2010–2019
Ko e Teuteu ʻi he Lakanga Fakataulaʻeikí: “ʻOku ou Fie Maʻu Hoʻo Tokoní”
ʻOkatopa 2011


Ko e Teuteu ʻi he Lakanga Fakataulaʻeikí: “ʻOku ou Fie Maʻu Hoʻo Tokoní”

ʻOua naʻa mou hohaʻa ki he ʻikai haʻamou taukeí pe fakakaukau ki ai, ka mou fakakaukau ki he tuʻunga ʻe lava ke mou aʻusia ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí.

Siʻi ngaahi tokoua, ko e meʻa fakafiefia moʻoni ke u ʻi heni mo kimoutolu ʻi he fakataha fakamāmani lahi ko ʻeni ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá. Te u lea he efiafí ni ʻo kau ki he teuteu ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, maʻatautolu pea mo ia ʻoku tau tokoni ai ki he niʻihi kehé.

Pau pē ʻoku fifili hotau tokolahi he taimi ʻe niʻihi pe, “Kuó u mateuteu nai ki he ngāue ko ʻeni ʻi he lakanga fakataulaʻeikí?” Ko ʻeku talí ko e, “ʻIo, kuo ʻosi teuteuʻi koe.” Ko ʻeku taumuʻa he ʻaho ní ke tokoniʻi kimoutolu ke mou ʻiloʻi ʻa e teuteu ko iá pea maʻu ha loto toʻa mei ai.

Hangē ko ia ʻoku mou ʻiloʻí, ʻoku ui ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ko e lakanga fakataulaʻeiki teuteuʻangá. Ko e tokolahi taha ʻo e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ko e kau tīkoni, kau akonaki, mo e kau taulaʻeiki kei talavou ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu 12 ki he 19.

Mahalo te tau fakakaukau ʻoku hoko ʻa e teuteu ʻi he lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ngaahi taʻu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Ka ne teuteuʻi kitautolu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní talu pē mei he taimi ne akonekina ai kitautolu ʻi Hono ʻaó ʻi Hono puleʻangá kimuʻa pea fāʻeleʻi mai kitautolú. ʻOkú Ne teuteuʻi kitautolu he efiafí ni. Pea ʻe kei hokohoko atu ai pē ʻEne teuteuʻi kitautolú ʻo kapau te tau tuku ke Ne fai ia.

Ko e taumuʻa ʻo e teuteu kotoa ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, ʻi he maama fakalaumālié pea ʻi he moʻuí ni, ke fakafeʻungaʻi kitautolu mo kinautolu ʻoku tau tokoniʻi Maʻaná ki he moʻui taʻengatá. Ko e moʻoni naʻe kau ʻi he niʻihi ʻo e ngaahi ʻuluaki lēsoni ʻi he maama fakalaumālié ʻa e palani ʻo e fakamoʻuí, pea naʻe fakatefito ia ʻia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono akoʻi ʻo e palaní kiate kitautolú ka naʻa tau ʻi ha ngaahi fakataha alēlea ʻo tau fili ai iá.

Koeʻuhí naʻe fakangaloʻi ʻeni ʻi he taimi naʻe fāʻeleʻi ai kitautolú, naʻe pau ai ke tau toe ako foʻou ʻi he moʻuí ni ʻa e meʻa naʻa tau ʻiloʻi mo taukaveʻi kimuʻá. Ko e konga ʻo ʻetau teuteu ʻi he moʻui ní ko ʻetau fekumi ki he moʻoni mahuʻinga ko iá koeʻuhí ke tau toe tukupā ke tauhi ki ai ʻi he fuakava. Naʻe fie maʻu ki ai ʻa e tui, anga fakatōkilalo, mo e loto toʻa pea pehē ki he tokoni mei he kakai ko ia naʻa nau ʻiloʻi ʻa e moʻoní pea vahevahe ia mo kitautolú.

