2010–2019
Faleʻi ki he Toʻu Tupú
ʻOkatopa 2011


Faleʻi ki he Toʻu Tupú

Neongo e fakafepakí, ʻahiʻahí mo e fakatauelé, ka ʻoku ʻikai fie maʻu ke mou taʻe lavameʻa pe manavahē.

ʻE fakatāutaha ange ʻeku lea ki he toʻu tupú ʻi he meʻa ʻoku ou anga ʻakí, pea te u fakafehoanaki e taimi ne u kei talavou aí mo homou taimí.

ʻOku taʻe hano tatau homou mahuʻingá. Kuó u mātā kimoutolu ʻi he ngaahi fonua lahi pea ʻi he konitinēniti kotoa pē. ʻOku mou lelei ange ʻaupito kimoutolu ʻiate kimautolu he taimi ne mau kei talavou aí. ʻOku lahi ange hoʻomou ʻilo ki he ongoongoleleí. ʻOku mou matuʻotuʻa mo faivelenga ange.

Ko hoku taʻu 87 ʻeni. Mahalo te mou fifili pe ko e hā ha meʻa ʻe lava ke u tokoni atu ai ki hoʻomou moʻuí he kuó u fuʻu motuʻa. Ne u ʻi he tuʻunga ʻoku mou ʻi aí peá u ʻiloʻi e feituʻu ʻoku mou huʻu ki aí. Ka kuo teʻeki ai ke mou ʻi he tuʻunga ʻoku ou ʻi aí. Te u lau atu ha fakalea ʻo ha foʻi maau ʻiloa:

Ko e lēveni motuʻa kuo fakaʻau ke tuma.

Ko e lēveni kei siʻí ʻoku kei oma.

ʻOku ʻikai ʻilo ʻe he lēveni kei siʻí ha meʻa

Ka ʻoku ʻilo lahi e lēveni motuʻá.

ʻI he lahi ange ʻilo ʻa e lēveni motuá,

ʻOkú ne kei pule pē ki he lēveni kei leká.

Ko e hā ʻoku ʻikai ʻilo ʻe he lēveni motuʻá?

—Ko e founga ke vave ange ʻene puná.

ʻOku puna e lēveni kei siʻí ʻi ʻolunga,

Peá ne puna takai holo he lēveni kuo motuʻa mo tumá.

Ko e hā ʻoku ʻikai ʻilo ʻe he lēveni kei siʻi mo omá?

—Pe ko e fē feituʻu ʻoku taumuʻa ki ai ʻene puná.1

ʻOku ʻikai ko ha faʻu ʻa Uotiuefi (Wordsworth), ka ko e maau mei he ngaahi maau ʻiloa ʻo hono kuongá!

Kau talavou, ʻoku mou tupu hake ʻi he kelekele ʻo e filí, ʻi he ngaahi meʻa kotoa ko ia ʻoku hoko ʻi he māmaní, ʻa ia ʻoku hōloa ai ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui angamaʻá.

ʻOku tau ʻiloʻi mei he folofolá naʻe fai ha tau ʻi he langí pea naʻe angatuʻu ʻa Lusifā pea “lī ia ki tuʻa ki he māmaní”2mo hono kau muimuí. ʻOkú ne fakapapau ke veteki e palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní pea feinga ke puleʻi e ʻatamai mo e ngaahi tōʻonga ʻa e kakai kotoa pē. ʻOku fakalaumālie e ivi tākiekina ko ʻení, pea ʻokú ne “ʻalu fano holo ʻi he fonuá.”3

Neongo e fakafepakí, ʻahiʻahí mo e fakatauelé, ʻoku ʻikai fie maʻu ke mou taʻe lavameʻa pe manavahē.

ʻI hoku taʻu 17, pea teu ke u ʻosi mei he akoʻanga māʻolungá, ko ha tamasiʻi ako tuʻunga tatau pē mo e kau ako kehé peá u fakakaukau ne u faingataʻaʻia fakaesinó, ne liliu fakafokifā e ngaahi tūkunga ʻo ʻemau moʻuí ʻi ha pongipongi Sāpate ʻe taha. Ne ui kimautolu ki he holo ʻo e ʻapiakó he ʻaho hono hokó. Ne ʻi he siteisí ha sea ne ʻi ai ha kiʻi letiō. Ne fakamoʻui ʻe he pule akó e letioó. Ne mau fanongo leva ki he leʻo ʻo Palesiteni Felengilini Telano Lusaveló ʻi heʻene fanongonongo kuo pomuʻi ʻa e Taulanga Mataʻitofé (Pearl Harbor). Kuo tau ʻa e ʻIunaiteti Siteití mo Siapani.

