2010–2019
Fānaú
ʻOkatopa 2011


Fānaú

ʻOku ou fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ko ia ʻo e fānaú pea mo e fiefia te nau ʻomi kiate kitautolu ʻi he moʻuí ni pea ʻi he taʻengatá.

ʻI he taimi ʻoku tau vakai ai ki he fofonga ʻo e fānaú, ʻoku tau sio ai ki ha foha pe ʻofefine ʻo e ʻOtuá ne tuʻu fakataha mo kitautolu ʻi he maama fakalaumālié.

Ko ha faingamālie fisifisimuʻa ia ʻo ha husepāniti mo ha uaifi ʻokú na lava ke fāʻeleʻi ha fānau pea foaki ha sino fakamatelie maʻá e fānau fakalaumālie ko ʻeni ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau tui ki he ngaahi fāmilí pea ʻoku tau tui ki he ʻi ai e fānaú.

ʻI he taimi ʻoku fāʻeleʻi mai ai ha fānau ki ha husepāniti mo ha uaifi, ʻokú na fakahoko ʻa e konga ʻo e palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ke ʻomi ha fānau ki he māmaní. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Ko ʻeku ngāue ʻeni mo hoku nāunaú—ke fakahoko e moʻui-taʻe-faʻa-mate mo e moʻui taʻengata ʻa e tangatá.”1 Kimuʻa ʻi he moʻui taʻe-faʻa-maté, kuo pau ke ʻi ai e moʻui fakamatelié.

Ko e fāmilí ko e tuʻutuʻuni ia ʻa e ʻOtuá. Ko e ngaahi fāmilí ʻa e uho ʻo e palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻi he māmaní pea ʻi hono kotoa ʻo e nofo taʻengatá. Hili hono fakahoko e malí ʻo fakatahaʻi ai ʻa ʻĀtama mo ʻIví, oku pehē ʻe he folofolá, “Pea naʻe tāpuakiʻi ʻa kinaua ʻe he ʻOtuá, pea folofola ʻa e ʻOtuá kiate kinaua, Fanafanau, mo fakatokolahi, mo fakakakai ʻa māmani.”2 Kuo fakahā ʻe he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻi hotau kuongá ni, “ʻOku fekauʻaki ʻa e fuofua fekau ne tuku ʻe he ʻOtuá kia ʻĀtama mo ʻIví pea mo e meʻa te na malava ʻi hona tuʻunga fakaemātuʻá, ko ha husepāniti mo e uaifi. ʻOku mau fakahā ai heni ʻoku kei tuʻu maʻu pē ʻa e fekau ko ia ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú ke nau fanafanau mo fakatokolahi ʻa māmaní.”3

Kuo teʻeki ai ke fakangaloʻi pe tuku ʻa e fekaú ni ki he tafaʻakí ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.4 ʻOku tau fakahā ʻetau loto houngaʻia moʻoni ki he tui lahi ʻoku fakahā ʻe he ngaahi husepānití mo e uaifí (tautefito ki hotau uaifí) ʻi heʻenau loto fiemālie ke fāʻeleʻi ʻa e fānaú. Ko e fili ʻa e taimi ke maʻu ai ha fānaú pea mo e tokolahi ʻo e fānaú ko e meʻa pē ia ʻi he vahaʻa ʻo ha husepāniti mo ha uaifi pea mo e ʻEikí. Ko ha ngaahi fili ʻeni ʻoku toputapu—ko ha ngaahi fili ʻoku totonu ke lotua fakamātoato pea fakahoko ʻi he tui lahi.

