2010–2019
Pole ke Tuʻu Toko Taha
ʻOkatopa 2011


Pole ke Tuʻu Toko Taha

ʻOfa ke tau lototoʻa mo mateuteu ke taukaveʻi ʻetau tuí.

Siʻoku ngaahi tokoua ʻofeina, ko ha faingamālie fungani ke ʻi heni mo kimoutolu he pooni. ʻOku tau fokotuʻu ʻe kitautolu kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻa e ʻOtuá ha fehokotaki mo ha feohiʻanga fakatokoua maʻongoʻonga.

ʻOku tau lau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 121, veesi 36 ʻo pehē, “ko e ngaahi totonu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kuo fakamaʻu taʻe lava ke veteki ki he ngaahi mālohi ʻo e langí.” Ko ha meʻaʻofa fakaʻofoʻofa moʻoni ia kuo foaki mai kiate kitautolu—ke tau maʻu e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku “fakamaʻu taʻe lava ke veteki ki he ngaahi mālohi ʻo e langí.” Ka ʻoku ʻikai ngata pē hono ʻomi ʻe he meʻafoaki mahuʻingá ni ha ngaahi tāpuaki makehé, ka ʻoku kau foki ai mo ha ngaahi fatongia molumalu. Kuo pau ke tau moʻui taau maʻu pē mo e lakanga fakataulaʻeiki ʻoku tau fuesiá. ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻoku ʻākilotoa kitautolu ʻe ha ngaahi meʻa ʻoku fakataumuʻa ke nau tohoakiʻi kitautolu ki he ngaahi hala te tau iku ʻauha aí. ʻOku fie maʻu ʻa e loto ʻakí mo e lototoʻá ke tau fakaʻehiʻehi ai mei he faʻahinga hala peheé.

ʻOku ou manatu ki ha taimi — pea ʻe manatuʻi foki ia ʻe he niʻihi ʻo kimoutolu ʻoku ʻi heni he pooni — naʻe tatau ai e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa ha kakai tokolahi mo kitautolu. ʻOku ʻikai ke kei moʻoni ʻeni. Ne u toki lau kimuí ni ha fakamatala ʻi he nusipepa New York Times ʻo fekauʻaki mo ha savea naʻe fai he faʻahitaʻu māfana ʻo e 2008. Naʻe hanga ʻe ha tokotaha ʻiloa ʻi Notre Dame ʻi he fakatotolo ki he sosaietí ʻo taki ha timi fakatotolo ʻo nau ʻinitaviu fakaʻauliliki ha kakai lalahi kei talavou ʻe toko 230 ʻi ʻAmelika. ʻOku ou tui te tau lava ʻo pehē ʻe tatau pē olá ia ʻi he ngaahi feituʻu lahi ʻo e māmaní.

Te u vahevahe atu ha konga ʻo e fakamatalá ni:

“Naʻe ʻeke ʻe he kau ʻinitaviú ha ngaahi fehuʻi fakaʻāuliliki fekauʻaki mo e meʻa ʻoku totonu mo halá, ngaahi palopalema fakaeangamaʻá pea mo e ʻuhinga ʻo e moʻuí. ʻI ha ngaahi tali ne ʻikai mahino, … ʻokú ke vakai leva ai ki he feinga e kakai kei talavoú ni ke fai ha tali ʻoku ʻuhingamālie ʻi he ngaahi meʻá ni. Ka ʻoku ʻikai ke nau maʻu e fakakaukau pe lea ke fakahoko ʻakí.

“ʻI hono fehuʻi ange ke nau fakamatalaʻi ha palopalema fakaeangamaʻa ʻoku nau fehangahangai mo ia, naʻe ʻikai lava ʻe ha vaheua ʻe tolu ʻo e kakaí ni ʻo tali e fehuʻí pe ko ʻenau fakamatalaʻi ha ngaahi palopalema ʻoku ʻikai fekauʻaki mo e angamaʻá, hangē ko ʻenau lava ʻo totongi hanau falenofoʻanga pe naʻe lahi feʻunga koā ʻenau silini maká ke fakahū he mita tauʻanga meʻalele he veʻehalá.”