Ne toe hoko pē meʻa tatau kimui ai. Ne toe ongo mai e leʻo ʻo Palesiteni Lusaveló, pea naʻá ne fanongonongo ʻoku tau hotau fonuá mo Siamane. Kuo vave e mafola ʻa e Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní ʻi he funga ʻo e māmaní.

Ne tuʻu taʻepau leva homau kahaʻú. Naʻe ʻikai ke mau ʻiloʻi e meʻa ʻoku hanga mei muʻá. Te mau moʻui nai ke mali pea ʻi ai hamau fāmili?

ʻI he ʻahó ni ʻoku “ʻi ai e ngaahi tau pea mo e ngaahi ongoongo ʻo e tau, pea [ʻoku] moveuveu ʻa e māmaní kotoa pē.”4 Mahalo te ke ongoʻi mo hotau toʻu tupú ʻoku taʻepau pea ʻikai malu hoʻomou moʻuí. ʻOku ou loto ke faleʻi mo akoʻi kimoutolu, ke ʻoatu ha fakatokanga kiate kimoutolu fekauʻaki mo ha ngaahi meʻa ke fai mo ʻoua naʻa faí.

Ko e palani ʻo e ongoongoleleí ʻa e “palani lahi ʻo e fiefiá.”5 Ko e fāmilí ʻa e uho ʻo e palani ko iá. ʻOku fakafalala ʻa e fāmilí ki hono fakaʻaongaʻi taau e ngaahi mālohi ʻoku ʻi homou sinó ke fakatupu ha moʻuí.

ʻOku tau ako ʻo ʻiloʻi ʻi he “Ko e Fāmilí: Ko ha Fanongonongo ki Māmaní” ha fakamatala fakalaumālie ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻo ʻiloʻi naʻe ʻi he maama fakalaumālié, “ko e kakai kotoa pē—ʻa e tangata mo e fefine—naʻe fakatupu [kinautolu] ʻi he tatau ʻo e ʻOtuá. Ko e tokotaha fakafoʻituitui kotoa pē ko e foha mo e ʻofefine ia ʻo ha mātuʻa fakalangi, pea ʻi heʻene peheé, ʻoku maʻu ai ʻe he tokotaha kotoa pē ha natula fakalangi pea mo ha ikuʻanga pau. Ko e tuʻunga tangata pe fefiné ko ha ʻulungāanga mahuʻinga [pea naʻe fokotuʻu ia ʻi he maama fakalaumālie ko iá] . …

“… ʻOku mau toe fakahā foki heni kuo ʻosi tuʻutuʻuni ʻe he ʻOtuá ke toki ngāue ʻaki pē ʻa e ngaahi mālohi toputapu ʻo e fakatupú ʻe ha tangata mo ha fefine, kuó na ʻosi mali fakalao ko ha husepāniti mo ha uaifi.”6

Ko e tautea lahi ne fuesia ʻe Lusifā mo hono kau muimuí ko e ʻikai ke ʻoange hanau sino fakamatelié.

Ko e konga lahi ʻo e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku mou fehangahangai mo iá, ʻa e ngaahi ʻahiʻahi mamafa tahá, ʻoku fekauʻaki ia mo homou sinó. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hoʻomou maʻu e mālohi ke fakatupu ha sino ʻo ha toʻu tangata foʻoú, ka ʻoku mou maʻu foki e tauʻatāina ke filí.

Naʻe akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē, “Ko e kakai kotoa pē ʻoku nau maʻu ha sino, ʻoku nau maʻu ha mālohi kiate kinautolu ʻoku ʻikai maʻu ha sinó.”7 Ko ia ko e tangata moʻui kotoa pē ʻoku ʻi ai hono sino ʻoku nau maʻu ʻa e mālohi ki he filí. ʻOku mou foua e ngaahi ʻahiʻahí koeʻuhi ko homou natula fakatuʻasinó, ka ʻoku mou maʻu foki ʻa e mālohi kiate ia mo ʻene kau ʻāngeló.

ʻI he aʻu ki he taimi ne mau ʻosi ai mei he akoʻanga māʻolungá, kuo ʻosi mavahe ha tokolahi homau toʻu akó ki he taú, pea naʻe ʻikai toe foki mai hanau niʻihi. Naʻe vave pē ke hū atu homau toengá ki he sōtiá. Ne hala ʻatā ke mau ʻilo ki homau kahaʻú. Te mau hao moʻui nai mei he taú? ʻE kei toe pē nai e māmaní ʻi haʻamau foki mai?

