2010–2019
Tutu i Nofoaga Paia
Oketopa 2011


Tutu i Nofoaga Paia

O fesootaiga ma lo tatou Tama i le Lagi—e aofia ai a tatou tatalo ia te Ia ma Ana musumusuga ia i tatou—e taua ina ia tatou mafai ai ona taulimaina faigata ma tofotofoga o le olaga.

O’u uso e ma tuafafine pele, ua tatou faalogo i savali matagofie i lenei taeao, ma ou te faamalo atu ia i latou uma na saunoa. Ua tatou fiafia faapitoa ina ua toe mafuta ai ma Elder Robert D. Hales ua toe malosi mai lona gasegase. Matou te alolofa ia te oe Bob.

A o ou mafaufau loloto pe o le a se mea ou te fia ta’u atu ia te outou i lenei taeao, sa ou lagonaina le faagaeetia e faasoa atu ni manatu ma ni lagona patino ia ou te manatu e taua ma talafeagai. Ou te tatalo ina ia taialaina a’u i la’u tautalaga.

Ua ou ola i lenei lalolagi mo le 84 nei o tausaga. Ou te tuu atu ia te outou sina vaaiga, sa ou fanau i le tausaga lava lea e tasi na lele atu ai Charles Lindbergh na o ia i se malaga e lē malolo mai Niu Ioka i Pale i se vaalele e tasi le afi, ma se nofoa se tasi. Ua tele mea ua suia i totonu o le 84 tausaga talu mai lena taimi. Ua umi foi talu ona tulaueleele tagata i le masina ma toe foi mai. O le mea moni, o mea sa na o ni masalosaloga faasaienitisi ananafi ua avea ma mea moni i aso nei. Ma o lena mea moni, e faafetaia ai tekinolosi o o tatou taimi, ua matua televave ai le suiga ua tau le mafai ona tatou taulimaina—pe afai tatou te faia uma na mea. Mo i tatou e manatuaina ia telefoni vili ma laau lomitusi ta lima, o tekinolosi o nei aso ua sili atu nai lo o se mea ofoofogia.

Ua faapena foi le matuai televave o suiga o amioga mama a tagata. O amioga sa manatu muamua i ai e le talafeagai ma lē mama, i le taimi nei ua le gata ina onosaia ae ua manatu foi le toatele o tagata ua taliaina.

Talu ai nei sa ou faitau ai i le Wall Street Journal i se tusiga a Jonathan Sacks, o le a’oa’o [Iutaia] sinia o Peretania. I le tele o isi mea na ia tusia—ou te sii maia le: “I le toetoe lava o malo uma i Sisifo i le 1960 sa i ai se suiga faafuasei i amioga mama, o se lafoaiga o ona seti masani o tulafono e pulea ai e tagata a latou lava amio. Sa usuina e le Beatles le pese, na o le pau le mea e te manaomia, o le alofa. O tulaga faatonuina o amioga mama faa-Iutaia ma faa-Kerisiano ua lafoaia. I lona tulaga na oo mai ai se faaupuga: [Fai] soo se mea e talafeagai ma oe. O Poloaiga e Sefulu sa toe tusiaina o Fautuaga Fatufatuai e Sefulu.”

Sa faaauau le faamatalaga faanoanoa a A’oa’o Sacks:

“Ua tatou lafoaia ma le lē faautauta a tatou mataupu faavae o le amio mama e pei o tatou faamaimauina a tatou tupe. …

O loo tele vaega o [le lalolagi] ua le o toe amanaia ai tapuaiga ma ua leai se leo e tali atu i manatu faaleaganuu o [tagata] e faatau ni mea, faaalu tupe, ma ofu i ofu taugata, ma faaālialia, ona e faapea ua tatau ai mo i latou. O le savali ua faapea mai o le amio mama ua le toe taulia, o le lotofuatiaifo e mo tagata vaivai, ma o le poloaiga e sili ona taua o le ‘Aua ne’i maua oe’”1

O’u uso e ma tuafafine, paga lea—o lenei mea—ua faamatalaina ai le tele o le lalolagi ua siomia ai i tatou. Pe tatou te popole ea ma le atuatuvale ma manatunatu pe faapefea ona tatou ola i se lalolagi faapea? O le mea moni, ua tatou maua i o tatou olaga le talalelei a Iesu Keriso, ma ua tatou iloa o le ola mama e le o se mea ua le toe taulia, o loo i ai lo tatou lotofuatiaifo e taialaina i tatou, ma e faamasinoina i tatou i a tatou amioga.

E ui lava ua suia le lalolagi, ae o loo tumau pea ia tulafono a le Atua. E le’i suia lava; ma o le a le suia lava. O Poloaiga e Sefulu e tonu—o poloaiga lava. E le o ni fautuaga. Ua tutusa lelei lava lo latou taua i aso nei e pei ona i ai foi i le taimi na tuu atu ai e le Atua i le fanauga a Isaraelu. Afai tatou te faalogo tonu, tatou te lagonaina le siuleo o le siufofoga o le Atua, o loo fetalai mai ia i tatou iinei i le taimi nei:

“Aua ne’i fai mo oe ni atua ese i o’u luma.

