2010–2019
Tokoniʻi ʻi he Founga ʻa e ʻEikí
ʻOkatopa 2011


Tokoniʻi ʻi he Founga ʻa e ʻEikí

ʻOku ʻikai ko ha ngaahi fakakaukau lelei pē e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e uelofea ʻa e Siasí; ko ha ngaahi moʻoni kinautolu kuo fakahā mai mei he ʻOtuá—ko ʻEne founga ia ki hono tokoniʻi ʻo e faingataʻaʻiá.

ʻI he taʻu ʻe onongofulu mā nima kuo hilí, hili ha taimi nounou mei he ʻosi ʻa e Tau Lahi Hono II ʻa Māmaní, ne u aʻusia tonu e ngaahi tāpuaki ʻo e polokalama uelofea ʻa e Siasí. Neongo ne u kei siʻi, ka ʻoku ou kei manatuʻi pē e ifo ʻa e ʻū kapa pīsí mo e polisi uité pea mo e nanamu makehe ʻo e vala naʻe foaki ange ʻe he kāingalotu ʻofa ʻo e Siasí mei he ʻIunaiteti Siteití ki he Kāingalotu Siamané ʻi he ʻosi ʻa e taú. Te u tukulotoa ʻo taʻengata ʻa e ngaahi tōʻonga ʻofa mo e angaʻofa ko ʻeni naʻe fai kiate kimautolu naʻa mau fuʻu faingataʻaʻia lahí.

ʻOku ʻomi ʻe he aʻusia fakatāutaha ko ʻení pea mo hono fakamanatu e taʻu ʻe 75 ʻo e palani uelofea ne ueʻi fakalaumālié ha ʻuhinga ke u fakakaukau ai ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo hono tokoniʻi e masivá mo e faingataʻaʻiá, ʻa e moʻui fakafalala pē kiate kitá, pea mo e tokoniʻi hotau kāingá.

ʻI he Tefito ʻo ʻEtau Tuí

ʻOku tau lau e uelofeá he taimi ʻe niʻihi ko ha taha pē ia ʻo e ngaahi tefito ʻo e ongoongoleleí—ko ha taha ʻo e ngaahi vaʻa lahi ʻo e fuʻu ʻakau ʻa ia ko e ongoongoleleí. Ka ʻoku ou tui ʻi he palani ʻa e ʻEikí ko ʻetau moʻui ʻaki ko ia ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e uelofeá ʻoku totonu ko e tefito ia ʻo ʻetau tui mo e līʻoa kiate Iá.

Talu mei he kamataʻanga ʻo taimí mo e folofola mahino mai ʻa e Tamai Hēvaní ʻo fekauʻaki mo e kaveingá ni: ʻo kole ʻi he anga vaivai, “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au … ke mou manatuʻi ʻa e masivá, pea fakatapui mei hoʻomou ngaahi koloá ko honau tauhi,” 1 ki he fekau fakahangatonu: “Pea manatuʻi ʻi he ngaahi meʻa kotoa pē ʻa e kakai masivá mo e faingataʻaʻiá, pea mo e mahakí mo e tukuhāusiá, he ko ia ia ʻoku ʻikai te ne fai ʻa e ngaahi meʻa ní, ʻoku ʻikai ko ʻeku ākonga ia”;2 ki he fakatokanga mālohi, “Kapau ʻe toʻo ʻe ha tangata ha meʻa mei he meʻa lahi ʻa ia kuó u ngaohí, ʻo ʻikai foaki hono ʻinasí ki he masivá mo e paeá ʻo fakatatau ki he fono ʻo ʻeku ongoongoleleí, te ne hiki hake ʻa hono matá ʻi heli fakataha mo e kakai angahalá, kuó ne ʻi he fakamamahi.”3

