2010–2019
Ko ha Fakamoʻoni
ʻOkatopa 2011


Ko ha Fakamoʻoni

ʻOku hoko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi fakahinohino lelei taha ki he founga ke tau ʻilo lelei ai hotau tuʻungá mo e founga ke tau toe lelei ange aí.

ʻOku ou fakafetaʻi ko e faingamālie ke u lea atu ai he ʻaho Sapaté ni ʻi he konifelenisi lahi ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku tatau pē ʻa e tukupā toputapu ʻoku maʻu ʻe he mēmipa Siasi kotoa pē. Naʻa tau tali lelei ia mo palōmesi te tau fai ki ai ʻi hono papitaiso kitautolú. ʻOku tau ako mei he ngaahi lea ʻa ʻAlamā ko e palōfita maʻongoʻonga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻo kau ki he palōmesi ne tau fai ki he ʻOtuá: “Ke loto ke tangi fakataha mo kinautolu ʻoku tangí; ʻio, pea fakafiemālieʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻaonga ki ai ʻa e fakafiemālié, pea tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē te mou ʻi aí, ʻo aʻu ki he maté, koeʻuhí ke huhuʻi ʻa kimoutolu ʻe he ʻOtuá, pea mou kau fakataha mo kinautolu ʻoku ʻo e ʻuluaki toetuʻú, koeʻuhí ke mou maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.”1

Ko ha tukupā toputapu ʻeni mo ha talaʻofa nāunauʻia mei he ʻOtuá. Ko ʻeku pōpoakí he ʻahó ni ko ha fakalotolahi. Hangē ko hono fakamahino mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná e tukupaá kiate kitautolú, ʻokú ne tataki hake foki kitautolu ʻi he hala ki he moʻui taʻengatá.

ʻUluakí, kuo tau palōmesi ke manavaʻofa. Uá, ne tau palōmesi ke hoko ko ha kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá. Pea tolú, ne tau palōmesi ke kātaki ki he ngataʻangá. ʻOku hoko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi fakahinohino lelei taha ki he founga ke tau ʻilo lelei ai hotau tuʻungá mo e founga ke tau toe lelei ange aí.

Tau kamata ʻaki ʻetau hoko ʻo manavaʻofá. Te u fakamanatu atu ha meʻa ne toki hoko. Ne kau hamou tokolahi ki ha ʻaho ngāueʻofa. Naʻe fakahoko ha ngāue pehē ʻe lauiafe he funga ʻo e māmaní.

Naʻe lotu ha fakataha alēlea ke nau ʻiloʻi e faʻahinga ngāueʻofa ke palaní. Ne nau kole ki he ʻOtuá ke nau ʻilo pe ko hai ʻe tokoniʻí, tokoni ke faí pea mo hai ke fakakau maí. Mahalo foki ne nau lotua ke ʻoua naʻa ngalo ʻa e sāvoló mo e vai inú. Kae meʻa tēpuú, ne nau lotua ke lava ʻe kinautolu ne fakahoko e ngāueʻofá mo kinautolu ne maʻu iá, ke nau ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá.

ʻOku ou ʻiloʻi naʻe tali e ngaahi lotu ko iá ʻi ha taha ʻo e ngaahi uōtí. Naʻe laka hake he toko 120 e kakai ne fie tokoní. Ne nau fakamaau ha konga kelekele ʻo ha ʻapisiasi ʻi homau koló, ʻi ha houa pē ʻe tolu. Ko ha ngāue faingataʻa mo fakafiefia ia. Naʻe ongoʻi houngaʻia e kau faifekau ʻo e kiʻi siasí. Naʻe ongoʻi ʻe he kakai ne ngāue fakataha he ʻaho ko iá ha uouangataha mo ha ʻofa ne lahi angé. Naʻe pehē foki ʻe ha niʻihi ne nau ongoʻi fiefia ʻi heʻenau taʻataʻaki e vaó mo tutuʻu e ʻuluʻakaú.

