o le taimi. O palakalafa amata o loo faamanatu mai ai e Elder M. Russell Ballard e tatau ona tatou faatulagaina ni sini ma aoao i le auala tatou te popoto ai e faaaoga metotia e ausia ai (tagai i le Talai La’u Talalelei: O Se Taiala mo le Galuega Faafaifeautalai [2004], 146). O le popoto e faaaoga metotia e manaomia ai se faataunuuga o a tatou sini, e aofia ai le avea ma se tagata poto i le faafoeina o o tatou taimi.

Ou te faafetai mo le faataitaiga a Peresitene Thomas S. Monson . E ui i le tele o mea o loo ia faataunuuina i le avea ai ma se perofeta a le Atua, ae o loo ia faamautinoa mai, e pei ona faia foi e le Faaola, o loo lava pea le taimi e asiasi ai i e mamai (tagai i le Luka 17:12–14), ina ia siitia ae e faanoanoa, ma avea ma se auauna i tagata uma. Ou te faafetai foi mo faataitaiga a le toatele o nisi o e na tuuina atu o latou taimi e auauna atu ai i o outou uso-a-tagata. Ou te molimau atu e matagofie i le Atua le tuuina atu o o tatou taimi e auauna atu ai i isi ma o le a tatou faalatalata atili atu ai ia te Ia. E faamaoni foi le Faaola i Lana fetalaiga “o le e faamaoni ma atamai i le olaga nei e faitau ua agavaa e mautofi i maota ua saunia mo ia e lo’u Tama” (MF&F 72:4).

Ua faasoasoa mai ia i tatou uma lava i soo se aso, e aunoa ma se tau, le tutusa o aofaiga o minute ma itula e faaaogaina, ma e le pine ae o tatou iloa, e pei ona aoao mai ma le faaeteete e se viiga masani, “e vave lava taimi; e le toe foi mai” (“Faaaoga Taimi Uma,” Viiga, nu. 139). E tatau ona tatou faaaogaina ma le tatau o tatou taimi. Na saunoa mai Peresitene Polika Iaga, “O loo tatou nofo aitalafu uma i le Atua mo le malosi e faaaogaina ai le taimi e faamanuiaina ai ma o le a ia moomia mai ia i tatou uma taitoatasi se faamatalaga auiliili o lo tatou faaaogaina o [lona] malosi” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Polika [1997], 291).

Faatasi ai ma se poloaiga ua i o tatou luga, ua tatau ona tatou aoao e faatulaga a tatou filifiliga ina ia fetaui ma a tatou sini, a le o lea o le a lamatia i matagi o le fai meatuu ma feleleai solo mai lea gaoioiga faamaumau taimi i le isi. Ua uma ona aoaoina i tatou e le Faiaoga Sili e uiga i le faatulagaina o mea e faamuamua ina ua Ia fetalai mai i Lana Lauga i luga o le Mauga, “Aua tou te saili mea o le lalolagi ae ia muai saili e fausia le malo o le Atua, ma faatuina Lana amiotonu” (Mataio 6:33, footnote a; from Joseph Smith Translation, Matthew 6:38). (Tagai foi Dallin H. Oaks, “Taulaiga ma Faamuamua,” Liahona, Iulai 2001, 99–102.)

Na talanoa mai Alema e uiga i mea e ao ona faamuamua ina ua ia aoao mai “o lea ua avea ai le olaga lenei ma tulaga nofovaavaaia; o se taimi e saunia ai e fetaiai ma le Atua” (Alema 12:24). O le auala sili e faaaoga ai le meaalofa taua o le taimi e saunia ai e fetaiai ma le Atua, e ono manaomia ai ni taiala, peitai e moni o le a tatou tuuina i le pito i luga o le lisi le Alii ma o tatou aiga. Na toe faamanatu mai ia i tatou e Peresitene Uchtdorf “i sootaga faaleaiga o le sipelaga moni o le alofa o le t-a-i-m-i”(“E Uiga i Mea e Sili ona Taua,” Liahona, Nov. 2010, 22). Ou te molimau atu afai e saili ma le agaga tatalo ma le faamaoni se fesoasoani, o le a fesoasoani mai lo tatou Tama Faalelagi ina ia tuuina atu le faamamafa i mea e manaomia ai lo tatou taimi.

O le le lelei o le faaaogaina o le taimi e tausoga lelei lava ma le paie. A tatou mulimuli i le poloaiga ina ia tuu le faapaie ” (MF&F 88:124), e tatau foi ona tatou faamautinoa o loo fesootai lelei le pisi ma le sogasoga. Mo se faataitaiga, e ese le manaia o le i ai o fesootaiga vavave i o tatou tamatamailima, ae sei o tatou faamautinoa tatou te le o faasoloatoa i le faaaogaina o na fesootaiga vavave.Ou te lagona o nisi ua lamatia i se mausa fou faaalu taimi—lea e faapologaina i tatou ina ia vave ona siaki ma auina atu ni savali faaagafesootai ma ua faafoliga mai ai o loo pisi ma o loo aoga.

E tele faamanuiaga ona ua faigofie ona maua ia fesootaiga ma faamatalaga. Ua ou iloa foi le aoga o le mauaina o tusiga o sailiiliga, lauga o konafesi, faamaumauga o tuaa, ma le mauaina o i-meli, faamanatu mai o le Facebook, tweets, ma feau feaveai. Po o le a lava le lelei o nei mea, ae e le mafai ai lava ona tatou faatagaina e suia ai isi mea e sili ona taua. Oka se faanoanoa pe afai o le a suia e le telefoni ma le komepiuta le tulaga faigofie o le tatalo faamaoni i se Tama o i le Lagi alofa. Ia vave ona tatou tootutuli e pei foi o le vave o a tatou feau feaveai.

