2010–2019
Feagaiga
Oketopa 2011


Feagaiga

Pe a tatou iloa o i tatou o fanau o le feagaiga, ua tatou iloa ai pe o ai i tatou ma mea ua faamoemoeina e le Atua mai ia i tatou.

Ina ua tuanai se vaiaso se tasi talu ona uma so’u tofiga lata mai nei o le faatuina o le siteki muamua i Moscow, Rusia,1 sa ou auai atu ai i se konafesi faaleitu i St. Petersburg. A o ou faasoa atu e uiga i lo’u agaga faafetai mo uluai faifeautalai ma taitai i le lotoifale o e na aumaia le malosiaga i le Ekalesia i Rusia, sa ou ta’ua ai le suafa o Vyacheslav Efimov. O ia lea o le tagata Rusia muamua na liliu mai sa avea ma se peresitene o le misiona. Sa maoae le lelei o le la tautua ma lona faletua i lena tofiga. E le’i leva ona uma le la misiona, o se faanoanoaga tele, ona sa maliu faafuasei Peresitene Efimov.2 Sa na o le 52 tausaga o lona soifua.

A o ou talanoa e uiga i lenei ulugalii paionia, sa musuia au e fesili atu i le faapotopotoga pe mata o auai mai Sister Efimov. Sa tulai ae se tamaitai i le pito lava i tua. Sa ou valaaulia o ia e susu mai i le masini faaleotele leo. Ioe, o Sister Galina Efimov lava lea. Sa saunoa o ia ma le mautinoa ma tuuina atu se molimau mamana e uiga i le Alii, o Lana talalelei, ma Lana Ekalesia toefuataiina. Sa faamauina o ia ma lana tane i le malumalu paia. Fai mai a ia, ua faatasia i laua e faavavau. Sa avea pea i laua ma se soa faifeautalai, o ia i lenei itu ae o lana tane i le isi itu.3Faatasi ai ma loimata o le fiafia, sa ia faafetai ai i le Atua mo feagaiga paia o le malumalu. Sa ou tagi foi au, faatasi ai ma le iloa lelei o le tuufaatasia e faavavau na faaalia e lenei ulugalii faamaoni, o se taunuuga amiotonu lea o le osia, tausia, ma le faamamaluina o feagaiga paia.

O se tasi o manatu faavae aupito taua o le ekalesia moni, o le manatu lea e uiga i se feagaiga paia. I le gagana faaletulafono, e masani lava, o se feagaiga o lona uiga o se maliega i le va o ni itu se lua pe sili atu. Ae i se anotusi faalelotu, o se feagaiga o se mea e sili atu ona taua. O se tautoga paia ma le Atua. O Ia e filifilia tuutuuga. E mafai e tagata taitoatasi ona filifili e talia na tuutuuga. Afai e talia e se tagata ia tuutuuga o le feagaiga ma usitai i le tulafono a le Atua, e maua e ia faamanuiaga e o faatasi ma le feagaiga. Ua tatou iloa “a tatou maua se faamanuiaga mai le Atua, e maua i le usiusitai i lena tulafono ua faavae ai i luga.”4

I augatupulaga uma, na osia ai e le Atua ia feagaiga ma Lana fanau.5 O Ana feagaiga na faia i le fuafuaga atoa o le ata o le faaolataga ma o lea e avea ai o se vaega o le atoatoaga o Lana talalelei.6 Mo se faataitaiga, sa folafola mai e le Atua e auina mai se Faaola o Lana fanau,7 ma talosaga atu ai e fai ma taui o lo latou usiusitai i Lana Tulafono.8

I le Tusi Paia tatou te faitau ai e uiga i alii ma tamaitai i le Lalolagi Tuai o e na ta’ua o fanau o le feagaiga. O le a le feagaiga? “Le feagaiga sa faia e le Atua ma o [latou] tama, ua faapea mai ia Aperaamo, o so lau fanau foi e manuia ai aiga uma lava o le lalolagi.”9