Naʻe tokoni e ngaahi lea ʻi he Tohi ʻa Molomoná ke nau ʻiloʻi hono ʻuhingá. Naʻe lea foki e Tuʻi ko Penisimaní ki hono kakaí ʻo pehē, “Ke mou ʻiloʻi ʻo ka moú ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá ʻoku mou … ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá.”2 Pea naʻe akoʻi mai ʻe Molomona ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻo pehē, “Ka ko e manavaʻofá ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, pea ʻoku tolonga ia ʻo taʻengata; pea ko ia ʻe ʻiloʻi ʻokú ne maʻu ia ʻi he ʻaho fakaʻosí, ʻe lelei ia kiate ia.”3

ʻOku tauhi ʻe he ʻEikí ʻEne ngaahi talaʻofa kiate koé ʻi he taimi ʻokú ke tauhi ai haʻaú. ʻI hoʻo tokoniʻi e niʻihi kehé koeʻuhi ko Iá, te Ne ʻai ke ke ongoʻi ʻEne ʻofá. Pea ʻe aʻu ki ha taimi ʻe hoko leva e ongoʻi manavaʻofá ia ko ha konga ʻo ho natulá. Pea te ke maʻu e loto fakapapauʻi atu e talaʻofa ʻa Molomoná ʻi hoʻo vilitaki ke tokoniʻi e niʻihi kehé ʻi he moʻuí, pea ʻe lelei e meʻa kotoa ʻe hoko kiate koé.

Hangē ko hoʻo palōmesi ki he ʻOtuá ke ke manavaʻofá, naʻá ke palōmesi foki ke hoko ko ʻEne fakamoʻoni ʻi ha feituʻu pē te ke ʻi ai ʻi hoʻo moʻuí. ʻOku toe hoko foki ai e Tohi ʻa Molomoná ko e fakahinohino lelei taha ʻe tokoni ke tau tauhi e palōmesi ko iá.

Naʻe fakaafeʻi au ke u lea ʻi ha kātoanga tānaki tuʻunga ʻi ha ʻunivēsiti. Naʻe fakaʻamu e palesitení ke fakaafeʻi mai ki ai ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ka naʻe moʻua e tangataʻeikí ia. Ko ia ne iku fakaafeʻi au. Ne ʻikai foki fuoloa ʻeku hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetoló he taimi ko iá.

Naʻe hohaʻa e tokotaha naʻá ne fakaafeʻi aú ʻi heʻene toe ʻilo lahi ange ki hoku ngaahi fatongiá ʻi heʻeku hoko ko ha ʻAposetoló. Naʻá ne telefoni ʻo fakahā mai kuo toki mahino kiate ia ʻa hoku fatongia ke hoko ko ha fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisí.

Naʻá ne talamai he ʻikai lava ke u fai ia he taimi te u lea aí. Naʻá ne pehē ʻoku fakaʻapaʻapaʻi ʻe he ʻunivēsití e kakai ʻo e ngaahi tui fakalotu kotoa pē, ʻo kau ai ʻa kinautolu ʻoku nau fakaʻikaiʻi e ʻOtuá. Naʻá ne toe pehē mai, “He ʻikai lava ke ke fakahoko heni ho fatongiá.”

Ne u tāpuni e telefoni mo ha loto tālafili lahi. ʻOku totonu nai ke u talaange ki he ʻunivēsití he ʻikai ke u lava ʻo tauhi ʻeku aleapau ke leá? Naʻe lau uike pē pea fai e polokalamá. Kuo ʻosi fanongonongo foki te u ʻi ai. Ko e hā ha nunuʻa ʻe hoko ki he ongoongo ʻo e Siasí kapau he ʻikai ke u ʻalu?

Ne u lotua ke u ʻiloʻi e finangalo ʻo e ʻOtuá ke u faí. Naʻe fakaʻohovale e founga ne u maʻu ai e talí. Ne u fakatokangaʻi hake ne u faitatau pē mo e ngaahi tā sīpinga ʻa Nīfai, ʻApinetai, ʻAlamā, ʻAmuleki mo e ngaahi foha ʻo Mōsaiá. Ne nau hoko ko ha kau fakamoʻoni mālohi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he uhouhonga ʻo e faingataʻá.

Ko ia ko e fili pē ke faí ko e founga te u mateuteu aí. Ne u fekumi ki he meʻa kotoa pē te u ala ako fekauʻaki mo e ʻunivēsití. ʻI he panaki mai e ʻaho ke u lea aí, naʻe ʻāsili ai pē ʻeku puputuʻú pea toe fakalalahi ange mo ʻeku ngaahi lotú.

