2010–2019
Faaaliga Faaletagata Lava Ia ma le Molimau
Oketopa 2011


Faaaliga Faaletagata Lava Ia ma le Molimau

Afai tatou te tausia ma le filiga poloaiga ma ole atu i le faatuatua, o le a oo mai tali i le ala a le Alii lava ia, ma i Lona lava taimi.

I ni tausaga se tele ua mavae, a o ou a’oga i le kolisi, sa ou faalogologo ai i le konafesi aoao i luga o le leitio ona sa le’i i ai sa matou TV i totonu o si o matou tamai falemautotogi. Sa maoae failauga o le konafesi, ma sa ou fiafia ai i le malosi o le lagonaina o le Agaga Paia.

Ou te manatua lelei lava ina ua saunoa se tasi o Pulega Aoao e uiga i le Faaola ma Lana galuega ona ia tuuina mai ai lea o se molimau mai le loto, sa faamautu mai e le Agaga Paia i lo’u loto sa saunoa o ia i le mea moni. I le taimi lena, sa leai so’u masalosalo o loo soifua le Faaola. Ou te lei masalosalo foi sa ou maua se faaaliga faaletagata lava ia lea na faamautuina mai ia te au “o Iesu Keriso o le Alo o le Atua.”1

Ina ua valu o’u tausaga, sa papatisoina ma faamauina au ma maua le meaalofa o le Agaga Paia. Sa o se faamanuiaga matagofie i lena taimi, ae ua oo ina faateteleina le taua a o ou tuputupu ae ma maua le meaalofa o le Agaga Paia i le tele o auala talu mai lena taimi.

E masani lava a o tatou tuputupu ae mai le laiti seia oo ina talavou ma agai ina avea ma tagata matutua, tatou te feagai ma ni luitau ma ni aafiaga i le ala, lea e mafua ai ona tatou iloa, tatou te manaomia le fesoasoani faalelagi lea e oo mai e ala i le Agaga Paia. A oo mai faigata, tatou te ono fesili ifo ia i tatou lava, “O le a le tali i lo’u faafitauli?” ma le “Pe mafai faapefea ona ou iloa le mea e fai?”

E masani ona ou manatua le tala i le Tusi a Mamona e uiga ia Liae i lona aoaoina o lona aiga i le talalelei. Sa ia faasoa atu ia i latou le tele o faaaliga ma aoaoga e uiga i mea o le a oo mai i aso amuli. Sa saili e Nifae le taitaiga a le Alii ina ia mafai ona ia malamalama lelei i aoaoga a lona tama.Sa siitia, faamanuia, ma musuia o ia, ia iloa e moni aoaoga a lona tama. O lena mea na mafai ai e Nifae ona mulimuli ma le totoa i poloaiga a le Alii ma ola i se olaga amiotonu. Sa ia maua ni faaaliga faaletagata lava ia e taiala ai o ia.

I le isi itu, sa fefinauai ona uso o le tasi ma le isi ona sa latou le malamalama i aoaoga a lo latou tamā. Ona fesili atu lea o Nifae i se fesili e sili ona taua: “Ua outou ole atu ea i le Alii?”2

Sa vaivai le latou tali: “Matou te le’i ole atu; ona e le faailoa maia e le Alii ia te i matou se mea faapena.”3

Sa faaaoga e Nifae lena avanoa e aoao atu ai ona uso i le ala e maua ai faaaliga faaletagata lava ia. Sa ia fai atu: “Tou te le manatua ea mea na fetalai mai ai le Alii?—Afai tou te le faamaaa o outou loto, ma ole mai ia te au i le faatuatua, ma le talitonu o le a outou maua, faatasi ma le filiga i le tausiga o a’u poloaiga, e moni o le a faailoa mai nei mea ia te outou.”4

O le auala e maua ai faaaliga faaletagata lava ia, e manino lava. E tatau ona tatou mananao e maua faaaliga, e le tatau ona faamaaa o tatou loto, ona tatau lea ona tatou ole atu i le faatuatua, talitonu moni o le a tatou maua se tali, ona tausia lea ma le filiga o poloaiga a le Atua.

O le mulimuli i lenei mamanu e le faapea ai o taimi uma tatou te fesili atu ai i le Atua, o le a vave oso mai le tali faatasi ai ma faamatalaga uma o le mea e fai. Ae peitai, o lona uiga afai tatou te tausia ma le filiga poloaiga ma ole atu i le faatuatua, o le a oo mai tali i le ala a le Alii lava ia, ma i Lona lava taimi.