I le Tusi a Mamona tatou te faitau ai i tagata o le Lalolagi Fou o e foi sa ta’ua o fanau o le feagaiga.10 Sa faailoa atu e le Alii toetu ia i latou: “Faauta foi, o outou o fanau a perofeta; ma o outou o lo le aiga o Isaraelu; ma o outou o lo le feagaiga lea na faia e le Tama ma o outou tama, na fetalai atu ai ia Aperaamo: Ma o lau fanau o le a manuia ai aiga uma o le lalolagi.”11

Sa faamatala atu e le Faaola le taua o lo latou faasinomaga o ni fanau o le feagaiga. Sa fetalai o Ia, “Ua faatu mai au e le Tama e muamua ia te outou, … auina mai au e faamanuia ia te outou le liliu ese o outou taitoatasi mai i ana amioletonu; ma o le pogai ona o outou o fanau o le feagaiga.”12

O le feagaiga na osia e le Atua ma Aperaamo13 ma mulimuli ane toe faamautuina ma Isaako14 ma Iakopo15 e matuai sili ona taua. Na i ai ni isi o folafolaga, e aofia ai le:

  • O Iesu le Keriso o le a soifua mai i le gafa o Aperaamo.

  • O le a toatele le fanau a Aperaamo, e agavaa i se faatoateleina e faavavau ma agavaa foi e umia le perisitua.

  • O le a avea Aperaamo ma tama o atunuu e tele.

  • O le a mautofi lana fanau i ni laueleele faapitoa.

  • O le a faamanuiaina malo uma o le lalolagi e ana fanau.16

  • Ma o lena feagaiga o le a faavavau—e oo lava “i le afe o tupulaga.”17

O nisi o nei folafolaga ua faataunuuina; o isi o loo tatalia pea. Ou te sii maia mai se valoaga anamua i le Tusi a Mamona: “E le na o o tatou fanau sa tautala i ai lo tatou tama [Liae], ae o le aiga uma foi o Isaraelu, e faasino i le feagaiga lea o le a faataunuuina i aso e gata ai; o le feagaiga lea na faia e le Alii i lo tatou tama o Aperaamo.”18 Pe le o se mea ofoofogia ea lena? O le 600 tausaga a o le’i soifua mai Iesu i Peteleema, sa silafia ai e perofeta o le a iu lava ina faataunuuina le feagaiga Faa-Aperaamo i aso e gata ai.

Ina ia fesoasoani i le faataunuuina o lena folafolaga, na faaali mai ai le Alii i nei aso e gata ai e toe faafou lena feagaiga Faa-Aperaamo. Sa tautino atu e le Matai i le Perofeta o Iosefa Samita:

“Na maua e Aperaamo folafolaga e faatatau i ana fanau, ma e faatatau i le fua o ona sulugatiti—o lē o ona sulugatiti ua e sau ai, … la’u auauna o Iosefa. …

“O lenei folafolaga e o outou foi, aua o outou e tupuga mai ia Aperaamo.”19

Faatasi ai ma lenei faafouga, ua tatou maua ai, e pei foi o aso anamua, le perisitua paia ma le talalelei e faavavau. O loo ia i tatou le aia tatau e maua ai le atoatoaga o le talalelei, olioli i faamanuiaga o le perisitua, ma agavaa ai mo faamanuiaga silisili a le Atua—o le ola lea e faavavau.20