Ne u hū ki he laulā puná ka ne u ʻiloʻi pau pē ʻe ui au ki he taú. Ne ʻikai fuoloa kuó u ako puna vakapuna ʻi Sanitā ʻAna ʻi Kalefōnia.

Naʻe ʻikai haʻaku fakamoʻoni mālohi ki hono moʻoni ʻo e ongoongoleleí, ka ne u ʻilo naʻe ʻiloʻi ʻe heʻeku ongo faiako seminelí, ʻa ʻĒpeli S. Lisi mo Sione P. Liliuaite, hono moʻoní. Ne u ʻosi fanongo heʻena fakamoʻoní, pea ne u tui kiate kinaua. Ne u pehē loto pē, “Te u fakafalala pē ki heʻena fakamoʻoní kae ʻoua kuó u maʻu haʻaku fakamoʻoni.” Pea ko e meʻa ia naʻe hokó.

Ne u ʻosi fanongo he ngaahi tāpuaki fakapēteliaké ka naʻe teʻeki ke maʻu haku tāpuaki. ʻOku ʻi ai ha pēteliake kuo ʻosi fakanofo ʻi he siteiki takitaha ʻokú ne maʻu ʻa e laumālie ʻo e kikité mo e laumālie ʻo e maʻu fakahaá. ʻOku fakamafaiʻi ia ke ne foaki e ngaahi tāpuaki fakatāutaha mo fakafoʻituitui kiate kinautolu ʻoku nau haʻu kuo fakaongoongoleleiʻi ʻe heʻenau kau pīsopé. Ne u tohi ʻo kole ha fakaongoongolelei mei heʻeku pīsopé.

Ko J. Lōleni Senisitulomí ko ha pēteliake ia kuo fakanofo peá ne nofo ʻi he siteiki Sanitā ʻAná. Naʻe ʻikai ke ne ʻilo ha meʻa kau kiate au pea teʻeki ai ke ma fetaulaki kimuʻa, ka naʻá ne foaki mai hoku tāpuakí. Ne u maʻu ai ha ngaahi tali mo e fakahinohino.

Neongo ʻoku mātuʻaki fūfūnaki e ngaahi tāpuaki fakapēteliaké, ka te u vahevahe atu pē ha kiʻi konga siʻi mei hoku tāpuakí: “ʻE tataki koe ʻe he ngaahi fanafana ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea ʻe fakatokanga kiate koe ʻa e ngaahi meʻa fakatuʻutāmakí. Kapau te ke tokanga ki he ngaahi fakatokanga ko ʻení, ʻe tāpuakiʻi koe ʻe heʻetau Tamai Hēvaní koeʻuhí ke ke toe lava ʻo fakataha mo ho ngaahi ʻofaʻangá.”8

Neongo ʻoku hā siʻisiʻi e foʻi lea ko e kapaú, ka kiate au naʻe hā matalalahi tatau pē ia mo e pēsí. Kapau te u tauhi e ngaahi fekaú pea kapau te u tokanga ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe tāpuakiʻi au ke u toe foki mei he taú. Neongo ne foaki e meʻafoaki ko iá kiate au ʻi hoku papitaisó, ne teʻeki ai pē ke u ʻiloʻi pe ko e hā e Laumālie Māʻoniʻoni pe ko e founga ʻene ngaahi ueʻí.

Ne u maʻu ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi meʻa ko ia ne fie maʻu ke u ʻilo ʻo kau ki he ngaahi ueʻí. Ne u lau ai ʻo pehē “ʻoku lea ʻa e kau ʻāngeló ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní; ko ia, ʻoku nau lea ʻaki ʻa e ngaahi folofola ʻa Kalaisí. Ko ia, … keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí; he vakai, ʻe fakahā kiate kimoutolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí.”9

Mahalo ko e meʻa maʻongoʻonga taha kuó u ako mei hono lau e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku hoko mai e leʻo ʻo e Laumālié ko ha ongo ki he lotó kae ʻikai ko ha meʻa ʻokú te fanongo ki ai. Hangē pē ko ʻeku akó, te mou ako foki ke “fakafanongo” ki he leʻo ko ia ʻokú te ongoʻí kae ʻikai ke te fanongo ki aí.