A o ou laitiiti faapea lava a’u o faaaliga faaletagata lava ia po o tali i tatalo o le a oo mai i se leo e faigofie ona lagona. Ioe, o nisi faaaliga e oo mai e ala i le faalogoina o se leo moni. Ae peitai, ua ou aoaoina e tele auala e fetalai mai ai le Agaga.

O loo faamalamalama mai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga vaega e 6 nisi o auala e mafai ona tatou maua ai faaaliga:

“Sa e ole mai ia te au, ma faauta, o le tele o taimi na e ole mai ai, na e maua ai faatonuga mai lo’u Agaga.”5

“Sa Ou faapupulaina lou mafaufau.”6

“Ou te le’i tautala atu ea le filemu i lou mafaufau e uiga i le mataupu?”7

I isi mau ua tatou aoao atili ai e uiga i le mauaina o faaaliga:

“O le a ou ta’u atu ia te oe i lou mafaufau ma lou loto, e ala i le Agaga Paia, lea o le a oo atu i ou luga ma lea o le a mau i lou loto.O lenei, faauta, o le agaga lenei o faaaliga.”8

“O le a ou faia ia mu lou loto i totonu ia te oe; o lea, o le a e lagona ai ua sa’o.”9

“O le a ou faaali atu ia te oe ai lo’u Agaga, lea o le a faapupula ai lou mafaufau, lea o le a faatumulia ai lou agaga i le olioli.”10

O le tele lava o taimi o le a oo mai ai faaaliga faaletagata lava ia a o tatou suesue i tusitusiga paia, faalogo ma mulimuli i fautuaga a perofeta ma isi taitai o le Ekalesia, ma taumafai e ola i ni olaga faamaoni, ma amiotonu. O nisi taimi o le a oo mai musumusuga mai se fuaiupu se tasi o mau pe mai se laina i se lauga o le konafesi.Atonu o le a oo mai lau tali pe a usuina e tamaiti Peraimeri se pese matagofie. O nei mea o ituaiga uma ia o faaaliga.

I aso popofou o le Toefuataiga, e toatele le au paia sa sailia ma le filiga ni faaaliga ma sa faamanuiaina ma musuia i latou e iloa le mea e fai.

Sa tuuina atu ia Sister Eliza R. Snow se tiute mai le perofeta o Polika Iaga e fesoasoani e siitia ma aoao ia uso o le Ekalesia. Sa ia aoao mai e mafai e tamaitai taitoatasi ona maua musumusuga e taiala ai i latou i o latou lava olaga, o latou aiga, ma o latou tiutetauave i le Ekalesia. Na saunoa o ia: “Ta’u atu i uso e o atu ma faataunuu o latou tiute, i le lotomaulalo ma le faamaoni ma o le a faapea ona i ai le Agaga o le Atua i o latou luga ma o le a faamanuiaina i latou i a latou galuega.Tuu atu ia i latou e saili i le poto nai lo le pule, ma o le a faapea ona latou maua le pule uma ua i ai lo latou poto e faaaoga ai.’”11

Sa aoaoina e Sister Snow le usoga e saili le taitaiga mai le Agaga Paia. Fai mai o ia, o le Agaga Paia “e faamalieina ma faatumulia ai faanaunauga uma o le loto o le tagata, ma faatumulia ai avanoa uma. A faatumulia au i lena Agaga,… ua faamalieina lo’u agaga.’”12

Ua aoao mai Peresitene Uchtdorf, e faapea, “o faaaliga ma molimau e le masani ona o mai faatasi ma le malosiaga lofituina. Mo le toatele, e oo mai lemu se molimau—se vaega e tasi i le taimi.” Sa ia toe saunoa mai: “Ia tatou saili atu ma le faamaoni i le malamalama o musumusuga patino. Ia tatou ole atu i le Alii e faaeeina mai i o tatou mafaufau ma agaga le amataga o le faatuatua lea o le a mafai ai ona tatou maua ma iloa ai le galuega paia a le Agaga Paia.”13

O a tatou molimau e puipuia ma faamalolosia ai i tatou a o tatou feagai ma luitau i o tatou olaga i aso taitasi. O nisi tagata e tauivi ma faafitauli faigata o le soifua maloloina; o nisi o ni faafitauli tautupe; o isi e i ai luitau i a latou faaipoipoga po o a latou fanau foi; o isi e pagatia i le tuua toatasi po o faamoemoega ma miti ua le taulau. O la tatou molimau, e tuufaatasi ma lo tatou faatuatua i le Alii o Iesu Keriso ma lo tatou malamalama i le ata o le faaolataga, e fesoasoani ia tatou manumalo ai i nei taimi o tofotofoga ma faigata.