Mahalo pē naʻa ko ʻetau mātuʻá, kau faifekaú, pe kaungāmeʻá. Ka naʻe hoko ʻa e tokoni ko iá ko e konga ʻo ʻetau teuteú. ʻOku kau maʻu pē ʻetau teuteu ʻi he lakanga fakataulaʻeikí ʻa e niʻihi kehe ko ia kuo ʻosi teuteuʻi ke nau foaki mai ʻa e faingamālie ke tau tali ʻa e ongoongoleleí pea tau fili leva ke ngāue ʻaki ʻetau tauhi e ngaahi fuakavá ke tō kakano ʻi hotau lotó. Ke tau feʻunga ke maʻu e moʻui taʻengatá, kuo pau ke kau ʻi heʻetau ngāue ʻi he moʻui ko ʻení ʻa ʻetau ngāue ʻaki hotau lotó, iví, ʻatamaí mo e mālohí kotoa, pea teuteuʻi mo e niʻihi kehé ke tau foki fakataha ki he ʻOtuá.

Ko e konga leva ʻo e teuteu ʻi he lakanga fakataulaʻeikí te tau maʻu ʻi he moʻui ní ko e ngaahi faingamālie ko ia ke tau fetokoniʻaki mo feakoʻakí. ʻE lava ke kau ai ʻetau hoko ko ha kau faiako ʻi he Siasí, ngaahi tamai anga fakapotopoto mo ʻofa, kau mēmipa ʻo ha kōlomu, mo ha kau faifekau maʻá e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻE foaki mai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi faingamālié, ka ʻe fakafalala pē ʻetau mateuteú kiate kitautolu. Ko ʻeku taumuʻa he pōní ke fakamahino atu ha niʻihi ʻo e ngaahi fili mahuʻinga ʻoku fie maʻu ke ola lelei ai ʻa e teuteu ʻi he lakanga fakataulaʻeikí.

ʻOku fakafalala ʻa e ngaahi fili lelei ʻoku fai ʻe he tokotaha ʻoku faiakó mo ia ʻoku akoʻí ʻi ha mahino ʻa e founga ʻoku teuteuʻi ʻaki ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne kau tamaioʻeiki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻUluakí, ʻokú Ne uiuiʻi ha kakai, ʻa e talavoú mo e toulekeleká, ʻa ē ʻoku lava ke pehē ʻe he māmaní, pea mo kinautolu pē, ko ha niʻihi ʻoku vaivai mo māʻulalo. ʻE lava ʻe he ʻEikí ʻo liliu e ngaahi vaivai ko iá ko e mālohinga. ʻE liliu leva ʻa e founga hono fili ʻe he taki fakapotopotó pe ko hai ʻe akoʻí mo e founga hono akoʻí. Pea ʻe lava foki ke ne liliu e founga hono tali ʻe he taha maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻa e faingamālie ʻoku ʻoange ke ne fakahoko ai ha tupulakí.

Tau fakakaukau angé ki ha ngaahi sīpingá. Ko ha taulaʻeiki au ne ʻikai haʻaku taukei ʻi ha fuʻu uooti tokolahi. Ne telefoni ange ʻeku pīsopé he hoʻatā Sāpate ʻe taha. ʻI heʻeku tali e telefoní, naʻá ne pehē mai, “ʻOkú ke ʻataʻatā ke ta ō mo au? ʻOku ou fie maʻu hoʻo tokoní.” Ko e meʻa pē naʻá ne fakamatala angé ko ʻene fie maʻu ke u ʻalu ko hano hoa ʻo ʻaʻahi ki ha fefine naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi, naʻe ʻikai haʻane meʻakai pea naʻe fie maʻu ke ne ako ke toe lelei ange ʻene tokangaʻi ʻene meʻa fakapaʻangá.

Naʻá ku ʻiloʻi ʻoku ʻi ai hono ongo tokoni taukei ʻi heʻene pīsopelikí. Ko ha ongo tangata anga matuʻotuʻa mo taukei. Ko e tokoni ʻe tahá naʻe ʻi ai ʻene fuʻu pisinisi lahi pea naʻá ne hoko kimui ange ko ha palesiteni fakamisiona mo ha Taki Māʻolunga. Ko e fakamaau ʻiloa he koló ʻa hono tokoni ʻe tahá.

