2010–2019
Ko e Kau Faifekaú ko ha Mataʻikoloa ia ki he Siasí
ʻOkatopa 2011


Ko e Kau Faifekaú ko ha Mataʻikoloa ki he Siasí

ʻOku ou fakamālō naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa e kau faifekaú, pea nau tali e ui ko iá, pea ʻoku nau ngāue ʻi he funga ʻo e māmaní.

ʻI ha pō ʻe taha he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ne ʻaʻahi ange ai ki homau ʻapí ha faifekau foʻou ko ʻEletā Suani mo hono hoa takí ko e Siapani. Meʻamālie naʻá ku ʻi ʻapi, peá u fakaafeʻi ke na hū ange. ʻI heʻeku talitali kinaua he matapaá, ne u fakatokangaʻi he taimi pē ko iá e kote ʻo ʻEletā Suaní. Ne ʻikai ke u fakakaukau ki heʻeku lea ange ʻo pehē, “Ko ha kote fakaʻofoʻofa moʻoni ʻokú ke tuí!” Ka naʻe ʻikai ko ha kote foʻou he kuo kamata ke mole hono lanú. ʻOku ou tui ko e koté naʻe tui ʻe ha faifekau kimuʻa pea tuku ia he fale nofoʻanga ʻo e kau faifekaú.

Naʻe tali mai leva ʻe ʻEletā Suani ʻeku leá pea naʻe fehangahangai ia mo ʻeku fakakaukaú. Naʻe ʻikai ke ne fuʻu poto he lea faka-Siapaní ka naʻá ne tali mai: “ʻIo, ko ha kote fakaʻofoʻofa ia. Naʻe tui ia ʻe heʻeku tamaí heʻene ngāue fakafaifekau ʻi Siapani he taʻu ʻe 20 tupu kuo hilí.”

Naʻe ngāue ʻene tamaí ʻi he Misiona Siapani ʻOkaiamá. Pea ʻi he taimi ne teu ʻalu ai hono fohá ke ngāue ʻi Siapaní, naʻá ne ʻoange leva hono koté kiate ia. ʻOku hā he taá ni ʻa e kote ne tui ʻe ha ongo ʻEletā Suani ʻi Siapaní.

Naʻe ongo moʻoni kiate au e ngaahi lea ʻa ʻEletā Suaní. Pea naʻe mahino kiate au ʻa e ʻuhinga naʻe tui ai ʻe ʻEletā Suani e kote ʻene tamaí heʻene ʻaʻahi uiuí. Naʻe haʻu ʻa ʻEletā Suani ki he ngāué kuó ne ʻosi maʻu pē ʻe ia e ʻofa ʻene tamaí ki Siapani mo hono kakaí.

ʻOku ou tui ʻoku ʻi ai ha niʻihi kuo nau foua e meʻa tatau. Ne tokolahi ha kau faifekau ne ngāue ʻi Siapani ne nau talamai ko ʻenau tamaí, faʻeé, kui tangatá pe faʻētangatá naʻe toe ngāue faifekau pē mo kinautolu ʻi Siapani.

ʻOku ou loto ke fakahā ʻeku ʻofa moʻoni, fakaʻapaʻapa, mo e loto fakafetaʻi ki he niʻihi kotoa pē kuo ngāue fakafaifekau he funga māmaní. ʻOku ou tui he ʻikai ngalo koe ʻiate kinautolu naʻá ke tokoni ki hono fakauluí. “Hono ‘ikai fakaʻofoʻofa ʻi he ngaahi moʻungá ʻa e vaʻe ʻo ia ʻoku ʻomi ʻa e ongoongoleleí … !”1

