2010–2019
ʻOku ʻIkai Fakaʻau ʻo Ngata ʻa e ʻOfá
ʻOkatopa 2011


ʻOku ʻIkai Fakaʻau ʻo Ngata ʻa e ʻOfá

Kolea ha holi ke fakafonu koe ʻaki e meʻafoaki ʻo e ʻofá, ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí.

Ne u toki ʻaʻahí ni mo hoku husepānití ki he kolo ko Nāvū, ʻIlinoisí. Lolotonga ʻema ʻi aí, ne ma tangutu ʻi he loki ʻi ʻolunga ʻi he Falekoloa Piliki Kulokulá, ʻa ē naʻe ʻi ai e ʻōfisi mo e pisinisi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Ne ma fakafanongo lelei ki he fakamatala ʻa e tokotaha takimamatá ki he niʻihi ʻo e ngaahi meʻa fakahisitōlia ne hoko aí ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.

Ne u fakakaukau ki hono kamata ʻo e Fineʻofá mo e niʻihi ʻo e ngaahi akonaki naʻe maʻu ʻe he kau Fineʻofá mei he Palōfita ko Siosefá ʻi he loki ko iá. Naʻe hoko e ngaahi akonaki ko iá ko e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ia naʻe langa hake ai ʻa e Fineʻofá. Naʻe fokotuʻu pē mei he kamataʻanga [ʻo e Fineʻofá] ʻa e ngaahi taumuʻa ki hono fakatupulaki ʻo e tuí, fakamālohia e fāmilí ʻi Saioné, pea fekumi mo tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. Kuo nau fenāpasi maʻu pē mo e ngaahi akonaki ʻa hotau kau palōfitá.

ʻI ha taha ʻo e ngaahi fuofua fakatahá, naʻe lau ai e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mei he ngaahi tohi ʻa Paula ki he kakai Kolinitoó. ʻI he ngaahi lea mālohi ʻa Paula kau ki he ʻofá, naʻá ne fakamatala ai ki he tuí, ʻamanaki leleí, mo e ʻofá, peá ne fakaʻosi ʻaki “ka ko ia ʻoku lahi hake ʻi aí ko e ʻofá.”1

ʻOkú ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi ʻulungāanga ʻoku fālute ʻe he ʻofá. Naʻá ne pehē:

“ʻOku kātaki fuoloa ʻa e ʻofá, pea ʻoku angalelei ia; ʻoku ʻikai meheka ʻa e ʻofá; ʻoku ʻikai fielahi ʻa e ʻofá, pe fakafuofuo lahi ia,

“… ʻOku ʻikai ke kumi ʻene meʻa ʻaʻaná, ʻoku ʻikai ke ʻitangofua, ʻoku ʻikai ke mahalo kovi;

“ʻOku ʻikai ke fiefia ʻi he angahalá, ka ʻoku fiefia ia ʻi he moʻoní;

“ʻOkú ne ʻufiʻufi ʻa e meʻa kotoa pē, ʻoku tui ia ki he meʻa kotoa pē, ʻoku ʻamanaki lelei ki he ngaahi meʻa kotoa pē, ʻoku kātakiʻi ʻa e meʻa kotoa pē.

“ʻOku ʻikai fakaʻaʻau ʻo ngata ʻa e ʻofá.”2

Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefá ʻi heʻene lea ki he kau fafiné: “ʻOua naʻa fehālaaki hoʻomou fakakaukau ki he angatonu ʻa homou kaungāʻapí. … Kuo pau ke lahi ange hoʻomou feʻofaʻakí ʻo kapau te mou fie hangē ko Sīsuú. … ʻI he tupulaki hoʻomou angatonú mo e angamaʻá, pea mo e angaleleí, tuku ke tupulaki hoʻomou ʻofa ki he niʻihi kehé—kuo pau ke mou faʻa kātakiʻi e ngaahi vaivaí mo e ngaahi fehālaaki ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku mahuʻinga fau e ngaahi laumālie ʻo e tangatá!”3

Ko e moto ʻa e Fineʻofá ʻa e fakahā fakafolofola “ʻOku ʻikai fakaʻau ʻo ngata ʻa e ʻofá” he ʻokú ne fālute ʻa e ngaahi akonakí ni mo e tukupā naʻe fai ʻe he Pālofita ko Siosefa Sāmitá ki he kau Fineʻofá ke “tokoniʻi ai ʻa e masivá” mo “fakahaofi ʻa e ngaahi laumālié.”4

Kuo tali kakato e ngaahi ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻe he kau fafine ʻo e Fineʻofá ʻi māmani kotoa, he ko e natula ia ʻo e ngāue ʻa e Fineʻofá.