O nisi o i tatou o suli moni o Aperaamo; o isi ua faapotopotoina mai i lona aiga e ala i le vaetamaina. E le faailogaina e le Alii se tagata.21 Tatou te maua faatasi nei faamanuiaga folafolaina—pe a tatou saili le Alii ma usitai i Ana poloaiga.22 Ae afai tatou te le usiusitai, e aveesea mai ia i tatou faamanuiaga o le feagaiga.23 Ina ia fesoasoani ia i tatou, ua tuuina mai ai e Lana Ekalesia ia faamanuiaga faapeteriaka ina ia tuuina atu ai i tagata taitoatasi e mauaina se vaaiga mamao mo lona lumanai, faapea ai foi ma se sootaga ma aso ua tuanai, e oo lava foi i se folafolaga o lona tupuaga e tau atu i tua ia Aperaamo, Isaako, ma Iakopo.24

Ua i ai i uso o le feagaiga le aia tatau e agavaa ai mo le tautoga ma le feagaiga o le perisitua.25 Afai e te “faamaoni i le mauaina o ia perisitua e lua … ma le faalauteleina [o outou] valaauga, e faapaiaina [outou] e le Agaga i le faafouina o o [outou] tino.”26 E le na o le pau lena. O alii o e taliaina ma le agavaa le perisitua, ua talia foi le Alii o Iesu Keriso, ma o i latou o e talia le Alii ua talia le Tama.27 Ma o i latou o e talia le Tama, e maua mea uma ua i ai ia te Ia.28 E tafe mai faamanuiaga silisili mai lenei tautoga ma le feagaiga i alii, tamaitai, ma fanau agavaa i le lalolagi atoa.

O lo tatou tiutetauave o le fesoasoani e faataunuu le feagaiga Faa-Aperaamo. O i tatou o le fanau na muai faauuina ma saunia e faamanuia ai tagata uma o le lalolagi.29 O le pogai lena ua aofia ai le galuega faafaifeautalai i tiute o le perisitua. Ina ua mavae ni tausaga e 4,000 pe ā o le nofo faatalitali ma sauniuniga, o le taimi atofaina lenei e tatau ona avatu ai le talalelei i tagata uma o le lalolagi. O le taimi lenei o le faapotopotoina lea na folafolaina mo Isaraelu. Ma ua tatou maua le avanoa e auai ai! E le o se mea matagofie ea lena? O loo faamoemoe mai le Alii ia i tatou ma o tatou atalii—ma e matuai faafetai o Ia mo o tatou afafine—o e o auauna atu ma le agavaa o ni faifeautalai i lenei taimi maoae o le faapotopotoina o Isaraelu.

O le Tusi a Mamona o se faailoga vaaia na amata ai ona faapotopoto mai e le Alii Lana fanau o le feagaiga o Isaraelu.30 O lenei tusi, na tusia mo o tatou aso, o loo taua ai o se tasi o ona faamoemoega o le ia “outou iloa lea ua amata ona faataunuuina le feagaiga lea na faia e le Tama faatasi ma le fanauga a Isaraelu. … Aua faauta, o le a manatua e le Alii lana feagaiga lea na ia faia i lona nuu o le aiga o Isaraelu.”31

Ioe, e le’i galo i le Alii! Ua Ia faamanuiaina i tatou ma isi i le lalolagi atoa i le Tusi a Mamona. O se tasi o ona faamoemoega e mo “le faatalitonuina o tagata Iutaia ma Nuu Ese o Iesu o le Keriso.”32 E fesoasoani tatou te osia ai feagaiga ma le Atua. E valaaulia ai i tatou ia manatua o Ia ma ia iloa Lona Alo Pele. O se tasi molimau ia Iesu Keriso.

Ua i ai i fanau o le feagaiga le aia tatau e maua ai Ana aoaoga faavae ma ia iloa ai le ata o le faaolataga. E fai mo i latou e ala i le osia o feagaiga paia ma taua. Fai mai Polika Iaga: “E ulufale atu tagata uma o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le feagaiga fou faavavau pe a latou ulufale mai i lenei Ekalesia. … Latou te ulu atu i le feagaiga fou faavavau e lagolago le Malo o le Atua.”33 Latou te tausia le feagaiga e ala i le usiusitai i Ana poloaiga.