ʻOku Haʻi Fakataha ʻa e Meʻa Fakamatelié mo e Meʻa Fakalaumālié

Ko e ongo fekau lalahí—ke ʻofa ki he ʻOtuá mo hotau kaungāʻapí—ko hono fakatahaʻi ia ʻo e meʻa fakamatelié mo e meʻa fakalaumālié. ʻOku mahuʻinga ke tau fakatokangaʻi ʻoku ui ʻa e ongo fekaú ni ko e “lahí” he ʻoku fakafalala kiate kinaua ʻa e ngaahi fekau kehe kotoa pē.4ʻI hono fakalea ʻe tahá, kuo pau ke kamata heni ʻa e ngaahi meʻa fakatāutaha, fakafāmili, mo faka-Siasi ʻoku tau fakamuʻomuʻá. ʻOku totonu ke tupu ʻa e ngaahi taumuʻa mo e ngaahi ngāue kehe kotoa pē mei he ongo fekau lalahi ko ʻení—mei heʻetau ʻofa ki he ʻOtuá pea ki hotau kaungāʻapí.

Hangē ko e ongo tafaʻaki ʻo ha foʻi paʻangá, ʻoku ʻikai faʻa fakamavahevaheʻi ʻa e meʻa fakamatelié mo e meʻa fakalaumālié.

Kuo fakahā ʻe he Tokotaha naʻá Ne foaki e moʻui ʻa e tokotaha kotoa peé, “ʻOku fakalaumālie kiate au ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, pea kuo teʻeki ʻi ai ha taimi te u ʻoatu ai kiate kimoutolu ha fono ʻa ia ʻoku fakamatelie.”5 ʻOku ʻuhinga ʻeni “ko e meʻa mahuʻinga taha kau ki he moʻui fakalaumālié ko emoʻuí.ʻOku ʻikai ko ha meʻa ia ke ʻiloʻi pea mo ako ki ai, ka ko e meʻa ke moʻui ʻaki.”6

Meʻa pango, ʻoku ʻi ai ha niʻihi ʻoku ʻikai te nau tokanga ki he “meʻa fakamatelié” he ʻoku nau pehē ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga ia. ʻOku mahuʻinga kiate kinautolu ʻa e meʻa fakalaumālié kae fakasiʻia ʻa e moʻui fakamatelié. Neongo ʻoku mahuʻinga ke tau fakakaukau ki he ngaahi meʻa fakalangí, ka ʻoku mole meiate kitautolu ʻa e uho ʻo ʻetau tui fakalotú kapau ʻoku ʻikai ala atu hotau nimá ʻo tokoni ki hotau kāingá.

Hangē ko ʻení, naʻe langa ʻe ʻĪnoke ʻa Saione ʻi he founga fakalaumālie ʻo hono faʻufaʻu ha kakai ʻoku nau loto taha pea mo fakakaukau taha pea mo e ngāue fakamatelie ko hono fakapapauʻi naʻe ʻikai ha kakai masiva ʻiate kinautolu.”7

Hangē ko ia ʻoku hoko maʻu peé, ʻe lava ke tau hanga ki hotau faʻifaʻitakiʻanga haohaoá, ʻa Sīsū Kalaisi, ke maʻu mei ai ha sīpinga. Hangē ko e akonaki ʻa Palesiteni J. Lūpeni Kalaké ko e Siʻí, “ʻI he taimi naʻe haʻu ai ʻa e Fakamoʻuí ki he māmaní, naʻe ʻi ai hono misiona maʻongoʻonga ʻe ua; ko e taha ke fakahoko ʻa e ngāue ʻa e Mīsaiá, ko e fai ʻo e fakaleleí koeʻuhí ko e hingá, pea mo hono fakakakato ʻo e fonó; ko e tahá ko e ngāue ko ia naʻá ne fai ʻi he lotolotonga ʻo hono kāingá ʻi he kakanó ʻaki hono fakafiemālieʻi honau ngaahi faingataʻaʻiá.”8

ʻOku ʻikai ke mavahevahe ka ʻoku haʻi fakataha ʻa ʻetau fakalakalaka fakalaumālié mo e tokoni fakamatelie ʻoku tau fai ki he kakai kehé ʻi he founga tatau pē.

