2010–2019
Maʻu Fakahā Fakatāutahá mo e Fakamoʻoní
ʻOkatopa 2011


Maʻu Fakahā Fakatāutahá mo e Fakamoʻoní

Kapau te tau tauhi faivelenga e ngaahi fekaú pea kole ʻi he tui, ʻe maʻu e ngaahi talí ʻi he founga pē ʻa e ʻEikí pea ʻi Heʻene taimi pē ʻAʻana.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí heʻeku kei ako he kolisí, ne u fanongo ai ki ha konifelenisi lahi he letioó he naʻe ʻikai ke ʻi ai ha TV ʻi homau kiʻi fale nofo totongí. Naʻe fakaʻofoʻofa e kau lea he konifelenisí, pea ne u ongoʻi lahi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku ou manatuʻi lelei pē ha lea ʻa ha Taki Māʻolunga ʻo kau ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ngāué peá ne fai ha fakamoʻoni mālohi, naʻe fakamoʻoni ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki hoku laumālié naʻe moʻoni ʻa e meʻa naʻá ne lea ʻakí. Ne ʻikai haʻaku toe veiveiua he momeniti ko iá ʻoku moʻui ʻa e Fakamoʻuí. Ne ʻikai foki haʻaku toe veiveiua ʻoku ou aʻusia ha maʻu fakahā fakatāutaha ʻo ne fakamoʻoniʻi mai kiate au “ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá.”1

Naʻe papitaiso mo hilifakinima au peá u maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoku taʻu valú. Ko e tāpuaki fakaʻofoʻofa ʻeni he taimi ko iá, ka ʻi heʻeku tupu ʻo lahi haké ne toe fakautuutu ange ʻene mahuʻingá pea talu mei ai mo ʻeku aʻusia ʻe meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi ha ngaahi founga lahi.

ʻI heʻetau tupu hake ʻo hoko ko e talavoú pea mei ai ki he tokotaha lahí,ʻoku tau faʻa fetaulaki mo e ngaahi faingataʻa mo aʻusia ha ngaahi meʻa ʻoku tupu mei ai haʻatau ʻiloʻi ʻa ʻetau fie maʻu e tokoni fakalangi ʻoku fou mai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI heʻetau fekuki mo e ngaahi faingataʻá, ʻoku tau fehuʻi, “Ko e hā e tali ki heʻeku palopalemá?” mo e “Te u lava fēfē ke ʻiloʻi e meʻa ke faí?”

ʻOku ou faʻa manatuʻi e fakamatala ʻi he Tohi ʻa Molomoná kau ki hono akoʻi ʻe Līhai ʻa e ongoongoleleí ki hono fāmilí. Naʻá ne vahevahe mo kinautolu e ngaahi fakahā mo e ngaahi akonaki lahi kau ki he ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. Naʻe fekumi ʻa Nīfai ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí ke mahino kakato ange kiate ia ʻa e ngaahi akonaki ʻa ʻene tamaí. Ne langaki hake ia, faitāpuekina, mo ueʻi ke ne ʻiloʻi naʻe moʻoni e ngaahi akonaki ʻa ʻene tamaí. Naʻe lava ai ke muimui totonu ʻa Nīfai ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí pea moʻui angatonu. Naʻá ne maʻu ha fakahā fakatāutaha ke tataki ia.

Ka naʻe fakakikihi hono ngaahi tokouá he naʻe ʻikai ke mahino kiate kinautolu e ngaahi akonaki ʻa ʻenau tamaí. Naʻe fai ange leva ʻe Nīfai ha fehuʻi mahuʻinga ʻaupito: “Kuo mou fehuʻi koā ki he ʻEikí?”2

Naʻe vaivai ʻenau talí: “Kuo ʻikai; he ʻoku ʻikai fakahā mai ʻe he ʻEikí ha meʻa pehē kiate kimautolu.”3