I le papatisoga tatou te osifeagaiga ai e auauna atu i le Alii ma tausi Ana poloaiga.34 A tatou fetagofi atu i le faamanatuga, tatou te faafou lena feagaiga ma tautino atu lo tatou naunautaiga e tauave i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso. O lea la, ua vaetamaina ai i tatou o ni Ona atalii ma afafine ma ua ta’ua o uso ma tuafafine. O Ia o le tama o lo tatou olaga fou.35 Mulimuli ane, i totonu o le malumalu paia, e mafai ona avea ai i tatou o ni suli faatasi i faamanuiaga o se aiga e faavavau, e pei ona folafola atu ia Aperaamo, Isaako, Iakopo ma a latou fanau.36 O lea la, o le faaipoipoga faaselesitila o le feagaiga lea o le faaeaga.

Pe a tatou iloa o i tatou o fanau o le feagaiga, ua tatou iloa ai pe o ai i tatou ma mea ua faamoemoeina e le Atua mai ia i tatou.37 Ua tusia Lana tulafono i o tatou loto.38 O Ia o lo tatou Atua ma o i tatou o Lona nuu.39 O fanau tuuto o le feagaiga e tumau mausali, e tusa lava po o totonugalemu o faigata. A tatou teufatuina loloto lena aoaoga faavae, e oo lava foi i le tui o le oti e faapea ona faamāmāina ma faamalosia ai lo tatou tumau faaleagaga.

O le faamālo sili e mafai ona ausia iinei i lenei olaga, o le ia ta’ua o se tagata tausi feagaiga. O taui mo se tagata tausi feagaiga o le a maua uma iinei ma le olaga a sau. Ua tautino mai i tusitusiga paia e faapea, “ia outou manatunatu i le tulaga manuia ma le fiafia o i latou o e e tausi i poloaiga a le Atua. Aua faauta, e faamanuiaina i latou i mea uma, … ma afai latou te tutumau i le faamaoni e oo i le iuga, e talia i latou i le lagi … [ma] mau faatasi ma le Atua i se tulaga o le fiafia e le gata.”40

O loo soifua le Atua. O Iesu o le Keriso. Ua toefuatai mai Lana Ekalesia e faamanuia ai tagata uma. O Peresitene Thomas S. Monson o Lana perofeta i aso nei. Ma o i tatou, i le avea ai ma ni fanau faamaoni o le feagaiga, o le a faamanuiaina i le taimi nei ma le faavavau. Ou te molimau atu ai i le suafa o Iesu Keriso, amene.

  1. Sa faavaeina le Siteki a Moscow Rusia i le Aso Sa, 5 o Iuni, 2011.

  2. Sa avea ia Vyacheslav Efimov ma peresitene o le Misiona a Rusia Yekaterinburg mai le 1995 i le 1998. Sa maliu o ia i le aso 25 o Fepuari, 2000.

  3. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:57.

  4. Mataupu Faavae ma Feagaiga 130:21.

  5. Mo se faataitaiga, ina ua mavae le Lologa, sa Ia ta’ua e faapea “ma ua iloa le nuanua i le ao; ona ou manatua lea o la’u feagaiga ua ou osia ma outou … e le toe avea le vai ma lolo e faaumatia ai mea ola uma” (Kenese 9:14–15, vaefaamatalaga b; mai le Faaliliuga a Iosefa Samita, Kenese 9:20).

  6. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 66:2; 133:57.

  7. Tagai i le Ioane 3:16.

  8. Tagai i le Aperaamo 3:25.

  9. Galuega 3:25.

  10. Tagai i le3 Nifae 20:26.

  11. 3 Nifae 20:25.

  12. 3 Nifae 20:26.