Ko e hā ʻa e ʻofá? ʻOku tau maʻu fēfē ʻa e ʻofá?

ʻOku fakaʻuhingaʻi ʻe he Palōfita ko Molomoná ʻa e ʻofá ko e ʻʻʻofa haohaoa ʻa Kalaisí,”5 kae akoʻi ʻe Paula ia ko e “ʻofá … ko e noʻo ʻo e haohaoá,”6 pea ʻoku fakamanatu mai ʻe Nīfai “kuo fai ai ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá ha fekau ke maʻu ʻe he kakai kotoa pē ʻa e manavaʻofá, pea ko e manavaʻofa ko iá ʻa e ʻofá.”7

ʻI hono toe vakaiʻi e fakamatala kimuʻa ʻa Paula ki he ʻofá, ʻoku tau ako ai ko e ʻofá ʻoku ʻikai ko ha ngāue pē ʻe taha pe ko ha meʻa ʻoku tau foaki, ka ko ha tuʻunga, ko ha tuʻunga ʻo e lotó, ko ha ngaahi ongo ʻofa ʻoku nau fakatupu ha ngaahi ngāue ʻofa.

ʻOku akonaki foki ʻa Molomona ʻoku foaki ʻa e ʻofá ki he kau ākonga moʻoni ʻa e ʻEikí pea ʻoku fakamaʻa ʻe he ʻofa ko iá ʻa kinautolu ʻoku nau maʻu iá.8 ʻIkai ngata aí, ʻoku tau ako ko e ʻofá ko ha meʻafoaki fakalangi ia kuo pau ke tau fekumi ki ai mo lotua. ʻOku fie maʻu ke tau maʻu ʻa e ʻofá ʻi hotau lotó ke tau maʻu ʻa e puleʻanga fakasilesitialé.9

ʻI hono maʻu e mahino ko ia kuo kole mai ʻe he ʻEikí ke tau “fakakofuʻi ʻa [kitautolu] ʻaki ʻa e haʻi ʻo e manavaʻofá,”10 kuo pau leva ke tau fehuʻi ko e hā e ngaahi ʻulungāanga te nau tokoniʻi kitautolu ke fakatupulaki e ʻofá.

Kuo pau ke tau ʻuluaki maʻu ʻa e holi ke tau tupulaki ʻi he ʻofá pea hoko lahi ange ʻo hangē ko Kalaisí.

Ko e sitepu hono hokó ke lotu. ʻOku enginaki mai ʻa Molomona ke tau “lotu ki he Tamaí ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó, koeʻuhí ke fakafonu ʻa [kitautolu] ʻaki ʻa e ʻofá ni.” Ko e ʻofá ʻa e ʻofa faka-ʻOtua ko ʻení, pea ʻi hono fakafonu kitautolu ʻaki ʻa e ʻofá ni, “te tau tatau ai mo Ia.”11

ʻOku lava ke tau fakakaukau ki he Fakamoʻuí pea holi ke tatau mo Ia ʻi heʻetau lau fakaʻaho ʻa e folofolá.

Ne u fili ke tautau ʻi hoku ʻōfisí ha tā valivali naʻe fai ʻe Mineva Teiseti (Minerva Teichert) naʻe ui ko e Fakahaofi e Lami ne Molé (Rescue of the Lost Lamb).ʻOkú ne fakatātaaʻi ʻa e Fakamoʻuí ʻokú Ne tuʻu ʻi he lotolotonga ʻo ʻEne fanga sipí ʻo fuofua fakalelei ha kiʻi lami. ʻOku tokoni ia ke u fakakaukau ai ki Heʻene kolé: “Fafanga ʻeku fanga sipí,”12 ʻa ia ʻoku ʻuhinga kiate aú, ke tokangaʻi ʻa kinautolu kotoa ʻoku mou feohí pea tokanga makehe kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

Ko e Fakamoʻuí ʻa e sīpinga haohaoa ki he founga hono fakahoko ʻo e ʻofá. Lolotonga ʻEne ngāue fakafaifekau ʻi he matelié naʻá Ne fakahaaʻi ʻa e manavaʻofá ki he fiekaiá, faiangahalá, kau faingataʻaʻiá, pea mo e kau mahakí. Naʻá Ne tokanga ki he kau masivá mo e koloaʻiá; houʻeiki fafiné, fānaú, mo e houʻeiki tangatá; fāmilí, kaungāmeʻá, mo e kau mulí. Naʻá Ne fakamolemoleʻi ʻa kinautolu ne nau talatalaakiʻi Iá, pea naʻá Ne mamahi mo pekia maʻá e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá.

