2010–2019
E mea Maita a‘e e Hi‘o i Ni‘a
Atopa 2011


E mea Maitai a‘e e Hi‘o i Ni‘a

Mai te mea e, e faaohipa tatou i to tatou faaroo, e e hi‘o i ni‘a i te Atua no te farii i te tauturu, mai te Peresideni Monson, eita ïa tatou e pohe i raro a‘e i te teimaha o te oraraa.

I te hopea o te hoê mahana rohirohi taa ê mau, piri atu i te hopea hepetoma matamua a riro ai au ei Hui Mana Faatere Rahi, ua î paari maitai to’u afata faarii ahu e ua pe‘ape‘a to’u mana‘o ma te ui e « Nahea e ti‘a ai ia’u ia rave i teie ohipa ? » Ua faaru‘e au i te piha ohiparaa o te Hitu Ahuru e ua tomo i roto i te pa‘epa‘e ta‘umaraa o te Piha Faatereraa Rahi o te Ekalesia. A tere noa ai te pa‘epa‘e ta‘umaraa i raro, ua pi‘o noa to’u upoo i raro a hi‘o noa ai i te tahua.

Ua matara mai ra te opani e ua tomo mai ra te hoê taata, aita râ vau i hi‘o i ni‘a. Ia piri a‘era ra te opani, ua faaroo a‘era vau i te hoê taata i te aniraa mai e, « Eaha ta oe e hi‘o ra i raro? » Ua taa a‘era ia’u e no vai teie reo—o te Peresideni Monson.

Ua hi‘o oioi a‘era vau i ni‘a e ua pahono atura, « aita roa hoê mea ». (Ua papû ia’u e, ua faatupu taua pahonoraa maramarama ra i te ti‘aturi i roto i to’u mau aravihi!)

Tera râ, ua ite oia i to’u huru papû ore e i to’u afata ahu teiaha. Ua ataata mai ra oia e ua parau mai ra ma te marû, e ma te faatoro i ni‘a, « E mea maitai a‘e e hi‘o i ni‘a! » A tere noa ai maua e tae atu i te tahua i raro atu, ua faataa mai ra oia ma te mărû e, te haere ra oia i te hiero. Te huru ta’na hi‘oraa mai ia’u a vaiiho mai ai oia ia’u, mai te mea ra ïa e, te parau faahou maira oia e, « I teie nei, a haamana‘o, e mea maitai a‘e e hi‘o i ni‘a ».

A taa ê ai maua, ua hiti maira te mau parau o te hoê irava i roto i to’u feruriraa : « A faaroo i te Atua : a faaroo e … a faaroo e, tei ia’na te paari hope, e te mana atoa i te ao nei, e i te ra‘i atoa hoi ».1 A feruri ai au i te mana o te Metua i te Ao ra e o Iesu Mesia, ua itehia i to’u aau te mahanahana ta’u i imi noa na i ni‘a i te tahua o te pa‘epa‘e ta‘umaraa e pou ra i raro.

Mai taua taime ra, ua feruri noa vau i taua ohipa tei tupu e te ti‘araa o te peropheta. Ua teimaha vau e ua tarere to’u upoo. A parau mai ai te peropheta, e a hi‘o ai au ia’na. Ua faatano oia i ta’u hi‘oraa no te hi‘o i ni‘a i te Atua, i reira hoi e roaa ai ia’u te ora e te puai na roto i te Taraehara a te Mesia. Tera ïa te mea ta te peropheta e rave no tatou. E arata‘i ratou ia tatou i te Atua ra.2

Te faaite papû nei au e, e ere te Peresideni Monson i te peropheta, te hi‘o e te heheu parau noa; ua riro atoa râ oia ei hoho‘a o te oraraa i te ture o te hi‘oraa i ni‘a. I roto i te mau taata atoa, e riro oia i te teimaha i raro a‘e i ta’na mau hopoi‘a. Aita râ, te faaohipa nei oia i te faaroo rahi e ua î oia i te mana‘o ti‘aturi, te paari e te here ia vetahi ê. E au to’na huru mai te hoê taata o « te nehenehe e rave » e o « te rave ». Te ti‘aturi nei oia i te Fatu e te turu‘i nei oia i ni‘a Ia’na no te farii i te puai, e te haamaitai nei te Fatu ia’na.