Ne valokiʻi ʻe Nīfai hono ongo taʻoketé ʻo pehē, “Kuó mo mamata ki ha ʻāngelo, pea naʻe lea ia kiate kimoua; ʻio, kuó mo fanongo ki hono leʻó mei he taimi ki he taimi; pea kuó ne lea kiate kimoua ʻi he kihiʻi leʻosiʻí, ka naʻe ʻikai te mo lava ʻo ongoʻi, ʻo ʻikai ai te mo ongoʻi ʻa ʻene ngaahi leá.”10

Naʻe pehē ʻe ha kau fakaanga ʻe niʻihi ʻoku hala e ngaahi veesi ko ʻení he ʻokú ke fanongo ki he leá, kae ʻikai ongoʻikinautolu. Ka kapau ʻokú ke ʻilo ha meʻa kau ki he fetuʻutaki fakalaumālié, ʻokú ke ʻiloʻi ko e foʻi lea lelei taha pē ke fakamatalaʻi ʻaki e meʻa ʻoku hokó ko e foʻi lea ko e ongoʻí.

ʻE tataki mo maluʻi kimoutolu ʻe he meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea aʻu pē ki haʻane fakatonutonu hoʻomou ngaahi angafaí, ʻo kapau te mou loto ki ai. Ko ha leʻo fakalaumālie ia ʻoku hū ki he ʻatamaí ʻo hangē ko ha ongo ʻoku hū ki homou lotó. Naʻe pehē ʻe he palōfita ko ʻĪnosí, “Naʻe ongo mai ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí ki hoku ʻatamaí.”11 Pea naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia ʻŌliva Kautele ʻo pehē, “Vakai, te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe hoko mai kiate koé.”12

ʻOku ʻikai ha ʻamanaki te mou foua e moʻuí taʻe ʻi ai haʻamou fehālaaki, ka he ʻikai te mou fai ha fehālaaki lahi taʻe tomuʻa fakatokanga atu e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié. ʻOku kaungatonu e talaʻofa ko ʻení ki he kāingalotu kotoa ʻo e Siasí.

ʻE fai ʻe ha niʻihi ha ngaahi fehālaaki mamafa mo fakatuʻutāmaki, ʻo maumauʻi e ngaahi fono ʻo e ongoongoleleí. Ko e taimi ʻeni ke fakamanatu atu ai kiate kimoutolu ʻa e Fakaleleí, fakatomalá, mo e fakamolemoleʻi kakató ʻo aʻu ki ha tuʻunga ʻe malava ke ke toe maʻa ai. Naʻe folofola e ʻEikí, “Vakai, ko ia ia kuó ne fakatomala mei heʻene ngaahi angahalá, ʻoku fakamolemoleʻi ia, pea ko au ko e ʻEikí, ʻoku ʻikai te u toe manatu ki ai.”13

Kapau ʻe maʻu pōpula koe ʻe he filí tupu mei haʻo faiangahala, ʻoku ou fakamanatu atu ʻokú ke maʻu ʻa e kī ke fakaava e matapā ʻo e fale fakapōpulá mei loto. ʻE lava ke fakamaʻa koe ʻi he feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Mahalo ʻe ʻi ai ha taimi te ke fakakaukau ai ʻoku ʻikai te ke taau ke fakahaofi koe koeʻuhí ko hoʻo ngaahi fehālākí, pe ʻoku lalahi pe iiki, peá ke fakakaukau kuó ke hē. ʻOku ʻikai ʻaupito ha taimi ʻe teitei moʻoni ai ia! Ko e fakatomalá pē te ne lava ke fakanonga ʻa e mamahí. Ka ʻe lava ke fakanonga ʻe he fakatomalá ʻa e mamahí, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e mamahi ko iá.

Kapau ʻoku ʻi ai ha ʻulungāanga ʻoku ʻikai totonu ke ke fai, pe ʻokú ke feohi mo ha kakai ʻoku nau fusi atu koe ki he feituʻu ʻoku halá, ko e taimi ia ke ke ngāue ʻaki ai hoʻo tauʻatāiná, ʻa hoʻo tauʻatāina ke filí. Fakaongoongo ki he leʻo ʻo e Laumālié, pea he ʻikai te ke hē.

ʻOku ou toe fakaongo atu ʻoku ʻohake e toʻu tupu ʻo e ʻaho ní ʻi he taimi ʻoku mālohi ai e ʻoho ʻa e filí pea ʻoku hōloa ai e tuʻunga moʻui angamaʻá. Ka ʻi heʻeku hoko ko e tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí, ʻoku ou palōmesi atu ʻe maluʻi mo paletuʻa kimoutolu mei he ngaahi ʻoho ʻa e filí ʻo kapau te mou tokanga ki he ngaahi ueʻi ʻoku haʻu mei he Laumālie Māʻoniʻoní.