ʻOku fakakakato ʻe he tahá ʻa e tahá. Ka tuʻu toko taha ʻa e ongo meʻá ni ko ha fakatātā taʻemoʻoni ia ʻo e palani ʻo e fiefia ʻa e ʻOtuá.

Ko e Founga ʻa e ʻEikí

ʻOku tokolahi ha kakai pea lahi mo e ngaahi kautaha lelei ʻi he māmaní ʻoku nau feinga ke feau e ngaahi fie maʻu vivili ʻa e kakai masiva mo faingataʻaʻiá ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻOku tau fakamālō ai, ka ʻoku kehe ʻa e founga ia ʻa e ʻEikí ki hono tokangaʻi ʻo e faingataʻaʻiá mei he founga ʻa māmaní. Kuo folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē, “Kuo pau ke fai ia ʻi heʻeku founga pē ʻaʻakú.”9 ʻOku ʻikai ngata pē ʻi Heʻene tokanga ki heʻetau ngaahi fie maʻu fakavavevave tahá; ka ʻokú Ne tokanga ki heʻetau fakalakalaka taʻengatá. Ko hono ʻuhinga ʻeni kuo kau maʻu ai pē ʻi he founga ʻa e ʻEikí ʻa e moʻui fakafalala pē kiate kitá mo e tokoni ki hotau kaungāʻapí ʻo tānaki atu ki hono tokangaʻi ʻo e masivá.

ʻI he 1941 naʻe fā e Vaitafe Hilá pea tāfea ai ʻa e Teleʻa Tanikení ʻi ʻAlesona. Naʻe fakataha ha palesiteni fakasiteiki kei talavou ko hono hingoá ko Sipenisā W. Kimipolo mo hono ongo tokoní, fakafuofuaʻi e maumau ne hokó, pea ʻave ha mākoni ki Sōleki Siti ʻo kole mei ai ha paʻanga lahi ʻaupito.

Naʻe ʻikai ʻomai ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalānite ha paʻanga ka naʻá ne fekauʻi mai ha kau tangata ʻe toko tolu: ko Henelī D. Moili, Malioni G. Lomenī, mo Hāloti B. Lī. Naʻa nau talanoa mo Palesiteni Kimipolo ʻo akoʻi kiate ia ha lēsoni mahuʻinga: Naʻa nau talaange, “ʻOku ʻikai ko ha polokalama “foaki mai kiate au” ʻeni. Ko ha polokalama “tokoniʻi pē ʻe kita ʻa kita.’”

Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai naʻe pehē ʻe Palesiteni Kimipolo: “ʻOku ou pehē naʻe mei faingofua pē ke ʻomai ʻe he Kau Takí [ʻa e paʻanga] kiate kimautolu pea naʻe ʻikai mei faingataʻa ia ke u tangutu pē ʻi hoku ʻōfisí ʻo tufa; ko ha lelei lahi moʻoni ne mau maʻú ʻi ha ʻalu atu ha lau teau [ʻo homau kakaí pē] ki Tanikeni ʻo fokotuʻu ha ngaahi ʻā pea fetuku e musie mōmoa ʻa e fanga monumanú pea fakatokalelei e kelekelé mo fai ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fie maʻu ke faí. Ko ʻete tokoniʻi pē ia kitá.”10

Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono feau ʻe he kāingalotu ʻo e siteiki ʻo Palesiteni Kimipoló ʻenau ngaahi fie maʻu fakavavevavé ʻi heʻenau muimui ʻi he founga ʻa e ʻEikí, ka naʻa nau toe fakatupulaki foki ʻa e moʻui fakafalala pē kiate kinautolú, fakafiemālieʻi ʻa e faingataʻaʻiá, pea nau tupulaki ʻi he ʻofá mo e uouangatahá ʻi heʻenau fetauhiʻakí.

ʻOku Tau Kau Kotoa he Tokoní

ʻOku ʻi ai ha kāingalotu tokolahi ʻo e Siasí ʻoku nau lolotonga faingataʻaʻia he houa ko ʻení. ʻOku nau fiekaia, faingataʻaʻia fakapaʻanga, pea fekuki mo e faʻahinga faingataʻaʻia fakatuʻasino, fakaeloto, mo fakalaumālie kehekehe. ʻOku nau lotu ʻaki e kotoa e ivi ʻo honau laumālié ke ʻi ai ha tokoni, ha fakafiemālie.