Ne fakaʻaongaʻi ʻe Nīfai ʻa e faingamālie ko iá ke akoʻi ki hono ngaahi tokouá ki he founga hono maʻu ʻo ha fakahā fakatāutahá. Naʻá ne pehē ange: “ʻOku ʻikai te mou manatuʻi koā ʻa e ngaahi meʻa kuo folofola ʻaki ʻe he ʻEikí?—Kapau ʻe ʻikai te mou fakafefeka homou lotó, pea mou kole kiate au ʻi he tui, ʻo ʻamanaki te mou maʻu, ʻi hoʻomou tauhi faivelenga ʻeku ngaahi fekaú, ko e moʻoni ʻe fakahā ʻa e ngaahi meʻá ni kiate kimoutolu.”4

ʻOku mahino ʻaupito pē e founga ʻoku maʻu ai e fakahā fakatāutahá. ʻOku fie maʻu ke ʻi ai ʻa e holi ʻi hotau lotó ke maʻu ha fakahā, kuo pau ke ʻoua naʻa tau fakafefeka hotau lotó, pea hili iá ʻoku fie mau ke tau kole ʻi he tui, ʻo tui moʻoni te tau maʻu ha tali, pea tau tauhi faivelenga leva e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

ʻOku ʻikai pehē ko e muimui ko ia ʻi he sīpinga ko ʻení pea ko e taimi kotoa pē ʻoku tau fehuʻi ai ha meʻa ki he ʻOtuá, pea maʻu e talí ʻi he taimi pē ko iá ʻo fakaʻāuliliki mai e meʻa ke faí. Kapau te tau tauhi faivelenga e ngaahi fekaú pea kole ʻi he tui, ʻe maʻu e ngaahi talí ʻi he founga pē ʻa e ʻEikí pea ʻi Heʻene taimi pē ʻAʻana.

ʻI heʻeku kei siʻí ne u pehē ʻe au ʻe ongo leʻolahi mai ʻa e fakahā fakatāutahá pe tali ki he ngaahi lotú. Ko e moʻoni, ʻoku ʻi ai pē ʻa e fakahā ʻoku ongo mai ʻi ha leʻo. Ka, kuó u ʻilo ʻoku lea mai ʻa e Laumālié ʻi he ngaahi founga lahi.

ʻOku fakamatalaʻi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 6 ʻa e ngaahi founga lahi ʻe lava ke tau maʻu fakahā aí:

“Kuó ke fehuʻi kiate au, pea vakai, ko e taimi kotoa pē naʻá ke fehuʻi aí naʻá ke maʻu ʻa e fakahinohino mei hoku Laumālié.”5

“Naʻá ku fakamaama ho ʻatamaí.”6

“ʻIkai naʻá ku lea ʻaki ʻa e fiemālié ki ho ʻatamaí ʻi he meʻá?”7

ʻOku tau ʻilo mei ha ngaahi potufolofola kehe ha meʻa lahi ange ʻo kau ki he maʻu fakahaá:

“Te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe hoko mai kiate koe pea ʻe nofo ʻi ho lotó. Ko ʻeni, vakai, ko ʻeni ʻa e laumālie ʻo e fakahaá.”8

“Te u ngaohi ke māfana ʻa ho lotó ʻi loto ʻiate koe; ko ia, te ke ongoʻi ʻoku totonu ia.”9

“Te u foaki kiate koe mei hoku Laumālié, ʻa ia ʻe fakamāmaʻi ho ʻatamaí, ʻa ia ʻe fakafonu ho laumālié ʻaki ʻa e fiefia.”10

ʻOku faʻa maʻu ʻa e fakahā fakatāutahá ʻi heʻetau ako e folofolá, fakafanongo pea muimui ʻi he faleʻi ʻa e kau palōfitá mo e kau taki kehe ʻo e Siasí, mo feinga ke moʻui faivelenga mo anga māʻoniʻoni. Taimi ʻe niʻihi ʻe hanga ʻe ha veesi folofola pē ʻe taha pe ha laine ʻi ha lea he konifelenisí ʻo ʻomi e ueʻi ʻa e laumālié. Mahalo naʻa maʻu hoʻo talí ʻi ha taimi ʻe hivaʻi ai ʻe he fānau Palaimelí ha laine ʻi ha foʻi hiva fakaʻofoʻofa. Ko e ngaahi founga kotoa ʻeni ʻo e fakahaá.