Ne toki uiuiʻi foʻou pē au ko e ʻasisiteni ʻuluaki ʻi he kōlomu ʻo e kau taulaʻeikí. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe siʻi ʻaupito ʻeku ʻilo ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e uelofeá. Naʻe toe siʻi ange ʻeku ʻilo ki hono tokangaʻi e meʻa fakapaʻangá. Kuo teʻeki ai ke u tohi tuʻo taha ha sieke, ʻikai haʻaku ʻakauni he pangikeé, pe te u sio pē ā ʻi ha patiseti fakatāutaha. Ka neongo ʻa e ʻikai haʻaku taukeí, ne u ongoʻi ko ʻene fakamātoato ʻi heʻene pehē mai, “ʻOku ou fie maʻu hoʻo tokoní.”

Naʻe mahino kiate au e meʻa ne ʻuhinga ki ai e pīsope ko ʻeni ne ueʻi ʻe he Laumālié. Naʻá ne vakai ko ha faingamālie fakaʻofoʻofa ʻeni ke teuteuʻi ai ha taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki. ʻOku ou ʻilo fakapapau naʻe ʻikai ke ne tomuʻa ʻiloʻi ʻe hoko e tamasiʻi kuo teʻeki ai akoʻi ko iá ko ha mēmipa ʻo e Kau Pīsopeliki Pulé ʻi he kahaʻú. Ka ʻi he ʻaho ko iá, mo e ngaahi ʻaho kotoa ne u ʻiloʻi ai ia he ngaahi taʻu hokohoko maí, ko ha ngāue ia ne ʻi ai ha ʻamanaki lelei ki ai.

Hangē naʻá ne fiefia ʻi hono fai ʻení, ka ko e ngāue ia ki ai. ʻI heʻema foki ki hoku ʻapí hili ʻema ʻaʻahi ki he uitou faingataʻaʻia ko ʻení, naʻá ne tau e kaá. Naʻá ne fakaava hake ʻene folofolá ʻa ia kuo aʻu ki he motuʻá pea lahi hono fakaʻilongaʻí. Pea naʻá ne fakatonutonu au ʻi he angaʻofa. Naʻá ne talamai ʻoku fie maʻu ke u ako ʻa e folofolá pea ako ʻo lahi ange. Kae mahalo naʻá ne ʻilo ne u vaivai mo māʻulalo feʻunga ke akoʻingofua. ʻOku ou kei manatuʻi pē he ʻahó ni ʻa e meʻa naʻá ne akoʻi mai he hoʻatā ko iá. Ka ʻoku toe lahi ange ʻeku manatuʻi ʻa e loto falala naʻá ne maʻu ʻe lava ke u ako peá u hoko ʻo lelei ange—pea te u lava ʻo fai ia.

Ne fakalaka atu ʻene sió ʻi he tuʻunga ne u ʻi aí ki he ngaahi meʻa ʻe lava ke hoko ʻi he kahaʻú ʻi he loto ʻo ha taha ʻokú ne ongoʻi vaivai mo māʻulalo feʻunga ke ne fie maʻu e tokoni ʻa e ʻEikí peá ne tui ʻe hoko ia.

ʻE lava ke fili ʻe he kau pīsopé, kau palesiteni fakamisioná, mo e ngaahi tamaí ke ngāue ki he ngaahi meʻa ko ia ʻe malava ke hokó. Ne u mamata ki haʻane toki hoko ʻi ha fakamoʻoni ʻa ha palesiteni ʻi ha fakataha fakavavevave ʻo e kōlomu ʻo ha kau tīkoni. Ko e teu ia ke ne hoko ko ha akonaki pea mavahe mei he kau mēmipa ʻo ʻene kōlomú.

Naʻe ongo ʻaupito ʻi hono leʻó ʻa ʻene fakamoʻoni ki he tupulaki ʻa e leleí mo e mālohí ʻi he kau mēmipa ʻo ʻene kōlomú. Kuo teʻeki keu fanongo ki ha taha kuó ne fakahikihikiʻi pehē ha kautaha ʻo hangē ko ia naʻá ne faí. Naʻá ne fakamālōʻia ʻenau ngāué. Hili iá naʻá ne pehē naʻá ne ʻiloʻi naʻe lava ke ne tokoniʻi e kau tīkoni foʻoú ʻi he taimi ne nau ongoʻi lōmekina aí he naʻá ne ongoʻi lōmekina ʻi he heʻena kau ki he lakanga fakataulaʻeikí.