Hangē ko e mana ʻo mavaeua ʻa e Tahi Kulokulá, ne u maʻu ha fakamatala ʻi ha nusipepa. Naʻe fakalāngilangiʻi ai e ʻunivēsití ʻi heʻene fakahoko e ngāue tatau mo ia kuo fai ʻe he Siasí ʻi heʻetau ngaahi tokoni ʻofa fakaetangata he funga ʻo e māmaní. Pea ʻi heʻeku leá, ne u fakamatalaʻi e meʻa kuo tau fai ke tokoniʻi ʻa e kakai faingataʻaʻiá. Naʻá ku talaange naʻá ku ʻiloʻi ko Sīsū Kalaisi ʻa e tupuʻanga ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻe kinautolu ne tau tokoniʻí.

Hili e fakatahá, naʻe tuʻu ki ʻolunga e haʻofangá ʻo pasipasi, ʻa ia naʻe ʻikai ke u anga ki ai. Ne u ofo ka ne u kiʻi hohaʻa siʻi. Ne u manatuʻi e meʻa naʻe hoko kia ʻApinetaí. Ko ʻAlamā pē naʻá ne tali ʻene fakamoʻoní. Ka ʻi he pō ko iá ʻi ha maʻu meʻatokoni efiafi naʻe fakahoko, naʻe pehē ʻe he palesiteni ʻo e ʻunivēsití naʻá ne fanongo ʻi heʻeku leá ki he folofola ʻa e ʻOtuá.

ʻOku hāhāmolofia ke hoko ha meʻa fakaofo pehē ʻi he meʻa kuó u aʻusia heʻeku hoko ko ha fakamoʻoni ʻo Kalaisí. Ka ʻoku pau e ola ia ʻoku maʻu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ki ho ʻulungāangá, mālohí, mo e lototoʻa ke hoko ko ha fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá. ʻE hanga ʻe he tokāteline mo e ngaahi sīpinga lototoʻa ʻi he tohi ko iá ʻo hiki hake, tataki mo fakamālohia koe.

ʻE faitāpuekina e faifekau kotoa pē ʻokú ne talaki e huafa mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻi heʻene keinanga fakaʻaho mei he Tohi ʻa Molomoná. Ko e ngaahi mātuʻa ko ia ʻoku fefaʻuhi ke fakatō ki he loto ʻo e fānaú ha fakamoʻoni ʻo e Fakamoʻuí, ʻe faitokonia kinautolu ʻi heʻenau fekumi ki ha ngaahi founga ke ʻomi ʻaki e fakalea mo e laumālie ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki ʻapi mo e tokotaha kotoa pē ʻi he fāmilí. Ko e moʻoni kuo hoko ia kiate kimautolu.

ʻOku lava ke u mamata ki heʻene hoko ʻa e mana ko iá he houalotu sākalamēniti mo e kalasi kotoa pē ʻa e Siasí ʻoku ou ʻalu ki aí. ʻOku fakahaaʻi ʻe he kau leá mo e kau faiakó ha ʻofa mo ha mahino ʻoku motuʻotuʻa angé ki he folofolá, tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná. Pea ʻoku hoko mahino mai e fakamoʻoni fakatāutahá mei he lotó. ʻOku nau faiako ʻi he loto fakapapau lahi ange pea nau fakamoʻoni ʻi he mālohi.

ʻOku ou fakamoʻoniʻi foki ʻoku tau fakahoko lelei ange ʻa e konga hono tolu ʻo e palōmesi ne tau fai ʻi hotau papitaisó. Naʻa tau fuakava ke kātaki ki he ngataʻangá pea tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá he kotoa ʻetau moʻuí.

Ne u ʻaʻahi ki falemahaki ki haku kaungāmeʻa naʻe puke he kanisaá. Ne u ʻalu mo hoku ongo ʻofefiné. Naʻe ʻikai ke u ʻamanaki te ne fakatokangaʻi kinaua. Naʻe haʻohaʻo pē hono fāmilí ʻi hono veʻe mohengá heʻemau hū atú.

Naʻá ne sio hake ʻo malimali. Te u manatuʻi maʻu pē hono fofongá heʻene vakai mai ne mau ō atu mo ʻema ongo tamaiki fefiné. Naʻá ne kamo mai ke na ʻunu ke ofi ange ki hono mohengá. Naʻá ne tangutu hake, fāʻofua kiate kinaua pea fakafeʻiloaki kinaua ki hono fāmilí. Naʻá ne talanoa ki he mahuʻinga ʻo e ongo tamaiki fefiné ni. Naʻe hangē ko haʻane fakafeʻiloaki ha ongo pilinisesi ki ha fakatahaʻanga fakaʻeiʻeikí.