Naʻe fai mai ʻe ʻEletā Sēmisi O. Meisoni ʻo e Kau Fitungofulú e talanoá ni kiate au ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí: “He ʻikai ngalo e taimi ne fāʻeleʻi mai ai ʻema tama fika onó. ʻI heʻeku vakai hifo ki he kiʻi ʻofefine foʻou fakaʻofoʻofa ko ʻení ʻi he loki ʻo e fānau valevalé hili pē ia ha ngaahi momeniti hono fāʻeleʻi maí, ne u fanongo ki ha lea ʻoku pehē mai, ‘ʻE toe ʻi ai pē ʻa e fānau pea ko e kiʻi tamasiʻi ia.’ Naʻe taʻefakapotopoto ʻeku fakavave atu ki he veʻe mohenga hoku uaifí ʻa ia naʻá ne fuʻu ongosia lahi, ʻo fakahā ki ai e ongoongo leleí. Naʻe taimi hala ʻaupito e meʻa ne u faí.”5 Ne ʻosi atu ha ngaahi taʻu mo e tatali ʻa e ongomātuʻa Meisoní ki heʻena fika fitú. Ne ʻosi e taʻu ʻe tolu, fā, nima, ono, fitu. Hili ha taʻu ʻe valu, ne faifai pea fāʻeleʻi mai ʻena fika fitú—ko ha kiʻi tamasiʻi.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi ʻEpeleli kuo ʻosí:

“Kuo ʻosi atu e taimi ia naʻe meimei fenāpasi lelei ai e tuʻunga moʻui ʻa e Siasí pea mo e sosaietí, ka kuó na faikehekehe lahi ʻeni kinaua pea ʻoku fakaʻau pē ke toe lahi ange. …

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he Fakamoʻui ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻa ʻEne ʻi he māmaní ka naʻe ʻikai ʻo e māmaní Ia. ʻE lava foki ke tau ʻi he māmaní kae ʻikai ʻo māmani ʻa kitautolu, ʻi heʻetau fakasītuʻaʻi ʻa e ngaahi fakakaukau mo e akonaki halá ka tau tauhi totonu ki he fekau ʻa e ʻOtuá.6

ʻOku lahi ha ngaahi leʻo ʻi māmani he ʻahó ni ʻoku nau fakasiʻia ʻa e mahuʻinga ʻo e maʻu ha fānaú pe fokotuʻu mai ke fakatatali pe fakangatangata pē e tokolahi ʻo e fānaú ʻi ha fāmili. Naʻe toki talamai kimuí ni ʻe hoku ngaahi ʻofefiné ke u sio ʻi ha blog naʻe tohi ʻe ha faʻē Kalisitiane (ʻoku ʻikai ke tau tui fakalotu tatau) ʻoku ʻi ai haʻane fānau ʻe toko nima. Naʻá ne pehē: “ ʻOku faingataʻa ʻaupito ʻa e [tupu] hake ʻi he anga fakafonua ko ʻení ʻoku faingataʻa ke maʻu ha fakakaukau fakatohitapu fekauʻaki mo e tuʻunga fakafaʻeé. … ʻOku muʻomuʻa e akó ia he fānaú. Muʻomuʻa ʻaupito pē mo e fefonongaʻaki ia he māmaní. Toe muʻomuʻa ange mo e feinga ia ke maʻu ha sino fakaʻofoʻofa ʻi he ʻalu ʻo fakamālohisinó. Muʻomuʻa ange mo e maʻu ia ha ngāué.” Naʻá ne toki pehē: “ʻOku ʻikai ko e tuʻunga fakafaʻeé ko ha meʻa ʻoku fakahoko ko haʻate manako ki ai, ka ko ha uiuiʻi ia. ʻOku ʻikai te ke tānaki ha fānaú koeʻuhí ʻokú ke fakaʻofoʻofaʻia ange ʻiate kinautolu ʻi he ngaahi sitapá. ʻOku ʻikai ko ha meʻa ke toki fai kapau te ke lava ʻo maʻu ha kiʻi taimi ke fakahoko ai. Ko hono ʻuhinga ia naʻe ʻoatu ai ʻe he ʻOtuá ʻa e taimí kiate koé.”7

ʻOku ʻikai faingofua e ʻi ai ha fānau kei īkí. ʻOku lahi e ngaahi ʻaho faingataʻá. Naʻe heka hake ha faʻē kei siʻi mo haʻane fānau ʻe toko fitu ʻi ha pasi. Naʻe fehuʻi ange ʻe he tangata fakaʻuli pasí, “Fefine, ko hoʻo fānau kotoa ʻeni? Pe ko hoʻomou ō ʻo kaimeʻakai?”