I le tusi O Afafine i Lo’u Malo, tatou te faitau ai e uiga ia Sister Hedwig Biereichel, o se tamaitai i Siamani o le na puapuagatia i le tele o le faanoanoa ma le faaogea i le taimi o le Taua Lona Lua o le Lalolagi. Ona o ona uiga alofa ma le agalelei, ma e ui lava foi i lona mativa tele, sa ia faasoaina atu ai ma le fiafia ana meaai i se pagota na matelaina o le taua. Mulimuli ane, ina ua fesiligia o ia pe na mafai faapefea ona ia “faasaoina se molimau i le taimi o na tofotofoga uma,” sa tali o ia, “ou te le’i faasaoina se molimau i na taimi—na faasaoina au e le molimau.”14

Ona o le i ai o sa tatou molimau malosi, e le faapea ai la, o le a tumau ai pea faapena. E ao ona tatou fafagaina ma faamalosia ina ia mafai ona lava lona malosi e lagolagoina ai i tatou. O le tasi lena o mafuaaga tatou te “potopoto soo faatasi”—ai ina ia mafai ona tatou aai ma feinu i le faamanatuga, faafou a tatou feagaiga, ma ia “tausia i le afioga lelei a le Atua.” O le afioga lelei a le Atua lea e tausia i tatou “ia faatutumau ai ia mataala e le aunoa i le tatalo, ma faalagolago i le alofa o Keriso, o le pogai ma le iuga o lo [tatou] faatuatua, ua faalagolago i ai.”.15

Na aoao mai i tatou e Elder David A. Bednar, “A o outou sailia i le tulaga talafeagai ma faalagolago atu i le agaga o faaaliga, ou te folafola atu o le a outou ‘savavali i le malamalama o le Alii’ (Isaia 2:5; 2 Nifae 12:5). O nisi taimi o le a galue vave ai ma malosi le agaga o faaaliga, o isi taimi e faifai malie ma le le gaoia, ma e tele lava ona matua’i maaleale atonu o le a e le malamalama lelei i ai. Ae po o le a lava le mamanu e maua mai ai lenei faamanuiaga, o le malamalama na te aumaia o le a suluia ai ma faalauteleina ai lou agaga, ma faatupulaia lou malamalama (tagai Alema 5:7; 32:28), ma taitai ma puipuia oe ma lou aiga.”16

E finagalo le Alii e faamanuia mai i tatou i faasinoala, poto, ma le taitaiga i o tatou olaga. E finagalo o Ia e liligi mai Lona Agaga i o tatou luga. Ou te toe faapea atu, mo faaaliga faaletagata lava ia, e tatau ona tatou mananao e maua, e le tatau ona faamaaa o tatou loto, ona tatau ai lea ona tatou ole atu i le faatuatua, talitonu moni o le a tatou maua se tali, ona tausi lea ma le filiga poloaiga a le Atua. Ma a o tatou sailia tali i a tatou fesili, o le a Ia faamanuiaina i tatou i Lona agaga. Ou te molimau atu ai i le suafa o Iesu Keriso, amene.

  1. Mataupu Faavae ma Feagaiga 46:13.

  2. 1 Nifae 15:8.

  3. 1 Nifae 15:9.

  4. 1 Nifae 15:11; tagai foi i le fuaiupu e 10.

  5. Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:14.

  6. Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:15.

  7. Mataupu Faavae ma Feagaiga 6:23.

  8. Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:2–3.

  9. Mataupu Faavae ma Feagaiga 9:8.

  10. Mataupu Faavae ma Feagaiga 11:13.

  11. O Afafine i Lo’u Malo: O Le Talafaasolopito ma le Galuega a le Aualofa(2011), 45.

  12. O Afafine i Lo’u Malo, 46.

  13. Dieter F. Uchtdorf, “Lou Tulaga Gafatai, Lou Avanoa,” Liahona, Me 2011, 60.

  14. Tagai O Afafine i Lo’u Malo, 86–87.

  15. Moronae 6:4–6.

  16. David A. Bednar, “O Le Agaga o Faaaliga” Liahona, Me 2011, 90.