Naʻe ngaohi ia ʻe heʻene ongoʻi vaivaí ke toe faʻa kātaki, fie kaungā ongoʻi ange, ʻo malava ange ai ke ne fakamālohia mo tokoniʻi e niʻihi kehé. Ne hangē kiate au kuó ne hoko ʻo taukei mo anga fakapotopoto ʻi he ongo taʻu ko ia ʻi he Lakanga taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe tokoniʻi ia ʻi he taimi ne hoko ai ko ha palesiteni ʻo e kōlomú ʻi heʻene kei siʻi ange ʻaki ai e taʻu ʻe uá ʻi heʻene manatuʻi lelei ʻene ngaahi fie maʻú. Te ne aʻusia pea te tau aʻusia ʻa e faingataʻá ʻi he kahaʻú ʻi heʻene hoko ko e takí pea ʻe hoko ia kiate kitautolu ʻi he fakaʻau ke mole atu e ngaahi manatu ko iá he ʻalu ʻa e taimí mo ʻetau ngaahi lavameʻá.

Kuo pau pē ne mamata ʻa Paula ki he fakatuʻutāmaki ko iá ʻi he faleʻi ko ia ki hono hoa ngāue kei siʻi ange ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, ʻa Tīmote. Naʻá ne fakalotolahiʻi mo fakahinohino ia ʻi heʻene teuteu ʻi he lakanga fakataulaʻeikí pea ʻi heʻene tokoni ki he ʻEikí ʻi hono teuteuʻi ʻo e niʻihi kehé.

Fanongo angé ki he meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Paula kia Tīmote, ko hono hoa ngāue kei siʻi angé:

“ʻOua naʻa manukiʻi hoʻo kei siʻí ʻe ha taha; ka ke ʻi he kakai tuí ko e fakaʻilonga, ʻi he lea, mo e ʻulungāanga, mo e ʻofa, mo e faianga, mo e tui, mo e māʻoniʻoni.

“Tokanga koe ki he lautohí, mo e enginakí, mo e akonakí, kae ʻoua ke u ʻalu atu.

“ʻOua naʻá ke taʻetokangaʻi ʻa e meʻafoaki ʻoku ʻiate koé, ʻa ia naʻe foaki kiate koe ʻi he kikité, mo e hilifaki ʻo e nima ʻo e kaumātuʻá. …

“Ke ke vakai kiate koe, pea ki he akonakí; 1 pea faifai maʻu pē ki ai: koeʻuhí ʻi hoʻo fai iá te ke fakamoʻui koe, mo kinautolu ʻoku fanongo kiate koé.”2

Naʻe fai ʻe Paula ha faleʻi lelei kiate kitautolu hono kotoa. ʻOua naʻa mou hohaʻa ki he ʻikai haʻamou taukeí pe fakakaukau ki ai, ka mou fakakaukau ki he tuʻunga ʻe lava ke mou aʻusia ʻi he tokoni atu ʻa e ʻEikí.

Ko e akonaki ʻoku poupouʻi ʻe Paula ke tau keinanga ai ʻi heʻetau teuteu ki he lakanga fakataulaʻeikí, ko e ngaahi folofola ʻa Kalaisí pea ke tau fakafeʻungaʻi foki kitautolu ke maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE toki lava leva ke tau ʻiloʻi e meʻa ʻoku finangalo e ʻEikí ke tau fakahoko ʻi heʻetau ngāué pea tau maʻu ʻa e loto toʻa ke fakahoko ia, neongo pe ko e hā e faingataʻa te tau fehangahangai mo ia ʻi he kahaʻú.

ʻOku teuteuʻi kitautolu ki he ngāue ʻi he lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻe ʻalu pē taimí ke faingataʻa ange. Hangē ko ʻení, ʻoku fakaʻau ke holo foki mo hotau ngaahi uouá mo hotau ʻatamaí ʻi he fakaʻau ke tau motuʻa angé. ʻE hōloa ʻetau malava ko ia ke ako mo manatuʻi e ngaahi meʻa ne tau laukonga aí. Ke tau fai e ngāue ʻa e lakanga fakataulaʻeikí ʻoku ʻamanaki mai ki ai e ʻEikí, ʻe fie maʻu ia ke toe lahi ange ʻetau malava ke mapuleʻi kitautolú ʻi he ʻaho kotoa ʻo ʻetau moʻuí. ʻE lava ke tau mateuteu ki he sivi ko iá ʻaki ʻetau fakatupulaki e tuí ʻi he ngāue tokoní.

Kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ʻa e faingamālie ke tau teuteu ʻi he meʻa naʻá Ne ui ko e “fakapapau mo e fuakava [ʻo e] lakanga fakataulaʻeikí.”3

Ko ha fuakava ia ʻoku tau fakahoko mo e ʻOtuá ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú kotoa pea fai e tokoni naʻá Ne mei fakahokó ʻo kapau naʻá Ne ʻi heni tonu. ʻOku hanga ʻe he moʻui ʻaki e tuʻunga moʻui ko iá ki he lelei taha te tau ala lavá ʻo langa hake ʻa e mālohi te tau fie maʻu ke tau kātaki ki he ngataʻangá.

Kuo fakahā kiate au ʻe ha kau faiako maʻongoʻonga ʻi he lakanga fakataulaʻeikí ʻa e founga ke langa hake ʻaki ʻa e mālohi ko iá: ʻa ia ko hono faʻu ʻo ha ʻulungāanga ʻo e vilitaki atu neongo e ongosia mo e manavasiʻi ko ia te ne lava ʻo ʻai koe ke ke loto foʻí. ʻOku fakahaaʻi kiate au ʻe he kau faiako maʻongoʻonga ʻa e ʻEikí ʻoku maʻu ʻa e mālohi fakalaumālie ʻoku tolongá mei he ngāue ʻo ope atu ʻi he tuʻunga ne mei mālōlō ai ha niʻihi kehé.

Ko kimoutolu kau taki lakanga fakataulaʻeiki maʻongoʻonga ne mou fokotuʻu ʻa e mālohinga fakalaumālie ko iá ʻi hoʻomou kau talavoú, ʻoku mou kei maʻu pē ia ʻi he taimi ʻoku fakaʻau ke holo ai e mālohi fakatuʻasinó.

Naʻe ʻi ha kiʻi kolo ʻi ʻIutā ʻa hoku tehiná ke ngāue. Naʻe fai ange ha telefoni meia Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ki he hōtele naʻe ʻi aí. Kuo fuoloa e poʻulí pea ko ha ʻaho ngāue lahi ia ki hoku tehiná, pea mahalo kia Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo pē, ʻa ia naʻá ne kamata e fetalanoaʻaki telefoni ʻi he foungá ni. Naʻá ne pehē ange, “Ne u fanongo ai ʻokú ke ʻi heni. ʻOku ou ʻilo pē kuo fuoloa e poʻulí pea mahalo kuó ke mohe, ka ʻe lava nai ke ke tokoni mai? ʻOku ou fie maʻu ke ta ō ʻi heʻeku ʻalu ʻo vakaiʻi e tuʻunga ʻoku ʻi ai e kotoa hotau ngaahi falelotu ʻi he koló ni.” Naʻe ʻalu hoku tokouá mo ia he pō ko iá, kae halaʻatā haʻane ʻilo ki he anga hono tauhi e falelotú pe ha meʻa ʻo kau ki he ngaahi falelotú pe ʻiloʻi e ʻuhinga ne fai ai ʻeni ʻe Palesiteni Kimipolo hili ia haʻane ngāue lahi he ʻaho ko iá pe ʻuhinga naʻá ne fie maʻu ai ha tokoní.

Hili ha ngaahi taʻu lahi ne u maʻu ha telefoni tatau pē mo ia ʻi ha pō ʻe taha ʻi ha hōtele ʻi Siapani. Ne u hoko he taimi ko iá ko e komisiona foʻou ʻo e akó maʻá e Siasí. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe ʻi he hōtele tatau pē ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻi haʻane ngāue kehe ke fai ʻi Siapani. Ne u tali e telefoní hili ia haʻaku tokoto hifo he mohengá ke mohe, ne u ongosia ʻi hono fakahoko e meʻa kotoa ne u pehē naʻá ku maʻu e ivi ke fai ʻakí.