Naʻá ne tali ange, “Ko ʻeku fānaú kotoa ʻeni. Pea ʻoku ʻikai ko ha ngāue faingofua!”8

ʻI he fakautuutu ko ia hono ʻeke ʻe he māmaní, “Ko hoʻo fānaú kotoa ʻeni?” ʻoku mau fakamālō atu kiate kimoutolu ʻi hono faʻu ʻi he lotoʻi Siasí ha hūfangaʻanga maʻá e ngaahi fāmilí, ʻa ia ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi mo faitokonia e ngaahi faʻē ʻoku ʻi ai ʻenau fānaú.

ʻOku ʻikai ha lea feʻunga ia ʻa ha tamai anga māʻoniʻoni ke fakahā ʻaki ʻa e houngaʻia mo e ʻofa ʻokú ne maʻu ki hono uaifí koeʻuhí ko e meʻaʻofa taʻe fakatataua ʻo e fanafanaú mo hono tokangaʻi ʻena fānaú.

Naʻe toe ʻi ai ha meʻa naʻe aʻusia ʻe ʻEletā Meisoni ʻi ha ngaahi uike siʻi pē hili ʻene malí ʻa ia naʻe tokoni ke ne fakamuʻomuʻa hono ngaahi fatongia fakafāmilí. Naʻá ne pehē:

“Naʻá ku fakakaukau mo Malia ʻe fie maʻu ke ne kei ngāue pē kae lava ke ʻosi ʻeku ako ʻi he akoʻanga fakafaitoʻó. Neongo naʻe ʻikai ko e meʻa ʻeni naʻá ma fie maʻú, ka kuo pau ke toki ʻai e fānaú ʻamui ange. [Lolotonga ʻeku sio ʻi he makasini ʻa e Siasí ʻi he ʻapi ʻeku ongomātuʻá] ne u sio ai ʻi ha fakamatala ʻa ʻEletā Sipenisā W. Kimipolo ʻi heʻene kei ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, pea naʻá ne [fakamahinoʻi] e ngaahi fatongia fekauʻaki mo e nofo-malí. Fakatatau kia ʻEletā Kimipoló, ko e fatongia toputapu ʻe taha ko e fanafanau pea fakatokolahi ʻa māmaní. Naʻe [ofi] e ʻapi ʻeku ongomātuʻá ki he ʻŌfisi Pule ʻo e Siasí. Hili ha miniti ʻe 30 mei heʻeku lau ʻene fakamatalá, naʻá ku lue atu leva ki he ʻōfisí, ʻo u tangutu ʻo hanga atu kia ʻEletā Sipenisā W. Kimipolo ʻi hono tesí.” (He ʻikai faingofua he ʻahó ni e meʻá ni ia.)

“Naʻá ku fakamatalaʻi ange ʻeku fie hoko ko ha toketaá. Ne ʻikai ha toe fili ka ko hono fakatoloi ʻa e ʻi ai hama fāmilí. Naʻe fakafanongo fakalongolongo pē ʻa ʻEletā Kimipolo peá ne toki tali mai ʻi ha leʻo vaivai, ʻMisa Meisoni, ʻe loto nai ʻa e ʻEikí ke ke maumauʻi ha taha ʻo ʻene ngaahi fekau mahuʻingá koeʻuhí pē kae lava ke ke hoko ko ha toketā? ʻE lava ke ʻi ai hao fāmili peá ke toe lava pē ʻo hoko ko ha toketā ʻi ha tokoni atu ʻa e ʻEikí. Ko fē hoʻo tuí?”

Ne hoko atu e fakamatala ʻa ʻEletā Meisoní ʻo pehē: “Ne ʻikai ʻosi ha taʻu mei ai kuo fāʻeleʻi ʻema tama ʻuluakí. Naʻá ku ngāue mālohi mo Malia pea naʻe fakaava mai ʻe he ʻEikí ʻa e matapā ʻo e langí.” Naʻe tāpuakiʻi ʻaki e fāmili Meisoní ʻaki ha toe fānau ʻe toko ua kimuʻa peá ne ʻosi mei he akoʻanga fakafaitoʻó ʻi ha taʻu ʻe fā mei ai.9