Ngaahi tokoua, kātaki ʻo ʻoua naʻa mou pehē ko ha fatongia ʻeni ia ʻo ha taha kehe. Ko e fatongia ʻoʻoku, pea ko e fatongia ia ʻoʻou. ʻOku tau kau kotoa ʻi he tokoní. ʻOku ʻuhinga ʻa e “kotoá” ki he kotoa—ʻa e tokotaha maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone mo Faka-Melekisēteki kotoa pē, ʻa e tuʻumālie mo e masiva, ʻi he puleʻanga kotoa pē. ʻI he palani ʻa e ʻEikí, ʻoku ʻi ai pē ʻa e meʻa ʻe lava ke tokoni ai ʻa e tokotaha hono kotoa.11

Ko e lēsoni ʻoku tau ako mei he toʻu tangata ki he toʻu tangatá ʻoku ʻi ai ʻa e fatongia toputapu ʻo e kakai tuʻumālié mo e kakai masivá kotoa ke tokoni ki honau kaungāʻapí. ʻE fie maʻu kitautolu kotoa ke tau ngāue fakataha ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e uelofeá mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá kae lava ʻo ola lelei.

ʻOku tau faʻa fakatokangaʻi ʻa e ngaahi fie maʻu takatakai ʻiate kitautolú pea tau ʻamanaki ʻe ʻi ai ha mana ʻo haʻu ha taha mei ha feituʻu mamaʻo ke feau e ngaahi fie maʻu ko iá. Mahalo te tau tatali ki ha kau mataotao ʻoku ʻi ai haʻanau ʻilo makehe ke fakaleleiʻi ʻaki ha ngaahi palopalema pau. ʻI heʻetau fai ʻení, ʻoku ʻikai ke tau ʻoange ai ki hotau kaungāʻapí ʻa e tokoni ʻe lava ke tau faí, pea ʻoku tau toʻo meiate kitautolu ʻa e faingamālie ke tokoní. Neongo ʻoku ʻikai hano kovi ʻo e kau mataotaó ia, ka tau sio angé ki hono moʻoní: he ʻikai pē ha taimi te nau teitei tokolahi feʻunga ai ke fakaleleiʻi kotoa e ngaahi palopalemá. Ka kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne lakanga fakataulaʻeikí mo hono fokotuʻutuʻú kiate kitautolu ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa kuo fokotuʻu ai e Siasí. Pea kuó Ne fokotuʻu foki mo e Fineʻofá. Hangē ko ia ʻoku tau ʻiló ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki, ʻoku ʻikai ola lelei ha ngāue fakauelofea ia kapau he ʻikai fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi meʻafoaki mo e ngaahi talēniti fakaofo ʻo hotau houʻeiki fafiné.

ʻOku ʻikai ko e founga ʻa e ʻEikí ke tau tangutu pē ʻi he veʻe vaitafé ʻo tatali ke tafe atu ʻa e vaí ʻo ʻosi pea tau toki kolosi. Ka ko ʻetau fakataha mai, pelu hake e nima hotau soté, ngāue, pea langa ha halafakakavakava pe foʻu ha vaka ke tau kolosi ai ʻi he ngaahi vai ʻa ia ko hotau ngaahi poletakí. Ko kimoutolu kau tangata ʻo Saioné, ko kimoutolu kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, ʻa e niʻihi te mou lava ʻo taki pea ʻomi ʻa e fakafiemālié ki he Kāingalotú ʻaki hoʻomou fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakalaumālie ʻo e polokalama uelofeá! Ko homou misioná ke fakaava homou matá, ngāue ʻaki homou lakanga fakataulaʻeikí, pea ʻalu atu ʻo ngāue ʻi he founga ʻa e ʻEikí.