Ne fehuʻi mai ʻe Palesiteni Hingikelī ʻi hono leʻo nongá, “Ko e hā ʻokú ke mohe ai lolotonga iá ʻoku ou ʻi heni ʻo lau e ʻū pepa ne kole mai ke tau toe vakaiʻí?” Ko ia ne u tuʻu hake leva ʻo ngāue neongo ne u ʻiloʻi naʻe mei lelei ange hano fai ia ʻe Palesiteni Hingikelī ʻi he meʻa ne u malavá. Ka naʻá ne ʻai ke hangē pē naʻá ne fie maʻu ʻeku tokoní.

ʻI he fakaʻosinga ʻo e meimei fakataha kotoa pē, ʻoku fehuʻi ange ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ki he sekelitali ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻOku kakato pē ʻeku ngāué?” Pea ʻokú ne malimali maʻu pē ʻi he taimi ʻoku fai mai ai e talí: “ʻIo, Palesiteni, ʻoku kakato.” Naʻe ʻomi ʻe he malimali fiefia ʻa Palesiteni Monisoní ha pōpoaki kiate au. ʻOkú ne ʻai ke u fakakaukau, “ʻOku toe ʻi ai mo ha meʻa te u lava ʻo fakahoko ʻi heʻeku ngaahi ngāué?” ʻOku ou foki leva ki hoku ʻōfisí ʻo ngāue.

Kuo fakaʻaliʻali mai kiate au ʻe ha kau faiako maʻongoʻonga e founga ke teuteu ai ke tauhi e fuakavá mo e fakapapaú ʻi he taimi ʻe faingataʻa ange aí tupu mei he ʻalu ʻa e taimí mo e haʻu ʻa e taʻu motuá. Kuo nau fakaʻaliʻali mo akoʻi kiate au ʻa e founga ke u mapuleʻi ai au ʻo ngāue mālohi ange ʻi he meʻa ne u fakakaukau te u lavá lolotonga ʻoku ou kei moʻui lelei pea maʻu mo e iví.

He ʻikai lava ke u hoko ko ha tamaioʻeiki haohaoa he houa kotoa pē, ka te u lava ʻo feinga ke u toe ngāue lahi ange ʻi he meʻa ne u fakakaukau te u lavá. ʻI heʻeku maʻu e ʻulungāanga ko iá ʻoku ou kei talavoú, te u mateuteu ai ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻe hoko mai ʻa muí. ʻE lava ke tau mateuteu ʻaki ʻa e mālohi ke tauhi ʻetau fuakavá mo e fakapapaú ʻi he ngaahi sivi ko ia kuo pau ke hoko mai ʻi heʻetau ofi ki he fakaʻosinga ʻo e moʻuí.

Ne u mamata ki ha fakamoʻoni ki ai ʻi ha fakataha ʻa e Poate Ako ʻa e Siasí. ʻI he taimi ko iá kuo ngāue ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ʻi ha ngaahi taʻu lahi lolotonga ia ʻene kātekina ha ngaahi faingataʻaʻia fakaemoʻui lelei ko Siope pē ʻe mahino ki aí. Ko e sea ia ʻo e fakatahá he pongipongi ko iá.

Fakafokifā pē kuo tuku ʻene leá. Naʻá ne hoholo hifo ʻi hono seá. Naʻe kuikui hono matá. Naʻá ne punou. Ne u tangutu hoko atu ki ai. Ne hoko mai ʻa ʻEletā Hōlani kiate kimaua. Naʻá ma tuʻu hake ke tokoniʻi ia. ʻI he ʻikai haʻama taukei ʻi he ngaahi meʻa fakatuʻupakeé, naʻe ʻikai ai ke ma ʻilo e meʻa ke faí, ko ia ne ma pehē ke ma hiki pē ʻi hono seá ʻo ʻave ki hono ʻōfisí ʻa ia ne ofi maí.