  13. Tagai i le Kenese 17:1–10, 19; Levitiko 26:42; Galuega 3:25; Bible Dictionary, “Abraham, Covenant of.”

  14. Tagai i le Kenese 26:1–5, 24.

  15. Tagai i le Kenese 28:1–4, 10–14; 35:9–13; 48:3–4.

  16. Tagai i mau faasino o loo lisiina atu i luga i endnotes 13–15.

  17. Teuterenome 7:9; 1 Nofoaiga a Tupu 16:15; Salamo 105:8.

  18. 1 Nifae 15:18; faaopoopo le faamamafa.

  19. Mataupu Faavae ma Feagaiga 132:30–31. Na tau atu foi e le Alii i le Perofeta o Iosefa Samita: “Ma e pei ona Ou fai atu ia Aperaamo e faatatau i ituaiga o le lalolagi, e faapea foi ona Ou fai atu i lau auauna o Iosefa: O le a faamanuiaina ia te oe ma au fanau ituaiga o le lalolagi” (MF&F 124:58).

  20. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 14:7.

  21. Tagai i le Galuega 10:34–35.

  22. Tagai i le Esoto 19:5.

  23. Na tautino mai e tusitusiga paia e faapea “O A’u o le Alii, e noatia au pe a outou faia mea Ou te fai atu ai; ae a outou le faia mea Ou te fai atu ai, e leai folafolaga mo outou” (MF&F 82:10).

  24. I le aso 21 o Setema, 1823, na muai faaali atu ai ia Iosefa Samita le manatu faavae lenei o le feagaiga. Sa tautino atu le Agelu o Moronae o le a oo mai le perofeta o Elia o se avefeau mai le lagi e toto i loto o le fanau se malamalama o folafolaga na muai faia ma tamā o le aiga o Isaraelu (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 2:1–3).

  25. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:33–34, 39–40.

  26. Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:33.

  27. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:35, 37.

  28. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:38.

  29. Tagai i le Alema 13:1–9.

  30. Tagai i le 3 Nifae 29.

  31. 3 Nifae 29:1, 3.

  32. Itulau autu o le Tusi a Mamona: O Se Tasi Molimau ia Iesu Keriso.

  33. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Polika Iaga (1997), 62.

  34. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:37.

  35. “Ua matou tautalatala e uiga ia Keriso, ua matou olioli ia Keriso, ua matou talai atu Keriso, ua matou vavalo e uiga ia Keriso, … ina ia mafai ona iloa e a matou fanau po o le a le puna e mafai ona latou tepa taulai i ai mo se faamagaloga o a latou agasala” (2 Nifae 25:26).

  36. Tagai i le Kalatia 3:29; Mataupu Faavae ma Feagaiga 86:8–11.

  37. O lenei manatu faavae ua faasino ia i tatou: “Ma tupulaga e tele pe a mavae ona faaali mai o le Mesia i le tino i le fanauga a tagata, ona oo atu lea o le atoatoaga o le talalelei a le Mesia i Nuuese, ma mai Nuuese i le toe vaega o a latou fanau—ma i lena aso o le a iloa ai e le toe vaega o a tatou fanau, o i latou o lo le aiga o Isaraelu, ma o i latou o tagata o le feagaiga a le Alii; ma ona latou iloa ai lea ma o mai i le malamalama e uiga i o latou muātua’a, ma i le malamalama foi o le talalelei a lo tatou Togiola, lea sa tauaao atu e ia i o latou tama; o le mea lea, o le a latou malamalama ai i lo latou Togiola ma matautu tonu lava o Lana mataupu faavae, ina ia mafai ona latou iloa le ala e oo mai ai ia te ia ma faaolaina” (1 Nifae 15:13–14).

  38. Tagai i le Isaia 55:3; Ieremia 31:33; Roma 2:15; 2 Korinito 3:2–3; Eperu 10:16.

  39. Tagai i le Salamo 95:7; 100:3; Ieremia 24:7; 31:33; 32:38; Esekielu 11:20; 37:23, 27; Sakaria 8:8; 2 Korinito 6:16; Eperu 8:10.

  40. Mosaea 2:41.