Ko e Fokotuʻutuʻu Maʻongoʻonga Taha ʻi he Funga ʻo Māmaní

Lolotonga e Tō Lalo ʻa e Tuʻunga Fakapaʻangá, naʻe kole ange ‘e he Kau Takí kia Hāloti B. Lī ʻa ia ne lolotonga hoko ko ha palesiteni fakasiteki, ke fekumi ki ha tali ki he vivili ʻa e masivá, mamahí, mo e fiekaiá ʻa ia ne lahi ʻene mafola ʻi he māmaní he taimi ko iá. Naʻá ne fāinga ke maʻu ha tali peá ne ʻave ʻeni ki he ʻEikí peá ne fehuʻi kiate Ia, “Ko e faʻahinga kautaha fēfē ʻoku totonu ke mau maʻú … ke nau fai ʻeni?”

Pea “hangē pē naʻe folofola ange ʻa e ʻEikí [kiate iá]: ‘Vakai mai, ʻe hoku foha. ʻOku ʻikai te ke fie maʻu mo ha toe kautaha kehe. Kuó u ʻosi foaki atu ʻa e fokotuʻutuʻu maʻongoʻonga taha ʻi he funga ʻo māmaní. ʻOku ʻikai ha meʻa ʻe maʻongoʻonga ange ʻi he fokotuʻutuʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko e meʻa pē ʻe fie maʻu ke mou faí ko e ngāue ʻaki ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. Ko ia pē.’”12

Ko e taimi ai pē ia ke tau kamata aí. Kuo tau ʻosi maʻu e fokotuʻutuʻu ʻa e ʻEikí. Ko e tukupā kiate kitautolú ke tau fakakaukauʻi e founga hono fakaʻaongaʻí.

Ko e meʻa ke tau kamata aí ko hono ʻai ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa kuo ʻosi fakahā mai ʻe he ʻEikí. ʻOku ʻikai totonu ke tau pehē pē kuo tau ʻosi ʻiloʻi. ʻOku fie maʻu ke tau ngāue ki he kaveingá ʻaki ʻa e loto fakatōkilalo ʻa ha kiʻi tamasiʻi. Kuo pau ke toe ako foʻou ʻe he toʻu tangata kotoa pē ʻa e ngaahi tokāteline mo ia ʻoku makatuʻunga ai e founga ʻa e ʻEikí ki hono tokangaʻi ʻo e kakai faingataʻaʻiá. Hangē ko ia kuo akoʻi kiate kitautolu ʻe ha kau palōfita tokolahi ʻi he ngaahi taʻu kuo hili atú, ʻoku ʻikai ko ha ngaahi fakakaukau lelei pē e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e uelofea ʻa e Siasí; ko ha ngaahi moʻoni kinautolu kuo fakahā mai mei he ʻOtuá—ko ʻEne founga ia ki hono tokoniʻi ʻo e faingataʻaʻiá.

ʻE ngaahi tokoua, ʻuluaki ako ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi tokāteline kuo fakahā maí. Lau e ngaahi tohi tuʻutuʻuni kau ki he uelofea ʻa e Siasí13; fakaʻaongaʻi e uepisaiti he ʻInitanetí ko e providentliving.org; toe lau e fakamatala he Liahona ʻo Sune 2011 ʻo kau ki he palani uelofea ʻa e Siasí. Fekumi ki he founga ʻoku tokoniʻi ʻaki ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne Kāu Māʻoniʻoní. Ako e founga ʻoku fengāueʻaki ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ki hono tokangaʻi ʻo e faingataʻaʻiá, tokoni ki he kaungāʻapí, mo e moʻui fakafalala pē kiate kitá. ʻOku kau ʻi he founga ʻa e ʻEikí ki he fakafalala pē kiate kitá ha founga ʻoku potupotutatau ai ʻa e ngaahi tafaʻaki ʻo e moʻuí, kau ai ʻa e akó, moʻui leleí, ngāue maʻuʻanga moʻuí, meʻa fakapaʻanga ʻa e fāmilí, mo e mālohi fakalaumālié. ʻAi ke ke maheni mo e polokalama uelofea fakaonopōni ʻa e Siasí.14