Naʻá ne hoko ko ʻema faiako ʻi he momeniti ko ia ʻo ʻene faingataʻaʻiá. Naʻá ma takitaha e tafaʻaki hono seá ʻo ma hiki atu ia mei he loki fakatahaʻangá ki he holo ʻo e ʻŌfisi Pule ʻo e Siasí. Naʻe kiʻi ʻāʻā hake, naʻe kei vaivai pē, ʻo ne pehē mai, “ Mo kātaki muʻa ʻo tokanga. Vakai naʻa mamahi homo tuʻá.” ʻI heʻema ofi atu ki he matapā ʻo hono ʻōfisí, naʻá ne pehē mai, “ʻOku ou ongoʻi tama ʻeku taʻofi e fakatahá.” Ne ʻosi ha ngaahi miniti mei heʻema ʻave ia ki hono ʻōfisí, mo e ʻikai pē ke ʻilo pe ko e hā koā e meʻa kuo hoko ki aí, naʻá ne hanga hake ʻo pehē mai, “ʻOku ʻikai ke mo fakakaukau kuo taimi ke mo foki ki he fakatahá.”

Ne ma foki fakavavave ki ai, he naʻá ma ʻiloʻi naʻe mahuʻinga ki he ʻEikí ke ma ʻi ai. Talu mei he kei siʻi ʻa Palesiteni Kimipoló mo ʻene vilitaki ʻo ope atu ʻi he ngaahi meʻa naʻe lava ke ne kātakiʻí ke ngāue maʻá e ʻEikí mo ʻofa ki ai. Ko ha ʻulungāanga ia kuó ne ʻosi fokotuʻu pea ko e taimi pē naʻá ne fie maʻu aí, naʻe ʻosi ʻi ai pē. Naʻá ne ʻosi mateuteu. Ko ia naʻá ne lava ai ke akoʻi mo fakaʻaliʻali kiate kitautolu e founga te tau mateuteu ai ke tauhi e fuakavá mo e fakapapaú: ʻaki pē ʻetau teuteu maʻu pē ʻi he ngaahi taʻú hokohoko ʻo fakaʻaongaʻi hotau mālohí kotoa ʻi he ngaahi ngāue ʻe ngali hangē ko ha fanga kiʻi ngāue iiki ʻoku siʻisiʻi hono ngaahi nunuʻá.

Ko ʻeku lotú ke tau lava ʻo tauhi ʻetau ngaahi fuakava ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke fakafeʻungaʻi kitautolu ke tau maʻu e moʻui taʻengatá pea mo kinautolu kuo uiuiʻi ke tau akoʻí. ʻOku ou palōmesi atu kapau te mou fai ʻa ia kotoa te mou malavá, ʻe fakalahi ʻe he ʻOtuá homou mālohí mo homou potó. Te Ne teuteuʻi kimoutolu. ʻOku ou palōmesi atu ʻe fakahikihikiʻi ho hingoá ʻe kinautolu kuó ke akoʻi mo tā sīpinga ki aí ʻo hangē ko ia kuó u fai he ʻahó ni ki he kau faiako maʻongoʻonga kuó u ʻiloʻí.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko e Tamaí pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kimoutolu. ʻOkú Ne ʻafioʻi kimoutolu. Naʻá Ne hā mo Hono ʻAlo toetuʻu mo nāunauʻia ko Sīsū Kalaisí ki ha tamasiʻi naʻe ʻikai haʻane taukei, ʻa Siosefa Sāmita. Naʻá Na falala kiate ia ʻo toe Fakafoki Mai ai e kakato ʻo e ongoongoleleí pea mo e Siasi moʻoní. Naʻá Na poupouʻi ia he taimi naʻá ne fie maʻu aí. Naʻá Na tuku ke ne ongoʻi ʻa e valoki ʻi he ʻofá ʻi he taimi te ne ʻohifo ai ia kae lava ke hiki haké. Naʻá Na teuteuʻi ia, pea ʻokú Na teuteuʻi kitautolu, ke maʻu e mālohi ke tau kei ngāue ai ke aʻu ki he nāunau fakasilesitialé ʻa ia ko e taumuʻa ia mo e ʻuhinga ʻo e ngāue kotoa ʻa e lakanga fakataulaʻeikí.

ʻOku ou tuku ʻeku tāpuakí kiate kimoutolu ke mou lava ʻo ʻiloʻi ʻa e ngaahi faingamālie nāunauʻia kuo foaki atu ʻe he ʻOtuá ʻi hono uiuiʻi mo teuteuʻi kimoutolu ki Heʻene ngāué pea ki hono tauhi ʻo e niʻihi kehé. ʻI he huafa ʻo hotau taki mo e faiako, ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.