Naʻe hoko atu e fakamatalá:

“Ko e tali angamaheni ne toutou foki mai ki ai honau tokolahi, ko ʻenau pehē ko e ngaahi tali fakaeangamaʻá ʻoku takitaha fai pē ki he meʻa ʻoku saiʻia aí. Ko e tali angamahení naʻe peheni, ʻKo e meʻa fakatāutaha pē ia. Meʻa pē ia ʻa e fakafoʻituituí. Ko hai au ke u lea ki ai?’

“ʻI heʻenau siʻaki e talangofua matematē ki ha mafai māʻolunga angé, naʻe pehē ʻe ha tokolahi ia: ‘Te u fai pē ʻa e meʻa ʻoku ou pehē te u fiefia aí pe ongo ne u maʻú. ʻOku ʻikai ha toe founga ke u ʻiloʻi ai e meʻa ke faí, ka ko e ongo pē ʻo hoku lotó.’”

Naʻe fakamamafaʻi ʻe he kau fai ʻinitaviú ko e konga lahi ʻo e kakai kei talavou ne nau talanoa mo iá, kuo teʻeki ai ke “ʻoange kiate kinautolu ha maʻuʻanga tokoni ia—ʻe he ngaahi akoʻangá, kautahá [pe] fāmilí—ke tanumaki ʻaki ʻenau moʻui angamaʻá.”1

ʻE ngaahi tokoua, ʻoku ʻikai totonu ke ʻi ai ha taha ʻoku aʻu atu ki ai hoku leʻó, ʻe totonu ke ne ongoʻi veiveiua pe ko e fē ʻoku angamaʻá mo ʻikai maʻá pe te ne veiveiua he meʻa ʻoku ʻamanaki mai kiate kitautolu kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá. Kuo akonekina pea ʻe hokohoko atu hono akoʻi kiate kitautolu e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá. Neongo pe ko e hā e meʻa te ke vakai pe fanongo ki ai ʻi ha feituʻu kehe, ʻoku ʻikai faʻa liliu e ngaahi fono ia ko ʻení.

ʻI heʻetau fakahoko ʻetau ngāue fakaʻahó, ʻoku mahino pē ʻe ʻahiʻahiʻi ʻetau tuí. ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe ʻākilotoa kitautolu ʻe he niʻihi kehé pe tokosiʻi ha niʻihi ʻe kau mo kitautolu pe te tau tuʻu toko taha pē ke fakamahino e meʻa ʻoku tali leleí mo ʻikai tali leleí. ʻOku tau maʻu nai ha loto toʻa ke tuʻu taʻeueʻia ʻi hono taukapoʻi ʻetau tuí, neongo te tau tuʻu toko taha pē ʻi hono fai iá? ʻI heʻetau hoko ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá, ʻoku mahuʻinga ke tau lava ʻo fehangahangai — loto toʻa — mo ha faʻahinga ʻahiʻahi pē te tau fetaulaki mo ia. Manatuʻi e ngaahi lea ʻa Tenisoní (Tennyson): “ʻOku tatau hoku iví mo e ivi ʻa ha toko hongofulu, he ʻoku maʻa hoku lotó.”2

ʻOku fakautuutu hono hanga ʻe ha kakai ʻiloá mo ha niʻihi kehe — koeʻuhí ko ha faʻahinga ʻuhinga — o fakaangaʻi e tui fakalotú ʻi he ʻao ʻo e kakaí kae tautautefito ki he Siasí he taimi ʻe niʻihi. Kapau ʻoku ʻikai fefeka e fakavaʻe ʻo ʻetau fakamoʻoní, ʻe ala fakalotoa kitautolu ʻe he faʻahinga fakaanga ko iá ke tau ongoʻi veiveiua ʻi heʻetau tui fakalotú pe toe vaivai ʻetau loto fakapapaú.

