2010–2019
ʻI Heʻetau Toe Fakataha Maí
ʻOkatopa 2011


ʻI Heʻetau Toe Fakataha Maí

‘Oku ou lotua ʻe fakafonu kitautolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi heʻetau fakafanongo ki he ngaahi pōpoakí he ʻahó ni mo ʻapongipongí pea tau ako e ngaahi meʻa ʻoku finangalo e ʻEikí ke tau ʻiloʻí.

Siʻi kāinga, ko e meʻa fakafiefia ke talitali lelei kimoutolu ki he Konifelenisi Fakavaeuataʻu Hono 181 ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻOku fakaʻilongaʻi ʻe he konifelenisi ko ʻení ʻa e taʻu ʻe 48 —fakakaukau angé ki aí—talu hono ui au ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe hoko ia ʻi ʻOkatopa 1963. ʻOku faingataʻa ke fai ha tui ko e ʻosi ʻeni ha ngaahi taʻu lahi fau mei ai.

Hangē ʻoku vave pē ʻalu ʻa e taimí he taimi ʻoku tau femoʻuekina aí pea ʻoku pehē pē e māhina ʻe ono kuohilí. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa fakafiefia taha aí ko e faingamālie ne u maʻu ke toe fakatapui ʻa e Temipale ʻAtilanitā Siosiá ʻi he ʻaho 1 ʻo Meé. Ne u ʻi ai mo ʻEletā mo Sisitā M. Lāsolo Pālati, ʻEletā mo Sisitā Uolotā F. Konisālesi, pea mo ʻEletā mo Sisitā Viliami R. Uoka.

Lolotonga e kātoanga fakafonua naʻe ui ko e “Ngaahi Maama ʻo e Fakatongá,” ki muʻa he ʻaho ke toe fakatapui aí, ne faiva ha kau talavou mo ha kau finemui ʻe toko 2,700 mei he vāhenga fakatemipalé. Ko e taha ia ʻo e ngaahi polokalama makehe taha kuó u mātā pea naʻe toutou tuʻu e haʻofangá ki ʻolunga ʻo pasipasi.

Naʻe toe fakatapui leva e temipalé he ʻaho hono hokó ʻi ha fakatahaʻanga ʻe ua, pea naʻe nofoʻia ʻaupito ai kimautolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí.

ʻI he konga kimui ʻo ʻAokosí naʻe fakatapui ai ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻa e Temipale Sani Salavatoa ʻEla Salavatoá. Naʻá ne ʻi ai mo Sisitā ʻAealingi pea mo ʻEletā mo Sisitā D. Toti Kulisitofasoni, ʻEletā mo Sisitā Viliami R. Uoka, pea mo Sisitā Silivia ʻAlaleti ʻo e kau palesitenisī lahi ʻo e Fineʻofá pea mo hono husepāniti ko Sefilií. Naʻe talamai ʻe Palesiteni ʻAealingi ko ha polokalama fakalaumālie moʻoni ia.

ʻI he konga kimui ʻo e taʻu ní, ʻe folau atu ai ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa mo Sisitā ʻUkitofa mo ha Kau Taki Māʻolunga ki Ketisaletenako, ʻi Kuatemalá, ke ne fakatapui hotau temipale aí.

ʻE kāinga, ʻoku kei hokohoko taʻeuesia atu ai pē ʻa e langa temipalé. Ko ha faingamālie ia kiate au he ʻahó ni ke u fanongonongo atu mo ha toe ngaahi temipalé.

ʻUluakí, tuku muʻa ke u talaatu ʻoku ʻikai ha fale ia kuo langa ʻe he Siasí ʻe toe mahuʻinga ange ʻi he temipalé. Ko e temipalé ko ha potu ʻoku silaʻi fakataha ai e ngaahi fetuʻutakí ke aʻu ki he taʻengatá. ʻOku tau fakafetaʻi ko e ngaahi temipale lahi he funga ʻo e māmaní pea mo e tāpuaki ʻokú ne ʻomi ki hotau kāingalotú.

Ne maumau lahi ʻa e Tāpanekale Polovó ʻi he Vahefonua ʻIutaá ʻi he konga kimui ʻo e taʻu kuo ʻosí ʻi ha vela lahi. Ne kei tuʻu pē holisi ʻo e fale fakaʻofoʻofá ni, ʻa ia ne ʻofeina ʻe ha ngaahi toʻu tangata lahi ʻo e Kāingalotu ʻo e Siasí, pea kuo mau fakakaukau ai ke toe langa ʻo fakafoki kakato ki hono ʻuluaki tuʻungá, ke hoko ko e temipale ia hono ua ʻo e Siasí ʻi he kolo ko Polovó. Ko e Temipale Polovo ʻoku lolotonga ʻi aí ko e taha ia ʻo e ngaahi temipale femoʻuekina taha ʻi he Siasí, pea ʻe tokoni ha temipale hono ua ke feau ʻa e kāingalotu faivelenga tupu tokolahi ko ia ʻo e Siasí ʻoku nau ʻalu ki he temipalé mei Polovo mo e tukui kolo takatakaí.

ʻOku ou fiefia foki ke fanongonongo ha ngaahi temipale foʻou ʻi he ngaahi feituʻu ko ʻení: Palanikuila, ʻi Kolomupia; Tāpani, Saute ʻAfilika; Kinisasa ʻi he Lepupelika Fakatemokalati ʻo Kongokoú; pea mo e Teleʻa Sitaá, ʻi Uaiōmingi. Makehe mei aí, ʻoku mau kei ngāue pē ki heʻetau palani ke langa ha temipale ʻi Pālesi ʻi Falaniseé.

ʻE toki ʻoatu e fakaikiiki ʻo e ngaahi temipalé he kahaʻú ki he feituʻu ʻe tuʻu aí ʻi hano kakato mai e ngaahi fakangofua ki aí.

Ne u fakahā atu he ngaahi konifelenisi kimuʻá ʻoku mau feinga ke toe ofi ange ʻa e ngaahi temipalé ki hotau kāingalotú. Neongo ʻoku tokolahi e kāingalotu Siasi ʻoku malava ke nau aʻu ki he ngaahi temipalé ka ʻoku kei ʻi ai pē ha ngaahi feituʻu he māmaní ʻoku kei mamaʻo ai hotau kāingalotú mei he temipalé pea ʻikai ke nau lava ʻo fononga ki ai. ʻOku ʻikai ke nau lava ai ʻo maʻu e ngaahi tāpuaki toputapu mo taʻengata ʻo e temipalé. Ke tokoni hení, kuo mau fokotuʻu ai e Paʻanga Tokoni Fakalūkufua ki he Pataloni ʻo e Temipalé. ʻE lava ʻe he paʻanga ko ʻení ʻo fakapaʻanga ha foʻi ʻaʻahi pē ʻe taha ki he temipalé maʻanautolu he ʻikai ke nau lava ki ai ka kuo fuoloa ʻenau fakaʻamua e faingamālie ko iá. Ka ʻi ai ha taha ʻoku fie tokoni ki he sinoʻi paʻanga ko ʻení, ʻe lava ke ke tohiʻi ia ʻi he laʻitohi ʻokú ke fakafonu ai hoʻo foakí ʻo ʻoange ki he pīsopé he māhina takitaha.

ʻE kāinga, ʻoku ou lotua ʻe fakafonu kitautolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi heʻetau fakafanongo ki he ngaahi pōpoakí he ʻahó ni mo ʻapongipongi pea tau ako e ngaahi meʻa ʻoku finangalo e ʻEikí ke tau ʻiloʻí. Ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa ʻo Sīsū kalaisí, ʻēmeni.