O taaloga faaeletonika ma mafutaga i luga o le initoneti e le mafai ona suia ai mafutaga faaleuo moni lea e mafai ona tuuina mai ai se opo faamalosiau, ma tatalo mo i tatou ma saili mea tatou te fiafia i ai. Ou te faafetai ua ou vaai i sui o le korama, vasega ma le Aualofa ua tuufaatasi i le lagolagosua o le tasi i le isi. O ia tulaga ua ou malamalama atili ai i le faaupuga a le Aposetolo a Paulo o faapea mai, “E le toe tagata ese outou, po o e ua aumau, a ua nuu faatasi ma le au paia” (Efeso 2:19).

Ou te iloa e oo mai lo tatou fiafiaga sili pe a tatou tulimatai atu i le Alii (tagai Alema 37:37)ma mea ia e aumaia ia i tatou se taui umi nai lo le faaaluina ma le le manatu i ai o le tele o itula i fesootaiga faaagafesootai, ma isi taaloga le aoga i le initoneti. Ou te fautuaina outou taitasi ina ia ave na mea o loo gaoia o tatou taimi taua ma taumafai ina ia avea ma o latou matai, nai lo le faatagaina e ala i lo latou natura faalemausa e avea ma o tatou matai.

Ina ia maua le manuia lea na fetalai mai ai le Faaola (tagai i le Ioane 14:27), e tatau ona tuuto atu o tatou taimi i mea e sili ona taua, ma mea uma lava mai le Atua ua sili ona taua. A o tatou fesootai atu ma le Atua i le tatalo faamaoni, faitau ma suesue i aso taitasi mai tusitusiga paia, mafaufau i mea na tatou faitauina ma lagonaina, ma o le a tatou latalata atili atu ai ia te Ia. Na folafola mai e le Atua ina ia tatou saili ma le filiga i tusi sili ma “o le a [Ia] tuu atu ia te [outou] le poto e ala i lona Agaga Paia” (MF&F 121:26; tagai foi MF&F 109:14–15).

O le a faaosoosoina i tatou e Satani e faaaoga sese o tatou taimi e ala i mea taufaa’ole’ole faatosina. E ui o le a oo mai faaosoosoga ae na aoao mai, Elder Quentin L. Cooko “[tagata o le] Au Paia o e tali atu i le savali a le Faaola, o le a le taitaieseina i latou e gaoioiga faalavelave ma le faataumaoi” (“O Oe o se [Tagata o le] Au Paia?” Liahona,, Nov. 2003, 96). O Hiram Page, o se tasi o molimau e toavalu o le Tusi a Mamona na ia aoaoina i tatou i se lesona taua e uiga i mea faalavefau. Sa ia te ia se maa faapitoa ma sa faamaumau ai ni faaaliga na ia manatu o ni faaaliga mo le Ekalesia (tagai MF&F 28). Ina ua uma ona faasa’oina, fai mai le tala na ave le maa ma faamalūina ina ia aua nei toe avea ma mea faalavefau.1 Ou te valaaulia i tatou ina ia matau ni faalavefau o faamaumau taimi i o tatou olaga ma ia matua faamalūina. O le a manaomia le faia ma le poto o a tatou faaiuga e faamautinoa ai le paleni lelei o le faaaogaina o le taimi ma ia aofia ai le Alii, aiga, galuega, ma gaoioiga lelei ma le aoga. E pei ona silafia e le toatele, o le a faateleina le fiafia i le olaga pe a faaaogaina o tatou taimi e saili ai i na mea e “mama, matagofie, logoleleia pe tauleleia” (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:13).

E televave le aluga o le taimi. O le aso o se aso lelei, ao agaigai pea i luma o tatou olaga i le faaletino, e toe iloilo ai mea o loo tatou faia e saunia ai e fetaiai ma le Atua. Ou te molimau atu e maoae ni taui mo i latou o e faaaogaina le taimi i le olaga faaletino e saunia ai mo le tino ola pea ma le ola e faavavau. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

  1. Tagai i minute aoao o le Provo Utah Central Stake, Ape 6, 1856, vol. 10 (1855–60), Church History Library, Salt Lake City, 273 (ua faaonapo nei le sipelaga, faailoga, ma mataitusi tetele): Fai mai Father [Emer] Harris na ta’ua e le Aposetolo e tatau ona tatou tau e faasaga i pulega ma malosiaga i nofoaga maualuluga. Na eli mai e Bro. Hiram Page mai le eleele se maa uliuli [ma] tuu i totonu o lana taga. Ina ua taunuu o ia i le fale, sa ia tilotilo i ai. Sa i ai se fuaiupu na tusia i se pepa e faatatau i ai. O le taimi lava na ia tusia ai se fuaiupu se tasi, sa toe oo mai se isi fuaiupu i luga o le maa, seia i’u ina ia tusia lautusi e 16. Sa ta’u atu ia Uso Iosefa le mea moni na tupu. Sa fesili se tasi tagata ia Iosefa pe sa’o. Sa ia fai mai na te le iloa, ae sa ia tatalo ma maua mai se faaaliga o le maa a le tiapolo. Ona nutipalaina ai lea o le maa ma sa susunuina tusiga sa i ai. O se galuega a le mana o le pouliuli. Amene.”