Ua haapii mai te mau iteraa rau ia’u e, mai te mea e, e faaohipa tatou i to tatou faaroo, e e hi‘o i ni‘a i te Atua no te farii i te tauturu, mai te Peresideni Monson, eita ïa tatou e pohe i raro a‘e i te teimaha o te oraraa. Eita ïa tatou e mana‘o e, eita e maraa ia tatou te mea i faauehia ia tatou ia rave. E haapuaihia tatou, e faaîhia to tatou oraraa i te hau e te oaoa.3 E ite tatou e, te rahiraa o te mau mea ta tatou e haape‘ape‘a nei, e ere ïa i te mau mea faufaa no te tau mure ore—e mai te mea e, oia ra, e tauturu mai ïa te Fatu ia tatou. E titauhia râ ia tatou ia faaroo no te hi‘o i ni‘a, e ia itoito i te peeraa i To’na haere‘a.

No te aha te hi‘o-tamau-raa i ni‘a e riro ai ei ohipa etaeta i roto i to tatou oraraa ? Penei a‘e aita to tatou e faaroo e nehenehe te hoê ohipa iti ha‘iha‘i roa e faatitiaifaro i to tatou mau fifi. Ei hi‘oraa, i te taime a patia ai te ophi taero i te tamarii Iseraela, ua faauehia ia Mose ia faati‘a i te hoê ophi veo i ni‘a i te hoê pou. E faahoho‘araa te ophi veo i te Mesia. O ratou tei hi‘o i ni‘a i te ophi, mai tei a‘ohia mai e te peropheta, ua ora a‘era ratou.4 E rave rahi râ tei ore e hi‘o i ni‘a, e ua pohe.5

Ua farii o Alama e, te tumu aita te Ati Iseraela i hi‘o i ni‘a i te ophi no te mea ïa e, aita ratou i ti‘aturi e, ia na reira hoi ratou ra, e ora ïa ratou. Ua tano maitai te mau parau a Alama no tatou i teie mahana:

« E au mau taeae e, mai te mea e ora outou na roto i te hi‘o-ana‘e-raa, eita anei outou e hi‘o oioi ia ora, e aore ra, e faaetaeta anei outou i to outou aau i te faaroo ore e te toaruaru … ?

« Ia na reira outou, e auê to outou i reira; ia ore râ outou ia na reira, a nana i to outou mata, e e haamata i te faaroo i te Tamaiti a te Atua, e e haere mai oia e faaora i to’na ra mau taata, e roohia oia i te ati e e pohe hoi ia matara ta ratou mau hara; e e ti‘a faahou mai oia mai te pohe mai ».6

Teie faaitoitoraa ta Peresideni Monson ia hi‘o i ni‘a, e faahoho‘araa ïa i te haamana‘oraa i te Mesia. Mai te mea e, e haamana‘o tatou Ia’na e e ti‘aturi i ni‘a i To’na mana, e farii ïa tatou i te puai na roto i To’na Taraehara. O te rave‘a ïa e ti‘a ai ia tatou ia faaorahia i to tatou mau mana‘o pe‘ape‘a, to tatou mau teimaha, e i to tatou mauiui. O te rave‘a ïa e faaorehia ai ta tatou mau hara, e e faaorahia ai to tatou ati. O te rave‘a ïa e roaa ai ia tatou te faaroo e te puai no te faaoroma‘i i te mau mea atoa.7

Aita i maoro a‘e nei, ua haere atu maua te tuahine Cook i te hoê amuiraa na te mau vahine i Afirita Apatoa. I muri a‘e i to maua faarooraa i te tahi mau parau poro‘i nehenehe no ni‘a i te faaohiparaa i te Taraehara i roto i to tatou oraraa, ua ani te peresideni no te Sotaiete Tauturu tĭtĭ i te mau taata atoa ia haere i rapae. Ua horo‘ahia ia matou tata‘itahi te hoê opupu tei pamuhia i te mata‘i helium. Ua faataa mai oia e, ua riro ta matou opupu ei faahoho‘araa i te mau huru faateimaharaa atoa, te mau huru tamataraa atoa e aore râ, te mau huru fifi atoa e tape‘a nei ia tatou i roto i to tatou oraraa. I te toru o te tai‘o, ua faaru‘e matou i ta matou mau opupu, e aore râ, to matou mau « faateimaharaa ». A hi‘o noa ai matou i to matou mau faateimaharaa ia ma‘ue ê, ua faaroohia te hoê « Ahhhh ». Ua riro taua ohipa iti ha‘iha‘i roa ra o te faaru‘eraa i ta maua na opupu, ei faahaamana‘oraa nehenehe i te oaoa faito ore o te tupu mai na roto i te hi‘oraa i ni‘a e i te feruriraa i te Mesia.