Ko e taha au ʻo e kau papi ului ko iá. Naʻe fakaului au ʻi hoku taʻu 17 ʻi heʻeku kei ʻi he ako māʻolungá. Ko e faifekau naʻá ne fakahoko hoku papitaisó ko ʻEletā Lupi mei ʻAitahō. Ne toki tukuange ia ʻi haʻane hoko ko ha palesiteni siteiki ʻi ʻAitahoó. Ne teʻeki ai ke u toe fetaulaki mo ia talu ʻeku papi foʻou maí, ka ne u maʻu e faingamālie ke ʻī-meili mo fetelefoniʻaki mo ia. Naʻá ne fuʻu fiefia heʻene ʻilo ʻoku ou sai peé. He ʻikai pē ke ngalo ia ʻiate au. ʻOku ou tukulotoʻi pē hono fofonga ʻofa mo malimalí. Naʻá ne fuʻu fiefia ʻi heʻene ʻilo ʻoku ou sai peé.

ʻI hoku taʻu 17, naʻe ʻikai ke fuʻu mahino lelei kiate au e pōpoaki ne akoʻi mai ʻe he ongo faifekaú. Neongo iá, ne u maʻu ha ongo makehe ki he ongo faifekaú, pea naʻá ku loto ke u hangē pē ko kinauá. Pea naʻe ongo kiate au ʻena ʻofa moʻoní.

Tuku ke u talanoa atu ki he ʻaho ne papitaiso ai aú. Ko e ʻaho 15 ia ʻo Siulaí, pea naʻe fuʻu ʻafu ʻaupito. Naʻe papitaiso foki mo ha fefine he ʻaho ko iá. Naʻe faʻu pē foki ʻe he kau faifekaú e faiʻanga papitaisó, pea naʻe ʻikai ke fuʻu fakaʻofoʻofa.

Ne hilifakinima leva kimaua hili pē papitaisó. Naʻe ʻuluaki hilifakinima e fefiné ʻe ʻEletā Loiti. Ne u tangutu fakataha mo e kāingalotú ʻo kuikui mo fanongo fakalongolongo pē. Naʻe fakamaʻu ia ʻe ʻEletā Loiti pea kamata ke ne fakalau ange ha ngaahi tāpuaki kiate ia. Ka naʻe kiʻi longo ʻa ʻEletā Loiti peá u ʻāʻā hake ʻo sio fakamamaʻu kiate ia.

ʻOku ou kei manatuʻi lelei pē he ʻahó ni e meʻa ko iá. Naʻe loʻimataʻia moʻoni pē ʻa ʻEletā Loiti. Pea ko e fuofua taimi ia ʻi heʻeku moʻuí ke aʻusia ai hono ʻākilotoa au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Pea ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ne u ʻiloʻi fakapapau ai naʻe ʻofa ʻa ʻEletā Loiti pea mo e ʻOtuá ʻiate kimautolu.

Naʻe hoko mai leva ki hono hilifakinima aú. Naʻe toe fai pē ia ʻe ʻEletā Loiti. Naʻá ne hilifaki hono nimá ki hoku ʻulú pea fakamaʻu au ko e mēmipa ʻo e Siasí, mo foaki mai e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea kamata ke ne foaki mai ha tāpuaki. Pea naʻá ne toe longo. Ka kuo mahino ʻeni kiate au e meʻa naʻe hokó. Naʻá ku ʻiloʻi fakapapau ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní naʻe ʻofa ʻa e kau faifekaú mo e ʻOtuá ʻiate au.