Ko ha taimi taʻemahino mo e taʻepau ʻeni ʻo e tuʻunga fakapaʻangá he funga ʻo e māmaní. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpelelí: “Kapau ʻokú ke hohaʻa ki hono tokangaʻi fakapaʻanga ho uaifí mo e fāmilí, tuku muʻa ke u fakapapauʻi atu ʻoku ʻikai fakamā ia ke mo moʻui fakapotopoto. Meimei ko e ngaahi taimi faingataʻa pehení ʻokú mo toe vāofi ange ai, ʻi hoʻomo ako ke feilaulau mo fai ha ngaahi fili faingataʻá.”10

ʻOku hanga ʻe he fehuʻi ongo moʻoni ko ʻeni ʻa ʻEletā Kimipolo, “Ko fē hoʻo tuí?” ʻo ʻai ke tau vakai ki he ngaahi folofola māʻoniʻoní.

Naʻe ʻikai ke fāʻeleʻi e ʻuluaki fānau ʻa ʻĀtama mo ʻIví ʻi he Ngoue ko ʻItení. ʻI heʻena mavahe mei he ngoué, “Naʻe kamata ʻe ʻĀtama [mo ʻIvi] ke ngoueʻi ʻa e kelekelé. … naʻe ʻilo ʻe ʻĀtama ʻa hono uaifí, pea naʻá ne [fāʻeleʻi] … ʻa e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine, pea [ʻi heʻenau tuí] naʻá na kamata ke fakatokolahi mo fakakakai ʻa e māmaní.”11

Naʻe ʻikai ke fāʻeleʻi ʻe Līhai mo Selaia, ʻi heʻena tuí, hona ongo foha ko Sēkope mo Siosefá ʻi hona ʻapi ʻi Selusalemá, ʻa ē ne ʻi ai ʻa e koulá, silivá, mo e ngaahi meʻa mahuʻingá. Naʻe fāʻeleʻi kinaua ʻi he maomaonganoá. Naʻe lea ʻa Līhai ʻo kau ki hono foha ko Sēkopé ko ia hono “ʻuluaki foha ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻeku mamahí ʻi he feituʻu maomaonganoá.”12 Naʻe pehē ʻe Līhai ʻo kau kia Siosefa ʻo pehē, “Naʻe fāʻeleʻi koe ʻi he feituʻu maomaonganoá [ʻo ʻemau] ngaahi faingataʻaʻiá; ʻio, ʻi he ngaahi ʻaho [ʻo ʻemau] mamahi lahi tahá naʻe fanauʻi ai koe ʻe hoʻo faʻeé.”13

ʻI he tohi ʻEkesōtosí, naʻe mali ai ha tangata mo ha fefine, pea ʻi heʻena ngāue ʻaki ʻa e tuí, naʻe ʻi ai ʻena pēpē tangata. Naʻe ʻikai tuʻu he matapaá ha fakaʻilonga ke fanongonongo ʻa hono fāʻeleʻí. Naʻá na fufuuʻi ia he naʻe tuʻutuʻuni ʻe Felo “ke lī ia [ʻa e fānau tangata ʻIsileli kotoa pē ʻoku fāʻeleʻí] ki he vaitafé.”14 ʻOku mou ʻiloʻi e toenga ʻo e talanoá: naʻe fakatokoto fakalelei e valevalé ʻi ha kiʻi vaka louʻakau, pea tuku ia ʻi he vaitafé, naʻe tokangaʻi ia ʻe hono tuofefiné, naʻe ʻilo ia ʻe he ʻofefine ʻo Feló, pea naʻe tokangaʻi ia ʻe heʻene faʻē totonú ʻo ne hoko ko hono tauhi. Naʻe fakafoki e tamasiʻí ki he ʻofefine ʻo Feló, ʻo ne maʻu ia ko hono foha pea fakahingoa ia ko Mōsese.

ʻI he talanoa manakoa taha ki hano fāʻeleʻi ʻo ha pēpeé, naʻe ʻikai ha loki ne teuteuʻi maʻana pe moheʻanga naʻe faʻu makehe pē maʻana—ko ha ʻaiʻangakai pē ʻo e manú maʻá e Fakamoʻui ʻo māmaní.