Ne u pehē ʻe vave pē ʻemau ʻaʻahí. Naʻá ku fakakaukau ʻe helaʻia. Ka ʻi heʻeku vakai atú, ne hangē kuo mōlia atu ha ngaahi taʻú. Naʻá ne fotu fakaʻofoʻofa pea hā moʻoni mai ʻa ʻene ʻofa ʻiate kimautolú.

Naʻá ne fiefia fau ʻi he momeniti ko iá ʻo hangē pē kuo tuʻu e taimí. Naʻá ne ngāue he meimei kotoa ʻo ʻene moʻuí ke tokangaʻi ʻa e fānau ʻa e ʻEikí. Naʻá ne ʻilo mei he fakamatala ʻi he Tohi ʻa Molomoná ne ʻomi tahataha ʻe he Fakamoʻui kuo toetuʻú ʻa e fānaú ʻo tāpuakiʻi kinautolu peá Ne tangi ʻi he fiefia.4 Naʻá ne aʻusia ʻa e fiefia ko iá ke ne lava ʻo kātaki ʻi Heʻene ngāué ʻo aʻu ki he ngataʻangá.

Naʻá ku mamata ki he mana tatau ʻi he loki ʻo ha tangata ne ngāue faivelenga peá ne pehē kuo feʻunga ke ne mālōlō.

Naʻá ku ʻilo naʻá ne foua ha ngaahi faitoʻo lahi mo fakamamahi ki ha mahaki ne talaange ʻe he kau toketaá he ʻikai lava ʻo faitoʻo. Ne ʻikai ke nau ʻoange ha toe faitoʻo pe ha ʻamanaki lelei.

Ne ʻave au ʻe hono uaifí ki ha loki ʻi hona ʻapí. Naʻá ne lolotonga tokoto ʻi ha mohenga ne ngaohi fakalelei. Naʻá ne tui ha sote hinehina ne ʻosi haeane, hēkesi pea mo ha sū foʻou.

Naʻá ne sio ki heʻeku mataʻiʻohovalé, kata mo pehē mai, “ʻOku ou loto ke u mateuteu ke tali e ui ko ia ke tuʻu mei hoku mohengá ʻo ngāue hili hoʻo faingāué.” Ne mahino naʻá ne mateuteu ki he ʻinitaviu te ne fakahoko mo hono ʻEikí ʻa ia naʻá ne ngāue faivelenga ki aí.

Naʻá ne hoko ko ha sīpinga ʻo ha Kāingalotu kuo ului kakato kuó u faʻa fetaulaki mo ia hili ʻenau ngāue faivelenga ʻi he moʻuí. ʻOku nau vilivtaki atu pē.

Ne fakamatalaʻi ia ʻe Palesiteni Melioni G. Lomenī ʻo peheni: “Ko e tokotaha ko ia ne ului moʻoní, kuo mole ʻiate ia ʻa e holi ki he ngaahi meʻa ʻoku fehangahangai mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea ʻoku fetongi ʻaki ia ha ʻofa ki he ʻOtuá mo ha tukupā ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú.”5

Ko e tukupā mateaki ko iá ʻoku ou faʻa mamata ki ai ʻi he kau ākonga taukei ʻo Sīsu Kalaisí. Hangē ko e fefine ne feʻiloaki mo hoku ongo ʻōfefiné mo e tangata ne tui hono sū foʻoú ke tuʻu hake pea ngāue maʻá e ʻEikí, ʻoku nau muimui ki he fekau ʻa e Fakamoʻuí ke aʻu ki he ngataʻangá. Kuo mou mātā kotoa ia.

ʻE lava ke mou toe vakai ki ai kapau te mou foki ki he Tohi ʻa Molomoná. ʻOku ou kei ongoʻi tanganeʻia pē ʻi heʻeku lau ʻa e ngaahi lea ko ʻeni ʻa ha tamaioʻeiki toulekeleka mo vilitaki ʻa e ʻOtuá: “Naʻa mo e lolotonga ní, ʻoku tetetete lahi ʻaupito ʻa hoku sinó kotoa ʻi heʻeku feinga ke lea atu kiate kimoutolú; ka ʻoku poupouʻi au ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá pea kuó Ne tuku ke u lea atu kiate kimoutolu.”6