Ko hoʻo ako pē ʻa e ngaahi tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e uelofea ʻa e Siasí, feinga leva ke ke fakaʻaongaʻi e meʻa naʻá ke akó ki he ngaahi fie maʻu ʻanautolu ʻokú ke tauhí. ʻOku ʻuhinga ʻeni, ko hono konga lahi ʻe fie maʻu ke ke fakakaukauʻi pē ia ʻe koe. ʻOku kehekehe pē ʻa e fāmili, haʻofanga, mo e feituʻu kotoa pē ʻo māmani. ʻOku ʻikai ha founga ia ʻe taha ʻi he uelofea ʻa e Siasí ʻe feʻunga mo e kakai kotoa pē. Ko ha polokalama ia ke lava ʻe he niʻihi fakafoʻituituí ʻo tokoniʻi pē kinautolu pea nau fatongia ʻaki ʻa e malava ko ia ke nau fakafalala pē kiate kinautolú. ʻOku kau ʻi heʻetau ngaahi maʻuʻanga tokoní ʻa e lotu liló, hotau ngaahi talēniti ne foaki mei he ʻOtuá mo e ngaahi meʻa te tau malavá, ngaahi tokoni ʻe lava ke tau maʻu ʻo fakafou mai ʻi hotau ngaahi fāmili tonú mo e kāingá, ngaahi maʻuʻanga tokoni mei he koló, pea pehē ki he tokoni moe poupou ko ia ʻa e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e Fineʻofá. ʻE tokoniʻi heni kitautolu ʻi he founga fakalaumālie ʻo e fakafalala pē kiate kitá.

ʻE fie maʻu ke ke faʻu ha founga ʻe fenāpasi mo e tokāteline ʻa e ʻEikí pea feʻunga mo e ngaahi tūkunga ʻi homou feituʻú fakasiokālafí. Ke fakaʻaongaʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakalangi ʻo e uelofeá, he ʻikai fie maʻu ke ke kole tokoni maʻu pē ki Sōleki Siti. Ka ʻoku fie maʻu ke ke sio ki he ngaahi tohi tuʻutuʻuní, ki ho lotó, pea ki he langí. Falala ki he ueʻi mei he ʻEikí pea muimui ʻi Heʻene foungá.

ʻI hono fakaʻosingá, kuo pau ke ke fakahoko ʻi homou feituʻú ʻa e meʻa kuo fai ʻe he kau ʻākonga ʻa Kalaisí ʻi he toʻu tangata kotoa pē: mou fealeaʻaki, fakaʻaongaʻi e ngaahi maʻuʻanga tokoni kotoa pē ʻe maʻú, fekumi ki he ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, kole ki he ʻEikí ke Ne fakapapauʻi mai, teuteu pea fai e ngāué.

ʻOku ou palōmesi atu: kapau te mou muimui ʻi he sīpinga ko ʻení, te mou maʻu ha fakahinohino pau kau ki he ko hai, ko e hā, ko e fē taimi, mo e feituʻu ke tokoni ai ʻi he founga ʻa e ʻEikí.

Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo e Tokoni ʻi he Founga ʻa e ʻEikí

Ko e ngaahi talaʻofa fakakikite mo e ngaahi tāpuaki ko ia ʻo e uelofea ʻa e Siasí, ʻo e tokoniʻi ʻi he founga ʻa e ʻEikí, ko ha niʻihi ia ʻo e ngaahi meʻa fakaofo mo molumalu taha kuo fakahā ʻe he ʻEikí ki Heʻene fānaú. Kuó Ne folofola ʻo pehē, “Kapau te ke tangaki ho laumālié ki he fiekaiá, pea fafanga ʻa e laumālie ʻoku mamahí; pea ʻe toki ʻalu hake hoʻo māmá ʻi he fakapoʻulí, pea tatau ʻa e fakapoʻulí mo e hoʻatā mālie: pea ʻe fakahinohino koe ʻe [he ʻEikí] maʻu ai pē.”15

Tatau ai pē pe ʻoku tau tuʻumālie pe masiva, pe ko e fē feituʻu ʻoku tau nofo ai ʻi he māmaní, ʻoku fie maʻu ke tau fetauhiʻaki, he ʻoku matuʻotuʻa ange hotau laumālié pea toe maʻa ange ʻi heʻetau feilaulauʻi hotau taimí, ngaahi talēnití, mo e ngaahi maʻuʻanga tokoní.