ʻI he ngaahi ʻaho ne Toe Fakafoki Mai ai e ongoongoleleí, ne fekumi faivelenga ha kāingalotu tokolahi ke maʻu ha fakahā pea naʻe tāpuakiʻi mo ueʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi e meʻa ke faí.

Naʻe fekau ʻe he palōfita ko Pilikihami ʻIongí kia Sisitā ʻIlisa R. Sinou ke ne tokoni ʻi hono langaki hake mo akoʻi e houʻeiki fafine ʻo e Siasí. Naʻá ne akonaki ʻo pehē ʻe lava ke maʻu ʻe he kakai fefiné fakafoʻituitui ʻa e ueʻi ʻa e laumālié ke fakahinohino kinautolu ʻi heʻenau moʻui fakatāutahá, ʻi honau ngaahi fāmilí, mo honau ngaahi fatongia faka-Siasí. Naʻá ne pehē: “Tala ki he kau fafiné ke nau laka atu ʻo fakahoko honau ngaahi fatongiá ʻi he loto fakatōkilalo mo e faivelenga kakato pea ʻe nofoʻia kinautolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá pea ʻe fai tāpuekina kinautolu ʻi heʻenau ngaahi ngāué. Tuku ke nau fekumi ki he potó kae ʻikai ko e mālohí pea te nau toki maʻu leva ʻa e mālohi kotoa pē ke fakaʻaongaʻi ai honau potó.’”11

Naʻe akoʻi ʻe Sisitā Sinou e houʻeiki fafiné ke nau fekumi ke maʻu ha fakahinohino mei he Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá ne pehē ʻoku hanga ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻo “fakafiemālieʻi mo fakakakato ʻa e ngaahi fakaʻānaua kotoa pē ʻo e lotó, mo fakafonu ʻa e ngaahi ongoʻi tuenoa kotoa pē. Ko e taimi ʻe fakafonu ai au ʻe he Laumālie ko iá, ʻoku nonga ʻa hoku lotó.’”12

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni ʻUkitofa ʻo pehē “ʻoku ʻikai hoko mai maʻu pē ʻa e fakahaá mo e fakamoʻoní ʻi ha mālohi fakatupu lōmekina. Ki ha tokolahi, ʻoku hoko māmālie mai e fakamoʻoní—ʻo fakakongokonga.” Naʻá ne toe pehē: “Tau fekumi fakamātoato muʻa ki he maama ʻo e fakahā fakatāutahá. Tau kole ki he ʻEikí ke Ne fakakoloaʻi hotau ʻatamaí mo hotau laumālié ʻaki ʻa e tui ke tau lava ʻo maʻu mo ʻiloʻi e ngāue fakalangi mai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ”13

ʻOku fakamālohia mo fakaivia kitautolu ʻe heʻetau ngaahi fakamoʻoní ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. ʻOku fekuki ha kakai ʻe niʻihi mo ha ngaahi palopalema faingataʻa ʻo e moʻui leleí; aʻusia ʻe ha niʻihi ha ngaahi palopalema fakapaʻanga; pea ʻi ai e niʻihi ʻoku nau faingataʻaʻia ʻi heʻenau nofo malí pe ko ʻenau fānaú; ʻoku lotomamahi ha niʻihi koeʻuhí ko ʻenau taʻelatá pe siva ʻenau ʻamanakí. Ko ʻetau fakamoʻoní, fakataha mo ʻetau tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí pea mo ʻetau ʻiloʻi e palani ʻo e fakamoʻuí, ʻoku nau tokoniʻi kitautolu ʻi he ngaahi taimi ko ʻeni ʻo e ʻahiʻahí mo e faingataʻá.