ʻI he mata-meʻa-hā-mai ʻa Līhai ki he ʻakau ʻo e moʻuí ʻoku hā ʻi he 1 Nīfai vahe 8, naʻe mamata ai ʻa Līhai ki ha ngaahi meʻa kehekehe ʻo kau ai ʻa kinautolu ne nau pikitai ki he vaʻa ukameá kae ʻoua kuo nau aʻu ʻo kai he fua ʻo e ʻakau ʻo e moʻuí, ʻa ia ʻoku tau ʻiloʻi ʻokú ne fakafofongaʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Pea ko e meʻa ne fakamamahí, hili pē ʻenau kai e fuá ʻoku mā e niʻihi koeʻuhí ko e niʻihi naʻe ʻi he “fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá,” ʻa ia ne nau fakafofongaʻi e hīkisia ʻa e fānau ʻa e tangatá, pea ne nau tuhutuhu manuki mai kiate kinautolu; ko ia ne nau tō atu ai ki ha ngaahi hala tapú ʻo pulia ai pē. 3 Ko ha meʻangāue mālohi moʻoni e manukí mo e taukaé ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he filí! Pea ʻe ngaahi tokoua, ʻoku tau loto toʻa nai ke tuʻu mālohi mo taʻeueʻia ʻi heʻetau fehangahangai mo ha faʻahinga ʻahiʻahi faingataʻa pehē?

ʻOku ou tui ne u fuofua taukapoʻi ʻeku ngaahi tuí heʻeku ngāue ʻi he Tautahi ʻa ʻAmeliká ʻi he fakaʻosinga ʻo e Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní.

Naʻe ʻikai faingofua kiate au pe ko ha taha pē ʻa e ako ʻi he ʻapiako Tautahí. ʻI he ʻuluaki uike ʻe tolú, ne u tui ne ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻeku moʻuí. Naʻe ʻikai feinga e tautahí ia ke akoʻi au; ka ne nau feingá ke tāmateʻi au.

He ʻikai teitei ngalo ʻiate au e ʻuluaki Sāpaté. Ne mau maʻu ha ongoongo fakafiefia mei ha ʻōfisa pule. Ne mau tuʻu laine ʻi he malaʻe fakamālohisinó ʻo fanongo ki he angi ko ʻení: “ʻE ʻalu e tokotaha kotoa ʻo lotu he ʻahó ni —ʻa e taha kotoa, tuku kehe pē au. Te u maʻu ha mālōlō!” Naʻá ne kaikaila leva, “Ko e kau Katolika kotoa pē, mou fakataha ki Kemi Tikeita (Camp Decatur)—pea ʻoua naʻa mou foki mai kae ʻoua kuo hoko e tolú. Mou laka atu!” Naʻe mavahe atu ha tokolahi. Naʻá ne ui mai e angi hono hokó, “Ko kimoutolu kau Siú, ʻoku mou fakataha ki Kemi Henelī (Camp Henry)—toki foki mai he hoko ʻa e tolú. Mou laka atu!” Naʻe mavahe atu mo ha niʻihi tokosiʻi ange ki ai. Peá ne pehē mai leva, “Toenga ʻo kimoutolu kau Palotisaní, ʻoku mou fakataha ʻi he ngaahi fale faiva ʻi Kemi Falakesi (Camp Farragut) )—pea ʻoua naʻa mou foki mai kimuʻa he hoko ʻa e tolú. Mou laka atu!”

Tuai-e-kemo ne u fakakaukau, “ʻE Monisoni, ʻoku ʻikai ko ha Katolika koe; ʻoku ʻikai ko ha Siu pe Palotisani koe. Ko e Māmonga koe, ko ia, tuʻu maʻu heni!” Te u talaatu ne u ongoʻi tuēnoa moʻoni.ʻIo, ne u lototoʻa mo lotoʻaki—ka naʻe ʻikai ko au toko taha pē.

Ne u fanongo leva ki he kupuʻi lea lelei taha kuo lea ʻaki ʻe ha ʻōfisa pule. Naʻá ne sio mai peá ne fehuʻi, “Pea ko e hā leva kimoutolu?” ʻI heʻene aʻu ki he momeniti ko iá, ne teʻeki ke u fakatokangaʻi ʻoku ʻi ai ha taha ʻe tuʻu hoku tafaʻakí pe ʻi mui ʻiate au ʻi he malaʻe ako laká. Ne mau tali fakataha hake, “Māmonga!” ʻOku faingataʻa ke u fakamatalaʻi e fiefia ne u maʻu heʻeku tafoki hake ʻo vakai atu ki ha kau tautahi tokosiʻi kehe.