ʻI he “ngaahi taimi lelei tahá [mo e] … ngaahi taimi kovi tahá,”15 kuo teʻeki ngalo, tukunoaʻi, pe taʻe fai ʻe he Kāingalotu moʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻi haʻanau ngāue ʻaki ʻa e tuí “ʻa e fekau ko ia ʻa e ʻOtuá … ke fanafanau mo fakatokolahi e māmaní.”16 ʻOku tau laka atu ki muʻa ʻi he tui—ʻo ʻiloʻi ko e meʻa ia ʻa e husepāniti mo ha uaifi pea mo e ʻEikí ʻa e tokolahi ʻo e fānau te na maʻú mo e taimi ke maʻu aí. ʻOku ʻikai totonu ke tau fefakamāuʻaki ʻi he meʻá ni.

Ko hono fāʻeleʻi ʻo e fānaú ko ha kaveinga pelepelengesi ia ʻe lava pē ke fakatupu loto mamahi lahi ki ha kakai fefine angatonu ʻoku ʻikai te nau maʻu ʻa e faingamālie ke mali pea maʻu ha fāmilí. Kiate kimoutolu ʻa e houʻeiki fafine anga fakaʻeiʻeikí, ʻoku ʻafioʻi ʻe heʻetau Tamai Hēvaní hoʻomou ngaahi lotú mo e ngaahi holi ʻa homou lotó. ʻOku hounga kiate kimautolu ʻa e ivi tākiekina fakaofo ʻoku mou maʻú, kau ai hoʻomou ala atu ʻi he nima ʻofa ʻo tokoniʻi ʻa e fānau ʻoku nau fie maʻu hoʻomou tuí mo homou mālohí.

ʻE lava pē foki ke hoko hono fāʻeleʻi ʻo e fānaú ko ha kaveinga fakatupu loto mamahi ki he kakai angatonu ʻoku nau mali pea ʻiloʻi he ʻikai lava ke maʻu ʻa e fānau ko ia ne nau fuʻu hanganaki fiefia atu ke maʻú pe husepāniti mo ha uaifi ʻoku nau palani ke tokolahi honau fāmilí kae maʻu pē ha fāmili tokosiʻi ange ai.

He ʻikai ke tau lava ʻo fakamatalaʻi maʻu pē ʻa e ngaahi faingataʻa ʻo ʻetau moʻui fakamatelié. Ko e taimi ʻe niʻihi hangē ʻoku ʻikai loko lelei e moʻuí—kae tautautefito ʻi he taimi ko ʻetau holi lahi tahá pē ke fai e fekau ʻa e ʻEikí. ʻI heʻeku hoko ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, ʻoku ou fakapapauʻi atu ko e talaʻofá ni ʻoku pau: “Ko e kāingalotu faivelenga ko ia ʻoku ʻikai lava ʻi honau ngaahi tūkungá ke nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e mali taʻengatá mo e tuʻunga ko e mātuʻa ʻi he moʻui ko ʻení, te nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa ko ia ne ʻosi talaʻofa ʻakí ʻi ʻitāniti, ka kuo pau ke nau tauhi e ngaahi fuakava ne nau fakahoko mo e ʻOtuá.”17

Naʻe fakamatalaʻi mai kiate au ʻe Palesiteni J. Sikoti Talaiasi ʻo e Misiona Pelū Lima Hihifó ʻa hona talanoá. Naʻá ne pehē:

“Naʻe taʻu ʻe 25 ʻeku mali mo Pekí mo e ʻikai maʻu [pe ohi] ha fānau. Ne tuʻo lahi ʻema hiki holó. ʻI heʻema fakafeʻiloaki kimaua ʻi he feituʻu foʻou takitaha, naʻe faʻa faingataʻa pea fakaloto mamahi he taimi ʻe niʻihi. Naʻe fifili e kāingalotu ʻo e uōtí pe ko e hā [naʻe ʻikai ke maʻu ai haʻama] fānaú. Naʻe ʻikai ko kinautolu pē naʻe fifilí.

“ʻI he taimi ne ui ai au ko ha pīsopé, naʻe [fakahā] ʻe he kāingalotu ʻo e uōtí ʻa ʻenau hohaʻa ʻi he ʻikai haʻaku taukei ʻi he ngāue mo e fānaú pea mo e toʻu tupú. Ne u fakamālō ange ʻi heʻenau poupoú pea kole ange ke nau fakangofua mai ke u akoako fakahoko ʻi heʻenau fānaú ʻa ʻeku ngaahi pōtoʻi tauhi fānaú. Naʻa nau tali ia ʻi he loto ʻofa.