Naʻe fakahoko foki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ʻofá ʻi heʻene fakahaaʻi ʻa e ʻofa fakatokouá mo e fakaʻapaʻapa ki he niʻihi kehé ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí. Naʻe ʻiloa ia ʻi heʻene angaʻofá, ʻofá, manavaʻofá, mo e tokanga kiate kinautolu ne nau feohí.

ʻI he ʻaho ní, ʻoku tau monūʻia ke maʻu ha palōfita ko e faʻifaʻitakiʻanga ia ʻo e ʻofá. ʻOku hoko ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ko ha faʻifaʻitakiʻanga kiate kitautolu mo e māmaní. ʻOkú ne tui ʻa e pulupulu ʻo e ʻofá. ʻOkú ne manavaʻofa, ʻofa, mo loto fie foaki; ko ha tokotaha ngāue moʻoni maʻá e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.

ʻOku akonaki ʻa Palesiteni Monisoni ʻo pehē: “Ko e manavaʻofá ko haʻate kātakiʻi ha taha kuo faihala mai. Ko hono fakafepakiʻi ia e ongoʻi ʻitangofuá. Ko hono tali ia ʻo e ngaahi vaivaí mo e tōnounoú. Ko hono tali ia ʻo e kakaí ʻi honau tuʻunga totonú. Ko e vakai atu ia ʻo fakalaka he fōtunga fakaesinó ke aʻu ki he ngaahi ʻulungāanga he ʻikai toe mōlia he ʻalu ʻa e taimí. Ko hono fakafepakiʻi ia ʻo e ongoʻi ke fakakalakalasi e niʻihi kehé.”13

ʻI he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e ʻofá, ʻoku tau loto fiemālie ke ngāue mo tokoniʻi e niʻihi kehé ʻi he taimi ʻoku ʻikai faingamālie aí pea ʻikai ha fakakaukau ke fakatokangaʻi pe fakafetongi mai. ʻOku ʻikai ke tau tatali ke toki vahe mai ka tau toki tokoni he ʻoku hoko ʻa e ʻofá ko hotau natula. ʻI heʻetau fili ke angaʻofa, tokanga, fie foaki, kātaki, tali lelei, fakamolemole, fakakau mai e niʻihi kehé, pea taʻesiokitá, ʻoku tau ʻilo ai ʻoku tau fonu ʻi he ʻofá.

ʻOku ʻomi ʻe he Fineʻofá ha ngaahi founga taʻefaʻalaua ki hono tokoniʻi e niʻihi kehé. Ko e taha ʻo e ngaahi founga mahuʻinga taha ke fakahoko ai e ʻofá ʻoku fakafou ia ʻi he faiako ʻaʻahí. ʻOku tau maʻu ha ngaahi faingamālie lahi ke ʻofa, tokangaʻi, mo tokoniʻi e niʻihi kehé ʻi he faiako ʻaʻahí. ʻOku fakamaʻa mo fakahaohaoaʻi hotau laumālié ʻi hono fakahaaʻi ʻo e manavaʻofá, pe ʻofá, pea tokoni ia ke tau hoko ai ʻo hangē ko e Fakamoʻuí.

ʻOku ou ofo ʻi heʻeku mamata ki he ngaahi ngāue taʻefaʻalaua ʻo e ʻofá ʻoku fakahoko fakaʻaho ʻe he kau faiako ʻaʻahí ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa ʻa ia ʻoku nau tokanga taʻesiokita ki he ngaahi fie maʻu ʻa e kau fafiné fakafoʻituitui mo honau ngaahi fāmilí. ʻOku ou pehē ki he kau faiako ʻaʻahi faivelengá ni, “Oku fakafou ʻi he ngaahi ngāue iiki ko ia ʻo e ʻofá, hoʻomou muimui ki he Fakamoʻuí pea mou hoko ko ha ngaahi meʻangāue ʻi Hono toʻukupú ʻi hoʻomou tokoni, tokanga, hiki hake, fakafiemālie, fakafanongo, poupou, lehilehiʻi, akoʻi, mo fakamālohia e ngaahi tokoua ʻoku mou tokangaʻí”. Tuku ke u vahevahe atu ha ngaahi sīpinga nounou ʻe niʻihi ʻo e ngāue tokoni peheé.