ʻOku ou fie lea atu he taimí ni ki he kau faifekau ʻoku lolotonga ngāue fakafaifekau ʻi he funga māmaní. Ko e tōʻonga mo e ʻofa ʻoku mou fakahoko ki he niʻihi kehé ʻoku hoko ia ko ha pōpoaki mahuʻinga ʻaupito. Neongo naʻe ʻikai lava ke fuʻu mahino kotoa e tokāteline ne akoʻi mai ʻe he faifekaú ka, naʻá ku ongoʻi ʻa ʻena ʻofá pea naʻá ku ako ha ngaahi lēsoni mahuʻinga mei heʻena ngaahi tōʻonga ʻofá. Ko hoʻomou pōpoakí ko e pōpoaki ia ʻo e ʻofa, ʻamanaki lelei, mo e tui. ʻOku hanga ʻe hoʻo ʻulungāangá mo e tōʻongá ʻo fakaafeʻi mai ʻa e Laumālié, pea fakaʻatā ʻe he Laumālié ke mahino kiate kitautolu ʻa e meʻa ʻoku mahuʻingá. Ko e meʻa ʻoku ou fie fakahā atu kiate kimoutolú, ʻoku fakafou ʻi hoʻomou fakahaaʻi atu hoʻomou ʻofá, e ʻofa ʻa e ʻOtuá. Ko e mataʻikoloa kimoutolu ʻo e Siasí ni. ʻOku ou fakamālō atu ʻi hoʻomou feilaulaú, mo e mateakí.

ʻOku ou fie lea atu ki he kau faifekau he kahaʻú. Kuo ʻosi ngāue fakafaifekau ʻema fānau ʻe toko fā ʻi homa fāmilí, pea ʻi he fakaʻosinga ʻo e māhina ní ʻe hū atu ʻema fika nimá ki he Senitā Ngāue Fakafaifekau ʻi Polovó. ʻI he taʻu kahaʻú ʻoku palani e siʻisiʻi tahá ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau hili ʻene ʻosi mei he ako māʻolungá.

Ko ia ʻoku ou lea atu ai ki hoku ngaahi fohá mo kimoutolu kotoa ʻoku teuteu ke ngāue fakafaifekaú. ʻOku mahuʻinga ke ʻomi ha meʻa ʻe tolu ki hoʻo ngāue fakafaifekaú:

  1. Ko ha holi ke malangaʻaki e ongoongoleleí. ʻOku fie maʻu koe ʻe he ʻEikí ke ke kumi ʻEne sipí pea kumi ke maʻu.2 ʻOku fakatatali mai kiate koe ha kakai ʻi he māmaní. Kātaki ka ke fakavavevave atu ki he feituʻu ʻoku nau ʻi aí. ʻOku ʻikai ha taha ʻe toe feinga mālohi ange ʻi he kau faifekaú ke nau ō atu ke fakahaofi ʻa e niʻihi kehé. Ko e taha au ʻo kinautolu naʻe fakahaofí.

  2. Fakatupulaki hoʻo fakamoʻoní. ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ha “loto mo ha ʻatamai fie [ngāue].”3

  3. ʻOfa ʻi he niʻihi kehé, hangē pē ko ʻEletā Suaní, naʻe haʻu ki he ngāue fakafaifekaú fakataha mo e kote mo e ʻofa ʻene tamaí ki Siapani mo hono kakaí.

Pea kiate kimoutolu ʻoku ʻikai ʻilo e founga teuteu ngāue fakafaifekaú, kātaki ʻo sio ki hoʻo pīsopé. ʻOku ou ʻilo te ne tokoniʻi koe.

ʻOku ou fakamālō naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa e kau faifekaú, pea nau tali e ui ko iá, pea nau ngāue he feituʻu kotoa ʻo e māmaní. Tuku muʻa ke u lea atu kiate kimoutolu kuo foki mai mei he ngāue fakafaifekaú: “ʻOku ou houngaʻia ʻi he ngāue ne mou faí. Ko ha mataʻikoloa kimoutolu ʻo e Siasí ni. Fakatauange ke hokohoko atu ʻa hoʻo hoko ko e faifekaú pea ngāue ʻo fakatatau mo ha ākonga ʻa Kalaisi.”

ʻOku ou fakamoʻoni ko e fānau kitautolu ʻa e Tamai Hēvaní, pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu, pea naʻá Ne fekauʻi mai Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí, ka tau lava ke toe foki hake ki Hono ʻaó. ʻOku ou fai ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.