“Naʻá ma tatali, maʻu ha fakakaukau, mo ako ʻa e faʻa kātakí. Hili haʻama nofo mali ʻi ha taʻu ʻe 25, naʻe hoko ha mana ʻo ma maʻu ai ha kiʻi pēpē. Naʻá ma ohi ʻa e kiʻi taʻahine taʻu ua ko Nīkola pea mo e kiʻi valevale toki fāʻeleʻi ko Nikolai. ʻOku talamonū mai e kakai ʻoku ʻikai ke mau mahení ki homa makapuna fakaʻofoʻofá. ʻOkú ma kata pē mo pehē ange, “Ko ʻema fānau kinaua. Kuo kehe ʻeni ʻema moʻuí.”18

ʻE kāinga, ʻoku totonu ke ʻoua naʻa tau fefakamāuʻaki ʻi he fatongia toputapu mo fakatāutaha ko ʻení.

“Pea toʻo ʻe [Sīsū] ha tamasiʻi siʻi … ʻi hono nimá [pea] pehē ʻe ia …

“Ko ia te ne maʻu ha tamasiʻi pehē ʻi hoku hingoá, ʻokú ne maʻu au: pea ko ia… te ne maʻu aú, [ʻokú ne] maʻu … ia ne ne fekau aú.”19

He toki tāpuaki fakaʻofoʻofa moʻoni ʻoku tau maʻu ke talitali e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá ki hotau ngaahi ʻapí.

Tau fekumi muʻa ʻi he loto fakatōkilalo mo e faʻa lotu ke mahino kiate kitautolu pea tau tali e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻo tau fakafanongo ʻi he loto ʻapasia ki he leʻo ʻo Hono Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko e fāmilí ʻa e uho ʻo e palani taʻengata ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ko ia ʻo e maʻu e fānaú pea mo e fiefia te nau ʻomi kiate kitautolu ʻi he moʻuí ni pea ʻi he nofo taʻengatá, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

  1. Mōsese 1:39.

  2. Sēnesi 1:28.

  3. “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmani,” Liahona, Nōvema 2010, 129.

  4. Fakatatau mo e American Community Survey fakataʻu ne tukumai ʻe he U.S. Census Bureau, “ʻOku kei maʻu pē ʻe ʻIutā ʻa e ʻapi tokolahi taha ʻi he fonuá, fanafanau tokolahi tahá, taʻu lotoloto siʻisiʻi tahá, mali kei taʻu siʻi tahá mo e ngaahi faʻē ʻoku nofo pē ʻi ʻapí” (“Who Are Utahns? Survey Shows We’re Highest, Lowest, Youngest,” Salt Lake Tribune, Sept. 22, 2011, A1, A8).

  5. ʻĪ-meili naʻe maʻu meia ʻEletā Sēmisi O. Meisoni, Sune 25, 2011.

  6. Thomas S. Monson, “Mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Liahona, Mē 2011, 66, 67.

  7. Rachel Jankovic, “Motherhood Is a Calling (and Where Your Children Rank),” July 14, 2011, desiringgod.org.

  8. Vakai, “Jokes and Funny Stories about Children,” thejokes.co.uk/jokes-about-children.php.

  9. ʻĪ-meili naʻe maʻu meia ʻEletā Sēmisi O. Meisoni, Sune 29, 2011.

  10. Thomas S. Monson, Liahona, Mē 2011, 123.

  11. Mōsese 5:1, 2.

  12. 2 Nīfai 2:1.

  13. 2 Nīfai 3:1.

  14. ʻEkesōtosi 1:22.

  15. Charles Dickens, A Tale of Two Cities (Signet Classic, 1997), 13.

  16. Liahona, Nōvema 2010, 129.

  17. Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), 1.3.3.

  18. ʻĪ-meili meia Palesiteni J. Scott Dorius, ʻAokosi 28, 2011.

  19. Maʻake 9:36–37.