ʻE lava ke mou maʻu ha lototoʻa ʻo hangē ko ia ne u faí mei he sīpinga ʻo e kātakí kuo ʻomi ʻe Molonai kiate kitautolú. Naʻá ne toko taha pē ʻi heʻene ngāué. Naʻá ne ʻilo kuo ofi ke ngata ʻene moʻuí. Ka mou fanongo angé ki he meʻa naʻá ne tohí koeʻuhí ko e kakai ne teʻeki fāʻeleʻí pea mo e hako ʻo hono ngaahi filí: “ʻIo, haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia, pea fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē; pea kapau te mou fakafisi ʻa kimoutolu mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē, pea ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki homou iví, ʻatamaí, mo e mālohi kotoa pē, pea ʻe toki feʻunga ʻa ʻene ʻaloʻofá kiate kimoutolu, koeʻuhí ke tupu ʻi heʻene ʻaloʻofá ʻa hoʻomou haohaoa ʻia Kalaisí.”7

Ne fai ʻe Molonai e fakamoʻoni ko ʻení ko e tumutumu ʻo ʻene moʻuí mo e ngāué. Naʻá ne poupouʻi e ʻofa faka-Kalaisí ʻo hangē ko e kau palōfita ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne tānaki atu ʻa ʻene fakamoʻoni kau ki he Fakamoʻuí ʻi he tuʻunuku mai ʻa e maté. Naʻá ne hoko ko ha fānau ului moʻoni ʻa e ʻOtuá, pea ʻe lava ke tau pehē kotoa: ʻo fonu ʻi he ʻofa faka-Kalaisí, tuʻu maʻu mo taʻe ilifia ko ha fakamoʻoni ʻo e Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí, pea fakapapau ke kātaki ki he ngataʻangá.

Ne akoʻi mai ʻe Molonai ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu meiate kitautolú. Naʻá ne pehē ko e ʻuluaki sitepu ki he ului kakató ko e tui. ʻE hanga ʻe he ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he faʻa lotú, ʻo langaki e tui ki he ʻOtua ko e Tamaí, Hono ʻAlo ʻOfaʻangá pea ʻi Heʻene ongoongoleleí. Te ne langaki ʻa hoʻomou tui ki he kau palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi he kuonga muʻá mo onopōní.

ʻE lava ke ne ʻave kitautolu ke tau ofi ange ki he ʻOtuá ʻo laka ange ia ʻi ha toe tohi. ʻE lava ke ne liliu ha moʻui ke lelei ange. ʻOku ou poupou atu ke mou fai e meʻa ne fai ʻe haku hoa ngāue fakafaifekau. Naʻá ne hola mei honau ʻapí ʻi hono taʻu hongofulu tupú, pea naʻe faʻo ʻe ha taha ha Tohi Molomona ʻi he puha naʻá ne ʻalu holo mo ia ʻi heʻene fekumi ko ia ki ha moʻui fiefia angé.

Ne ʻosi mei ai ha ngaahi taʻu. Naʻá ne hiki holo he funga māmaní. Naʻá ne tuenoa pea loto mamahi ʻi ha ʻaho ʻe taha peá ne vakai atu ki he puhá. Ne fonu e puhá ʻi he ngaahi meʻa naʻá ne ʻalu holo mo iá. Naʻá ne ʻilo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he takele ʻo e puhá. Naʻá ne lau ʻa e talaʻofá peá ne ʻahiʻahiʻi ia. Naʻá ne ʻiloʻi ʻoku moʻoni ia. Ne liliu ʻe he fakamoʻoni ko iá ʻa ʻene moʻuí. Naʻá ne maʻu ha fiefia lahi ange ʻi he meʻa naʻá ne fakaʻamuá.

Mahalo kuo moʻutukua atu hoʻo Tohi ʻa Molomoná ha feituʻu koeʻuhí ko e lahi e ngaahi fatongia mo e ngāue ʻokú ke tokanga ki aí. ʻOku ou kole atu ke ke ako lahi mei hono ngaahi pēsí. ʻOku kakato ai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa ia ko e hala pē ʻe taha ki ʻapi ki he ʻOtuá.

ʻOku ou ʻoatu ʻa ʻeku fakamoʻoni pau ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea te Ne tali hoʻomou ngaahi lotú. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní. Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni pau mo moʻoni ia ʻokú Ne moʻui pea ko Ia hotau Fakamoʻui toetuʻu mo moʻuí.

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni mahuʻinga ia. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.