Naʻe vaku ʻulu e ʻōfisá pea fifili hono fofongá pea faifai peá ne pehē mai, “Mou ō ʻo kumi ha feituʻu ke mou fakataha ai. Pea toki foki mai pē he hoko ʻa e tolú. Mou laka leva!”

ʻI heʻemau laka ʻo mavahe mei aí, ne u fakakaukau ki ha fakalea ʻo ha hiva ne u ako he Palaimelí:

[Pole ke hoko ko ha Māmonga;

Pole ke tuʻu toko taha.

Pole ke ʻi ai ha taumuʻa;

Pole ke ke fakaʻilo atu ia].

Neongo naʻe kehe meʻa ne hoko aí mei he meʻa ne u ʻamanaki ki aí, ka ne u ʻosi loto fiemālie pē ke u tuʻu toko taha, ʻo kapau naʻe fie maʻu.

Talu mei he ʻaho ko iá, kuo ʻi ai ha ngaahi taimi naʻe ʻikai tuʻu ai ha taha ʻi hoku tuʻá pea ne u tuʻu toko taha pē. ʻOku ou fakafetaʻi ne u fai fuoloa ha fili ke u loto toʻa mo mateaki pea mateuteu maʻu pē ke taukapoʻi ʻeku tui fakalotú, ʻo kapau ʻe fie maʻu.

Ngaahi tokoua, ka ʻi ai ha faʻahinga taimi te tau ongoʻi taʻefeʻunga ai mo e fatongia ʻoku toka mei muʻá, tuku muʻa ke u vahevahe atu ha lea naʻe fai he 1987 ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni ko e Palesiteni ʻo e Siasí he taimi ko iá, ki ha kāingalotu ʻi Kalefōnia. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Penisoni:

“Kuo vakai mai e kau palōfitá he ngaahi kuonga kotoa pē ʻo aʻu mai ki hotau taimí.ʻOku tukutaha ʻiate kitautolu e tokanga ʻa ha laui piliona kuo pekia mo teʻeki fāʻeleʻi mai. ʻOku ʻikai ha toe veiveiua—ko e toʻu tangata kimoutolu kuo fili. …

Naʻe tuku fakatatali kimoutolu ʻe he ʻOtuá ʻi ha meimei taʻu ʻe ono afe ke mou toki omi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ki muʻa ʻi he hāʻeleʻangaua mai ʻa e ʻEikí. ʻE hē atu ha niʻihi, ka ʻe kei tuʻu maʻu pē ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ke talitali ʻa hono ʻUlú—ko Sīsū Kalaisi.

“Neongo ʻe fakafehoanaki e faiangahala e toʻu tangatá ni ki he angahala he kuonga ʻo Noá, ʻi he taimi ne fakamaʻa ʻe he ʻEikí e māmaní ʻi he lōmakí, ka ʻoku kehekehe fau ia mo e kuongá ni: [ko hono ʻuhingá] Kuo tuku fakatatali ʻe he ʻOtuá ha niʻihi ʻo ʻEne fānau toʻa tahá ki he kuonga fakaʻosí ni … ke nau tokoni ke fuesia loto toʻa e puleʻangá.”4

ʻIo ʻe ngaahi tokoua, ʻoku tau fakafofongaʻi ha niʻihi ʻo ʻEne fānau toʻa tahá. Ko hotau fatongiá ke moʻui taau mo e ngaahi tāpuaki nāunauʻia kotoa pē kuo teuaki mai ʻe he Tamai Hēvaní. He ʻikai ke tau lava huʻi hotau lakanga fakataulaʻeikí, neongo pe ko e fē feituʻu te tau ō ki aí. ʻOku tau tuʻu nai ʻi he ngaahi potu toputapú? Kātaki, ʻokú ke fokotuʻu koe mo ho lakanga fakataulaʻeikí ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻi he taimi ʻokú ke ʻalu ai ki he ngaahi feituʻu pe kau ki he ngaahi ʻekitivitī taʻetāú, ko ia kiʻi tuʻu hifo ʻo fakakaukauʻi e ngaahi nunuʻa ʻe hokó. Kuo foaki mai kiate kitautolu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. ʻI hono ʻomi iá ne tau taki taha maʻu ai e mālohi ke maʻu e ngaahi kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī:

“He ʻikai lava ke ke fai ha faʻahinga meʻa te ne taʻofi meiate koe e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló.