Naʻe fokoutua ʻa Losa he suká mo ha ngaahi mahaki kehe pē. Naʻá ne toki kau mai ki he Siasí ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí. Ko ha faʻē tāutaha ia ki ha kiʻi talavou. ʻOku pau ke ne faʻa tokoto ʻi falemahaki. ʻOku ʻikai ngata pē hono ʻave ia ʻe heʻene kau faiako aʻahi angaʻofá ki he falemahakí, ka ʻoku nau ʻaʻahi mo fakafiemālieʻi ia ai pea tokangaʻi hono fohá ʻi ʻapi mo ʻapiako. ʻOku hoko ʻene ongo faiako ʻaʻahí ko hono ongo kaungāmeʻa mo e fāmili.

Hili ha toutou ʻaʻahi ʻa Kefi ki ha fefine tatau, naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻikai poto ʻa e fefiné ni he laukongá ka naʻe fie ako. Naʻe loto ʻa Kefi ke tokoni kiate ia neongo naʻá ne ʻiloʻi ʻe fie maʻu ha taimi lahi, faʻa kātaki, mo e faivelenga.

Ko ʻEmelií ko ha uaifi kei talavou ʻoku fekumi ki he moʻoní. Naʻe ʻikai ke fuʻu saiʻia hono husepāniti ko Maikoló ʻi he meʻa fakalotú. ʻI he taimi ne puke ai ʻa ʻEmelī pea tokoto ʻi falemahakí, naʻe fakahoko ʻe Kale, ko ha Fineʻofa pea ko hono kaungāʻapí foki ia, ʻa e feimeʻatokoní, tokangaʻi e pēpeé, fakamaʻa e falé, pea mo fokotuʻutuʻu ke maʻu ʻe ʻEmelī ha tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe hanga ʻe he ngaahi ngāue ʻofa ko ʻení ʻo fakamolū ʻa e loto ʻo Maikoló. Naʻá ne fakapapau ai ke ne ʻalu ki he ngaahi fakataha ʻa e Siasí mo talanoa mo e kau faifekaú. Ne toki papitaisó ni ʻa ʻEmelī mo Maikolo.

ʻOku ʻikai fakaʻau ʻo ngata ʻa e ʻofá. … Ko ʻofá… ʻoku angaʻofa,… ʻoku ʻikai ke ne kumi ʻa e meʻa ʻaʻaná,… matuʻuaki ʻa e meʻa kotoa pē, mo kātakiʻi ʻa e meʻa kotoa pē.14

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi:

“ʻOku fonu e hisitōlia ʻo e Fineʻofá ʻi he ngaahi talanoa fakaofo ʻo ha ngaahi tokoni taʻesiokita.…

“ʻOku kau ki he kautahá ni ha kau fafine ʻoku mapuna mei honau lotó ʻa e ongoʻi ʻofa faka-Kalaisí, kuo liliu ʻe heʻenau moʻui taau ke fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava ʻoku toki fakahoko pē ʻi he Siasi moʻoni ʻo e ʻEikí. ʻOku maʻu ʻenau ongoʻi ʻofa faka-Kalaisí meiate Ia ʻo fakafou Heʻene Fakaleleí. ʻOku tākiekina ʻenau ngaahi tōʻonga ʻofa faka-Kalaisí ʻe Heʻene tā sīpingá—pea ʻoku fai ia tuʻunga ʻi he loto houngaʻia koeʻuhí ko ʻEne meʻaʻofa taʻefakangatangata ʻo e ʻaloʻofá—pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻokú Ne fekau mai ke hoko ko e takaua ki Heʻene kau tamaioʻeikí ʻi heʻenau ngaahi ngāue ʻo e ʻaloʻofá. Pea ʻoku makatuʻunga ai ʻa ʻenau lava ʻo fai e ngaahi meʻa kuo nau faí mo malava ke fai ha ngaahi meʻa makehe maʻá e niʻihi kehé pea maʻu ai ha fiefia neongo ʻoku hulutuʻa ʻenau ngaahi fie maʻu ʻoku ʻikai siʻi malava ke feaú.”15

ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe hono fakahoko mo fakahaaʻi ki he niʻihi kehé e ngāue tokoni ʻo e ʻofá ke tau ikunaʻi ai hotau ngaahi faingataʻá mo ʻai ke ʻoua ʻe hā ngali taulōfuʻu.