Ko e ngāue ko ʻeni ʻo e tokoni ʻi he founga ʻa e ʻEikí ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē ia ʻi he katiloka ʻo e ngaahi polokalama ʻa e Siasí. He ʻikai lava ke fai ha taʻetokanga ki ai pe tuku ki he tafaʻakí. ʻOku mahuʻinga ia ki heʻetau tokāteliné; ko e uho ia ʻo ʻetau tui fakalotú. ʻE kāinga, ko hotau faingamālie lahi mo makehe ia ʻi heʻetau hoko ko e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ke tau fakaʻaongaʻi e lakanga fakataulaʻeikí ki hono fakahoko ʻo e ngāué. Kuo pau ke ʻoua naʻa tafoki hotau lotó mo ʻetau fakakaukaú mei haʻatau hoko ʻo moʻui fakafalala ange pē kiate kitautolu, lelei ange ʻetau tokangaʻi ʻo e kau faingataʻaʻiá, pea mo hono fakahoko ʻo e ngāue tokoní.

ʻOku fetuʻutaki vāofi ʻa e ngaahi meʻa fakamatelié mo e ngaahi meʻa fakalaumālié. Kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa ko ʻeni ʻoku tau aʻusia ʻi he matelié mo e ngaahi faingataʻa fakamatelie ʻokú na omi fakatahá ke hoko ko ha faiʻanga sivi ʻe lava ke tau tupulaki ai ʻo hoko ko e kakai ʻoku finangalo ki ai e Tamai Hēvaní. Fakatauage ke mahino kiate kitautolu ʻa e fatongia mo e tāpuaki māʻongoʻonga ko ia ʻoku maʻu ʻi he muimui pea mo e tokoni ʻi he founga ʻa e ʻEikí, ko ʻeku lotú ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

  1. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:30.

  2. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:40.

  3. 3.Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 104:18.

  4. Vakai, Mātiu 22:36–40.

  5. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:34.

  6. Thomas Merton, Thoughts in Solitude (1956), 46.

  7. Mōsese 7:18.

  8. J. Reuben Clark Jr., ʻi he Conference Report, Apr. 1937, 22.

  9. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 104:16; vakai foki ki he veesi 15.

  10. Spencer W. Kimball, ʻi he Conference Report, Apr. 1974, 183, 184.

  11. Vakai,Mōsaia 4:26; 18:27.

  12. Harold B. Lee, hiki ʻo e fakataha ngoue uelofeá, ʻOkatopa 3, 1970, 20.

  13. Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fika 1: Kau Palesiteni Fakasiteikí mo e Kau Pīsopé (2010), vahe 5, “Ko Hono Puleʻi ʻo e Uelofeá ʻi he Siasí; Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2: Ko Hono Puleʻi ʻo e Siasí (2010), vahe 6, “Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Uelofeá mo e Tuʻunga Fakatakimuʻá”; Tokoniʻi ʻi he Founga ʻa e ʻEikí: Fakanounouʻi ʻo e Tohi Fakahinohino maʻá e Taki ki he Uelofeá (pamphlet, 2009).

  14. Ko e tohi ʻa ʻEletā Glen L. Rudd ko ePure Religion: The Story of Church Welfare since 1930(1995), (ʻoku maʻu mei he tufakiʻanga nāunau ʻa e Siasí) ko ha feituʻu lelei ia ke ako ai e ngaahi tokāteline mo e histōlia ʻo e polokalama uelofea ʻa e ʻEikí

  15. ʻĪsaia 58:10–11; vakai foki veesi 7–9.