Tui ʻa e vala ʻoku tāú; lea ʻi he ʻapasia; fanongo ki he mūsika ʻoku langaki moʻuí. Fakaʻehiʻehi mei he anga taʻemaʻá mo e ngaahi ʻulungāanga holoki moʻui fakatāutaha kotoa pē. Mapuleʻi hoʻo moʻuí peá ke loto toʻa. ʻE faitāpuekina lahi kimoutolu he ʻoku mau fakafalala atu kiate kimoutolu. ʻOku tokangaʻi maʻu pē kimoutolu ʻe hoʻomou Tamai Hēvaní.

Kuo liliu ʻa e mālohi ʻo ʻeku fakamoʻoní talu mei he taimi ne u ongoʻi ai ʻa e fie maʻu ke u falala ki he fakamoʻoni ʻa ʻeku ongo faiako seminelí. ʻI he ʻaho ní, ʻoku ou fakafalala ki ha niʻihi kehe ʻi he taimi ʻoku ou lue aí tupu mei hoku taʻu motuʻá mo haʻaku puke he polioó heʻeku kei siʻí kae ʻikai mei haʻaku veiveiua ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié. Kuó u tui kuo mahino kiate au, peá u ʻiloʻi e ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻo e ongoongoleleí pea mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

ʻI heʻeku hoko ko e taha ʻo ʻEne kau fakamoʻoni makehé, ʻoku ou fakamoʻoni ʻoku ʻikai toe fehuʻia ʻa e ola ʻo e tau ko ʻeni ne kamata ʻi he maama fakalaumālié. ʻE ʻulungia ʻa Lusifā.

Ne tau lau kimuʻa ange ʻo kau ki he fanga lēvení. ʻOku ʻikai fie maʻu ke mou fepunaʻaki tavale holo ʻa kimoutolu fanga lēveni kei talavoú, ʻo ʻikai ke mou fakapapauʻi e hala ʻoku toka mei muʻá. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau ʻilo ʻa e halá. “ʻE ʻikai fai ha meʻa ʻe [he ʻEiki] ko e ʻOtuá, kae taʻe fakahā ia ki heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palōfitá.”14 Naʻe fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻa Hono Siasí ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ngaahi kií mo e ngaahi fakataha alēleá.

ʻOku ʻi he ʻulu ʻo e Siasí ha kau tangata ʻe toko 15 kuo fakanofo ko e kau palōfita, kau tangata kikite, mo e kau tangata maʻu fakahā. ʻOku takitaha maʻu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku fie maʻu ki hono tataki ʻo e Siasí. Ko e ʻAposetolo pulé ʻa palōfita-Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, ʻa ia ko e tokotaha pē ia kuo fakamafaiʻi ke ne ngāue ʻaki kotoa e ngaahi kī ko iá.

ʻOku fie maʻu ʻe he folofolá ke ngāue ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he ngaahi fakataha alēleá pea ke nau loto taha ki he ngaahi tuʻutuʻuni ʻoku fai ʻe he ngaahi fakataha alēlea ko iá. Pea ʻoku pehē ia. ʻOku tau falala ki he ʻEikí ke Ne tataki e halá pea tau feinga pē ke fai Hono finangaló. ʻOku tau ʻiloʻi kuó Ne tuku mai ha falala lahi kiate kitautolu, fakafoʻituitui mo fakalūkufua.

Kuo pau ke ke “falala ki [he ʻEikí] ʻaki ho lotó kotoa; pea ʻoua naʻá ke faʻaki ki ho poto ʻoʻoú.”15 Kuo pau ke falalaʻanga koe peá ke feohi mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻoku nau holi ke peheé.

ʻE ʻi ai e taimi ʻe fakataueleʻi ai koe ke ke fakakaukau ʻo hangē ko ia ne u toutou fai heʻeku kei talavoú: “Kapau ko e ngaahi tūkungá ʻeni, ʻe ngata ʻa e māmaní ia. ʻE hoko mai e ngataʻanga ʻo e māmaní ʻoku teʻeki ai ke u fakakakato e meʻa ʻoku totonu ke u faí.” ʻIkai! ʻE lava ke ke hanganaki atu ki hono fai ʻo e ngaahi meʻa ʻoku totonú—ʻo mali, maʻu hao fāmili, sio ki hoʻo fānaú mo e makapuná, naʻa mo ho makapuna uá.

Kapau te ke muimui ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení, ʻe tokangaʻi mo maluʻi koe pea te ke ʻiloʻi e ngaahi ueʻi ʻa e “Laumālie Māʻoniʻoní pea te ke lava ai ke ʻiloʻi hono moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē.”16 ʻOku ou palōmesi atu ʻe hoko ia pea ʻoku ou tuku ha tāpuaki maʻamoutolu, ko hotau toʻu tupu mahuʻingá, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.