ʻOku tau lau ʻi he tohi ko e Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá ʻo kau kia Sisitā Hetiuiki Piasolo, ko ha fefine Siamane naʻá ne aʻusia ʻa e mamahi mo e fakamasiva lolotonga e Tau Lahi ʻa Māmani Hono II. Koeʻuhí ko ʻene natula ʻofa mo ʻofa faka-Kalaisí, pea naʻa mo e lolotonga ʻene fie maʻu lahi ʻaʻaná, naʻá ne loto fiemālie ke vahevahe ʻene meʻakaí mo ha pōpula ʻi he taú naʻe fuʻu fiekaia. Naʻe fehuʻi kiate ia kimui ai pe naʻe lava fēfē ke ne “pukepuke ha fakamoʻoni lolotonga e ngaahi faingataʻa kotoa ko ʻení,” naʻá ne tali ange, “naʻe ʻikai ke u tauhi ha fakamoʻoni lolotonga e ngaahi taimi ko iá—ko e fakamoʻoní naʻá ne tauhi aú.”14

ʻOku ʻikai pehē ia ʻoku tau maʻu ha fakamoʻoni mālohí pea ʻe pehē maʻu ai pē. Kuo pau ke tau tanumaki pea fakamālohia ʻetau fakamoʻoní ke ne maʻu ha mālohi feʻunga ke poupouʻi kitautolu. Ko e ʻuhinga ia ʻe taha ʻoku tau “faʻa fakataha aí”—koeʻuhí ke tau maʻu ʻa e sākalamēnití, fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakavá, peá ke “fafangaʻi [kitautolu] ʻaki ʻa e folofola lelei ʻa e ʻOtuá.” Ko e folofola lelei ʻa e ʻOtuá ʻokú ne tauhi kitautolu ke tau “tokanga maʻu pē ki he lotú, ʻo falala taha pē ki he ngaahi lelei ʻa Kalaisí, ʻa ia [ko e ] tupuʻanga mo e fakahaohaoaʻanga ʻo [ʻetau] tuí.”15

Kuo akoʻi mai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā, “ʻI hoʻo fekumi he founga totonú mo fakaʻaongaʻi e laumālie ʻo e fakahaá, ʻoku ou palōmesi ai te ke ʻ ʻaʻeva ʻi he maama ʻo e ʻEikí’ (ʻĪsaia 2:5; 2 Nīfai 12:5). ʻOku ʻi ai e taimi ʻe niʻihi ʻe ngāue mai e laumālie ʻo e fakahaá ʻi he taimi pē ko iá pea ongo mālohi ʻaupito, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku māmālie ʻo ʻikai fakatokangaʻi, pea faʻa hoko fakalongolongo mai ʻo ʻikai ke ke lava ʻo ʻiloʻi. Ka neongo pe ko e hā ʻa e founga te ke maʻu ai e tāpuaki ko ʻení, ʻe hanga ʻe hono māmá ʻo fakamaamaʻi mo fakatupulaki ho laumālié, pea fakalahi hoʻo mahinó (vakai, ʻAlamā 5:7; 32:28), mo fakahinohinoʻi pea maluʻi koe mo ho fāmilí.”16

ʻOku finangalo e ʻEikí ke tāpuakiʻi kitautolu ʻaki e fakahinohino, poto, mo tataki ʻetau moʻuí. Ko Hono finangaló ke lilingi hifo ʻa Hono Laumālié kiate kitautolu. Te u toe fakahā atu, ke maʻu ha fakahā fakatāutahá, ʻoku fie maʻu ke tau holi ke maʻu ia, kuo pau ke ʻoua naʻa tau fakafefeka hotau lotó, pea ʻoku fie maʻu leva ke tau kole ʻi he tui, ʻo tui moʻoni te tau maʻu ha tali, pea tauhi faivelenga e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Pea ʻi heʻetau fekumi ko ia ke maʻu ha tali ki heʻetau ngaahi fehuʻí, te Ne tāpuakiʻi kitautolu ʻaki Hono laumālié. Ko ʻeku fakamoʻoní ʻeni ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.