Te u foki he taimí ni ki he ngaahi akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefá ki he houʻeiki fafine ʻi he ngaahi fuofua ʻaho ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Naʻá ne pehē ʻi heʻene poupouʻi hono fakahoko ʻo e ʻofá mo e angaʻofá: [“Kapau te ke fakahoko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení, hono ʻikai maʻongoʻonga mo nāunauʻia ho pale ʻi he puleʻanga fakasilesitialé! Kapau te ke moʻui ʻo taau mo ho ngaahi monūʻiá, he ʻikai taʻofi e kau ʻāngeló mei heʻenau hoko ko ho takauá.”]16

Naʻe hangē pē e meʻa ne fakahoko he ngaahi ʻaho kimuʻá ʻi Nāvuú, he feʻaluʻaki holo ʻa e kau fafiné ʻo fekumi mo tokoniʻi ʻa kinautolu naʻe faingataʻaʻiá, ko e meʻa ko ia ʻoku hoko he ʻaho ní. ʻOku hoko ʻa e kau fafine ʻi he puleʻangá ko ha fakavaʻe mālohi ʻo e mālohinga fakalaumālié, ngāue ʻofá, mo e mateakí. ʻOku feʻaʻahiʻaki mo fetauhiʻaki ʻa e kau faiako ʻaʻahi fai mateakí. ʻOku nau muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí mo fai ʻa e meʻa naʻá Ne faí.

ʻE lava ke fakafonu kotoa e kau Fineʻofá ʻaki ʻa e ʻofá pea ke nau ʻilo ʻoku maʻu ʻe he ngaahi ngāue ʻofa īkí ha mālohi fai fakamoʻui maʻá e niʻihi kehé pea mo kinautolu foki. ʻOku nau ʻilo pau ko e ʻofá ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí pea ʻoku ʻikai fakaʻau ke ngata ia.

ʻI hoʻo lau ʻa e hisitōlia ʻo e Fineʻofá, te ne ueʻi koe ke ke ʻilo ko e tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí ko ha filo ia ʻoku lalanga ʻaki e tohí kotoa.

ʻOku ou fakaʻosi ʻaki ha fakaafe ki he kakai fefine kotoa ʻi he Siasí ke nau kolea ha holi ke fakafonu kinautolu ʻaki e meʻafoaki ʻo e ʻofá, ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí. Fakaʻaongaʻi hoʻo ngaahi maʻuʻanga tokoní kotoa ke fai ha lelei, ke maʻu ai ha fakafiemālie mo fakamoʻui kiate kinautolu ʻoku mou feohí, kau ai ho fāmilí. ʻE fakakalauni ʻe he ʻEikí hoʻo ngaahi ngāué ʻaki ha ola ʻoku leleí.

Fakatauange ke ueʻi kitautolu ʻe heʻetau ʻilo ki he ʻofa maʻongoʻonga ʻoku maʻu ʻe he Tamaí mo e ʻAló kiate kitautolú, pea mo ʻetau tui mo e houngaʻia ʻi he Fakaleleí, ke tau fakatupulaki mo fakahaaʻi ai e ʻofá kiate kinautolu ʻoku tau feohí. Ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

  1. 1 Kolinitō 13:13.

  2. 1 Kolinitō 13:4-8.

  3. Joseph Smith, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá (2011), 27.

  4. Joseph Smith, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 20.

  5. Molonai 7:47.

  6. Kolose 3:14

  7. 2 Nīfai 26:30.

  8. Vakai, Molonai 7:48.

  9. Vakai, ʻEta 12:34; Molonai 10:21.

  10. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:125.

  11. Molonai 7:48.

  12. Vakai, Sione 21:16–17.

  13. Thomas S. Monson, “ʻOku ʻikai Fakaʻau ʻo Ngata ʻa e ʻOfá,” Liahona, Nōvema 2010, 124.

  14. 1 Kolinitō 13:4, 5, 7, 8.

  15. Henry B. Eyring, “Ko e Tukufakaholo Tuʻuloa ʻo e Fineʻofá,” Liahona, Nōvema 2009, 121.

  16. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 523---524.