Taa ê atu i te faaru‘eraa i te hoê opupu matai helium, te hi‘oraa i ni‘a i te pae varua, e ere ïa i te hoê ohipa no te hoê noa taime. Ua haapii mai tatou i roto i te pure oro‘a e, ua titauhia ia tatou ia haamana‘o noa Ia’na e ia haapa‘o i Ta’na mau faaueraa, ia vai noa hoi To’na Varua i roto ia tatou i te mau mahana atoa no te arata‘i ia tatou.8

A overe haere noa ai te tamarii Iseraela na roto i te medebara, ua arata‘i te Fatu ia ratou i te mau mahana atoa a hi‘o ai ratou i ni‘a Ia’na no te ani i te arata‘iraa. Te tai‘o nei tatou i roto i te Exodo e, « ua na mua hoi Iehova ia ratou i te haere, i te ao ra, ua na roto i te pou ata, ei arata‘i ia ratou na te e‘a ti‘a; e i te rui ra, ua na roto i te pou auahi, ei tiarama i to ratou e‘a ».9 Ua vai tamau noa Ta’na arata‘iraa, e te horo‘a’tu nei au ia outou i to’u iteraa haehaa e, e nehenehe te Fatu e rave atoa i te reira no tatou.

No reira, nahea Oia i te arata‘i ia tatou i teie mahana ? Na roto ïa i te mau peropheta, te mau aposetolo, e te mau ti‘a faatere o te autahu‘araa e na roto i te mau mana‘o te tupu mai i roto ia tatou i muri a‘e i to tatou faaiteraa i to tatou mau hinaaro i to tatou Metua i te Ao ra na roto i te pure. E arata‘i Oia ia tatou mai te mea e faaru‘e tatou i te mau mea o te ao nei, ia tatarahapa e ia taui. E arata‘i Oia ia tatou mai te mea e, e haapa‘o tatou i Ta’na mau faaueraa e e tamata ia riro hau atu mai Ia’na ra te huru. E e arata‘i Oia ia tatou na roto i te Varua Maitai.10

Mai te mea e, e hinaaro tatou ia arata‘ihia tatou i roto i to tatou tere i te oraraa nei, e ia farii tamau noa i te auhoaraa o te Varua Maitai, ei « taria e faaroo ra » e ei « mata e hi‘o ra » to tatou e au ai, e tei fariu atu i ni‘a.11 E ti‘a ia tatou ia haa i ni‘a i te avei‘a ta tatou i farii. E ti‘a ia tatou ia hi‘o i ni‘a e e ia haere i mua. E mai te mea e, e na reira tatou, ua ite au e, e mauruuru tatou, i te mea e, te hinaaro nei te Atua ia oaoa tatou.

E mau tamarii tatou na te Metua i te Ao ra. Te hinaaro nei Oia ia riro ei tuhaa no to tatou oraraa, ia haamaitai ia tatou, e ia tauturu ia tatou. E faaora Oia i to tatou mau puta, e tamaro Oia i to tatou roimata, e e tauturu Oia ia tatou i ni‘a i to tatou e‘a no te ho‘i i mua Ia’na. Mai te mea e, e hi‘o tatou i ni‘a Ia’na, e arata‘i Oia ia tatou.

O te Fatu ra to’u maramarama

Ua ore te mata‘u ua fatata Oia …

No’na vau e ora‘i i ta’u mau hara

Te faaite noa mai nei te Varua ra.12

Te faaite nei au e, e faaorehia ta tatou mau hara, e e haamamahia ta tatou hopoi‘a mai te mea e, e hi‘o tatou i ni‘a i te Mesia. « Ia haamana‘o tatou Ia’na … e eiaha e tuahia to tatou mata »,13 no te mea, mai ta Peresideni Monson i parau ra, « E mea maitai a‘e e hi‘o i ni‘a ».

Te faaite papû nei au e, o Iesu to tatou Faaora e to tatou Taraehara na roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra, amene.

  1. Mosia 4:9.

  2. A hi‘o 2 Nephi 25: 23, 26.

  3. A hi‘o Mosia 24:15.

  4. A hi‘o Numera 21:8–9.

  5. A hi‘o 1 Nephi 17:41.

  6. Alama 33:21–22; a hi‘o atoa irava 19–20.

  7. A hi‘o Alama 36:3, 17–21; 3 Nephi 9:13.

  8. A hi‘o Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 20:77.

  9. Exodo 13:21.

  10. A hi‘o 2 Nephi 9:52; 31:13; Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 121:46.

  11. Maseli 20:12.

  12. « O te Fatu to’u Maramarama », Te Mau Himene no. 43

  13. 2 Nephi 10:20