“He ʻikai lava ke ke moʻui angaʻuli. He ʻikai lava ke ke taʻe faitotonu. He ʻikai lava ke ke kākā pe loi. He ʻikai lava ke ke takuanoa e huafa ʻo e ʻOtuá pe lea kovi mo kei maʻu pē ʻa e totonu ki he tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló.”5

|v29

Ka ʻi ai hamou taha kuo humu ʻi hoʻomou fonongá, ʻoku ou fakaʻamu ke mahino taʻe toeveiveiua kiate koe, ʻoku ʻi ai ha founga ke ke foki mai ai.ʻOku ui ia ko e fakatomalá. Naʻe foaki mai ʻe hotau Fakamoʻuí ʻa ʻEne moʻuí ke ta lava ʻo maʻu e meʻaʻofa fungani ko iá. Neongo ʻoku ʻikai faingofua e halaʻo e fakatomalá, ka ʻoku moʻoni ʻa hono ngaahi talaʻofá. Kuo fakahā mai kiate kitautolu: “Neongo ʻa e tatau hoʻomou angahalá mo e kula ʻahoʻahó, ʻe hoko ia ke hinehina ʻo hangē ha ʻuha hinaekiakí.”6 “Pea he ʻikai ke u toe manatu [kiate kinautolu].”7 Ko ha kupuʻi lea lelei moʻoni. Ko ha tāpuaki moʻoni ia! Ko ha talaʻofa fungani.

Mahalo naʻa fakakaukau loto pē hamou niʻihi, “ʻOku ʻikai ke u moʻuiʻaki kotoa e ngaahi fekaú pea ʻoku ʻikai ke u fai e meʻa ʻoku totonu ke u faí, ka ʻoku kei sai pē ʻeku moʻuí ia ʻaʻaku. ʻOku ou tui te u lava pē ʻo fiefia he moʻuí mo taʻe tauhi e ngaahi fekaú.” ʻE ngaahi tokoua ʻoku ou palōmesi atu, he ʻikai tolonga ʻeni ia ʻo tuʻuloa.

ʻI ha ngaahi māhina siʻi kuohilí, ne u maʻu ai ha tohi mei ha tangata naʻá ne pehē te ne fakatou lava lōua pē. Kuó ne fakatomala pea fakatonutonu ʻene moʻuí ke fenāpasi mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí mo e ngaahi fekaú.ʻOku ou fie vahevahe atu ha konga ʻene tohí, he ʻokú ne ʻomi ʻa hono moʻoni ʻo e foʻi fakakaukau ko ʻení: “Kuó u ako (ʻi ha founga faingataʻa), ʻa hono moʻoni e folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻi Heʻene pehē, ‘ʻOku ʻikai faʻa tauhi ʻe ha tangata ʻa e ʻeiki ʻe toko ua: he te ne fehiʻa ki he toko taha kae ʻofa ki he toko taha; pea te ne kau mo e toko taha kae siʻaki ʻa e toko taha. ʻE ʻikai te mou faʻa tauhi ʻa e ʻOtuá mo e koloá.’8 Ne u feinga mālohi ange ʻi ha toe taha ke u fai lōua ia. Ka ko hono ikuʻangá, ko ʻeku maʻu pē ʻa e fakapoʻuli mo e tuēnoa ʻoku ʻomi ʻe Sētane kiate kinautolu ʻoku tui ki heʻene olopotó, kākaá mo e loí.”

Kuo pau ke tau maʻu haʻatau fakamoʻoni pē ʻatautolu kae lava ke tau toʻa mo kātekina e ngaahi mālohi kotoa ʻokú ne fefūsiaki holo kitautolú pe ko e fanga kiʻi leʻo ʻoku nau feinga ke tohoakiʻi kitautolu ki he feituʻu halá. Tatau ai pē pe ʻokú ke taʻu 12 pe 11—pe ʻi he vahaʻa ʻo e ongo taʻu ko iá—te ke lava ʻo ʻiloʻi ʻiate koe pē ʻa hono moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Lau e Tohi ʻa Molomoná. Fakalaulauloto ki hono ngaahi akonakí. Fehuʻi ki he Tamai Hēvaní pe ʻoku moʻoni ia.ʻOku tau maʻu e talaʻofa, “pea kapau te mou kole ʻi he loto fakamātoato, mo e loto moʻoni, ʻo maʻu ʻa e tui kia Kalaisi, te ne fakahā ʻa hono moʻoní kiate kimoutolu, ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”9

Ko ʻetau ʻilo pē ʻoku moʻoni e Tohi ʻa Molomoná, ʻe toki muiaki mai ai ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita pea naʻá ne mamata ki he ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻOku hoko mai ai naʻe toe fakafoki mai e ongoongoleleí ʻia Siosefa Sāmita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní—ʻo kau ai ʻa hono toe fakafoki mai ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí.

Ko ʻetau maʻu pē ha fakamoʻoní, ʻoku mahuʻinga leva ke tau vahevahe atu ia ki he niʻihi kehé. Ne ngāue fakafaifekau hamou tokolahi ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku ʻamanaki ke ngāue hamou tokolahi. Teuteuʻi kimoutolu he taimí ni ki he faingamālie ko iá. Fakapapauʻi ʻokú ke moʻui taau ke ngāue.

Kapau ʻoku tau mateuteu ke vahevahe atu e ongoongoleleí, ʻoku tau mateuteu ai ke tali e faleʻi ʻa e ʻAposetolo ko Pitá, ʻa ia ne naʻinaʻi mai, “Pea mou nofo teu pē ke talia … ʻa e tangata kotoa pē ʻe ʻekea ʻa kimoutolu ki hono ʻuhinga ʻo e ʻamanaki lelei ʻoku ʻiate kimoutolú.”10

Te tau maʻu ha ngaahi faingamālie ʻi heʻetau moʻuí ke vahevahe atu ai ʻetau tui fakalotú, neongo he ʻikai ke tau ʻiloʻi maʻu pē ʻa e taimi ʻe hoko ai iá. Naʻe hoko mai e faingamālie ko iá kiate au ʻi he 1957 ʻi heʻeku ngāue ʻi ha kautaha paaki pea kole mai ke u ʻalu ki Tālasi, Tekisisi, ne faʻa ui ko e “kolo ʻo e ngaahi siasí” ke u lea ai ʻi ha fakataha fakapisinisi. Hili e fakatahá ne u heka ʻi ha pasi takimamata ʻo ʻeveʻeva holo he koló. ʻI heʻemau fakalaka atu he ngaahi ʻapi siasi kehekehé, naʻe pehē mai e fakaʻulí, “ʻI he toʻohemá te mou sio ai ki he siasi Metotisí,” pe “Ko e falelotu Katoliká ʻena ʻi he toʻomataʻú.”

ʻI heʻemau fakalaka atu ha fale piliki lanu kulokula fakaʻofoʻofa naʻe tuʻu ʻi ha foʻi tafungofunga, naʻe ui mai e fakaʻulí, “Ko e fale ʻena ʻoku fakataha ai e kau Māmongá.” Naʻe ui atu leva ha fefine he sea muí, “ʻE fakaʻuli, toe kiʻi fakamatala mai muʻa ʻo kau ki he kau Māmongá?”

Naʻe afe fakaʻulí ki he kauhalá peá ne tafoki ʻo pehē mai, “Fefine, ko e meʻa pē ʻoku ou ʻilo fekauʻaki mo e kau Māmongá, ʻoku nau fakataha he fale piliki kulokula ko ʻená. ʻOku ʻi ai ha taha he pasí ni ʻokú ne ʻilo ha meʻa lahi ange ʻo kau ki he kau Māmongá?”

Ne u fakaongoongo ki ha tali. Ne u siofi e fofonga ʻo e taha kotoa, pe ʻe hā mei ai ne nau ʻilo pe ʻomai ha tali. Halaʻatā. Ne u fakatokangaʻi hake naʻe toe pē au ke u fai e meʻa ne fokotuʻu mai ʻe he ʻAposetolo ko Pitá, ke u “nofo teu pē ke talia … ʻa e tangata kotoa pē ʻe ʻekea ʻa kimoutolu ki hono ʻuhinga ʻo e ʻamanaki lelei ʻoku ʻiate kimoutolú.” Ne u fakatokangaʻi foki ʻa hono moʻoni ʻo e lea ʻoku taku ʻo pehē, “Ko ʻene hokosia pē momeniti ke ke fili aí, ko ʻene ʻosi ia e taimi teuteú.”

ʻI he miniti ʻe 15 ne hokó, ne u vahevahe ange ai ki he kau pāsesé ʻa ʻeku fakamoʻoni fekauʻaki mo e Siasí mo ʻetau tui fakalotú. Ne u fakamālō koeʻuhí ko ʻeku fakamoʻoní pea ne u fakamālō ko ʻeku mateuteu ke vahevahe atu iá.

ʻOku ou lotua ʻaki e kotoa hoku lotó mo e laumālié ʻe hanga ʻe he tangata maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē ʻo fakaʻapaʻapaʻi e lakanga fakataulaʻeiki ko iá pea tauhi angatonu ki he falala ne ʻoatu fakataha mo iá. Fakatauange pē ʻoku ʻilo ʻe he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē ʻo e ʻOtuá ʻa e meʻa ʻokú ne tui ki aí. ʻOfa ke tau loto toʻa mo mateuteu ke taukaveʻi ʻetau tuí, pea kapau te tau tuʻu toko taha ʻi hono fai iá, ʻofa ke tau fai ia ʻi he loto toʻa pea fakamālohia kitautolu ʻe he ʻilo he ʻikai ke tau teitei tuēnoa he taimi ʻoku tau tuʻu fakataha ai mo ʻetau Tamai Hēvaní.

ʻI heʻetau fakakaukauloto atu ki he meʻafoaki mahuʻinga kuo ʻomi kiate kitautolú — “ko e ngaahi totonu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kuo fakamaʻu taʻe lava ke veteki ki he ngaahi mālohi ʻo e langí”—ʻofa ke tau maʻu ha loto fakapapau ke maluʻi mo taukapoʻi maʻu pē ia pea ke tau moʻui taau mo hono ngaahi talaʻofa maʻongoʻongá. Ngaahi tokoua, ʻofa ke tau muimui ʻi he fakahinohino ʻa e Fakamoʻuí kiate kitautolu ʻi he 3 Nīfaí: “Hiki hake hoʻomou māmá ke ulo atu ki he māmaní. Vakai ko au ʻa e maama ke mou hiki haké—mou fai ʻa e meʻa kuo mou mamata naʻá ku faí.”11

ʻOfa ke tau muimui maʻu pē ʻi he maama ko iá pea fakaulo atu ia ke mamata ki ai e māmaní, ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

  1. David Brooks, “If It Feels Right …, ” New York Times, Sept. 12, 2011.

  2. Alfred, Lord Tennyson, “Sir Galahad,” ʻi he Poems of the English Race, sel. Raymond Macdonald Alden (1921), 296.

  3. Vakai, 1 Nīfai 8:26–28.

  4. Ezra Taft Benson, “In His Steps” (Church Educational System fireside, Feb. 8, 1987); vakai foki, “In His Steps,” in 1979 Devotional Speeches of the Year: BYU Devotional and Fireside Addresses (1980), 59.

  5. Gordon B. Hinckley, “Moʻui Taau Fakatāutaha ke Ngāue ʻAki ʻa e Lakanga Falataulaʻeikí,” Liahona, Siulai 2002, 60.

  6. ʻĪsaia 1:18.

  7. Selemaia 31:34..

  8. Mātiu 6:24..

  9. Molonai 10:4.

  10. 1 Pita 3:15.

  11. 3 Nīfai 18:24.