“Aua e te fai mo oe se tupua ua ta. …

“Aua e te ta’u fua le suafa o Ieova lou Atua. …

“Ia e manatua le aso Sapati e te faapaiaina. …

“Ia e ava i lou tama ma lou tina. …

“Aua e te fasioti tagata.

“Aua e te mulilua.

“Aua e te gaoi.

“Aua e te molimau pepelo. …

“Aua e te manao.”2

O la tatou alāfua o le amio ua mautu; e le fetuunaia. Ua le gata ina maua i Poloaiga e Sefulu ae faapena foi i le Lauga i luga o le Mauga, na tuuina mai ia i tatou e le Faaola a o femaliua’i o Ia i le lalolagi. O loo maua i Ana aoaoga uma. O loo maua i upu o faaaliga o ona po nei.

O loo tumau pea lo tatou Tama Faalelagi o ananafi, o le asō, ma le faavavau. Ua ta’u mai e le perofeta o Mamona ia i tatou o le Atua e “le feliuliuai o ia mai le faavavau atoa i le faavavau atoa.”3 I lenei lalolagi lea e toetoe lava foliga mai ua suia mea uma, o Lona tumau o se mea e mafai ona tatou faalagolago i ai, o se taula lea e mafai ona tatou pipiimau i ai ma maua ai le saogalemu, ina ia le tafiaesea i tatou i sami matautia.

Atonu e foliga atu ia te oe i nisi taimi e faapea o i latou i le lalolagi o loo sili ona fiafia nai lo oe. O nisi o outou atonu e lagonaina le saisaitia i alāfua o le amio lea e tausia e i tatou i le Ekalesia. Peitai, o’u uso e ma tuafafine, ou te tautino atu ia te outou, e leai lava se mea e mafai ona aumaia le olioli sili i o tatou olaga po o le filemu sili i o tatou agaga nai lo le Agaga lea e mafai ona tatou maua pe a tatou mulimuli i le Faaola ma tausi i poloaiga. E le mafai ona i ai lena Agaga i ituaiga o gaoioiga lea o loo auai ai le toatele o le lalolagi. Na tautino mai e le Aposetolo o Paulo le upumoni: “Ae le talia e le tagata faaletino o mea a le Agaga o le Atua; aua o mea valea ia ia te ia, na te le mafai foi ona iloa, aua e faamasinoina faaleagaga.”4 O le faaupuga tagata faaletino e mafai ona faasino i soo se tasi o i tatou pe afai tatou te faatagaina i tatou lava ia avea ai [ma tagata o le lalolagi].

E tatau ona tatou faaeteete i se lalolagi ua mamao ese lava mai mea faaleagaga. E taua lo tatou teenaina o soo se mea e le ogatusa ma o tatou tulaga faatonuina, teenaina i le faagasologa ina ia lafoaia ai le mea e sili ona tatou manaomiaina—le ola e faavavau i le malo o le Atua. O le a i ai pea matagi o faafitauli i o tatou aiga mai lea taimi i lea taimi, aua o mea ia e le mafai ona tatou sosola ese mai ai i lenei olaga faaletino. Peitai, o le a saunia lelei atili ai i tatou e taulimaina ia mea, ia aoao mai ai, ma faatoilaloina ai pe afai o i ai le talalelei i le faavae o o tatou olaga atoa ai ma le alofa mo le Faaola i o tatou loto. Na tautino mai le perofeta o Isaia, “O le mea e tupu i le amiotonu o le manuia lea; e tupu mai foi i le amiotonu le filemu ma le saogalemu e faavavau.”5

I le avea ai ma ala o le i ai i le lalolagi ae le ni o o le lalolagi, e taua lo tatou fesootai ma lo tatou Tama Faalelagi e ala i le tatalo. Ua finagalo o Ia ia tatou faia lena mea; o le a tali mai o Ia i a tatou tatalo. Na apoapoai mai le Faaola ia i tatou, e pei ona tusia i le 3 Nifae, mataupu 18, ia “mataala ma tatalo e le aunoa nei outou ulu atu i faaosoosoga; ona ua manao Satani ia te outou. …

“O lea e tatau ai ona outou tatalo atu pea i le Tama i lo’u igoa;

“Ma o soo se mea tou te ole atu ai i le Tama i lo’u igoa, e sao, ma talitonu o le a outou maua, faauta, o le a tuuina atu ia te outou.”6

Na ou maua la’u molimau i le mana o le tatalo pe tusa o le 12 o o’u tausaga. Sa ou galue malosi ia maua sina tupe ma sa mafai ai ona ou sefeina se lima tala. O le taimi tonu lea o le Pa’ū Tele o le Tamaoaiga, lea o le lima tala o se tupe tele lava—aemaise mo se tamaitiiti e 12. Sa ou tuu atu a’u siliva uma, lea na atoa ai le lima tala, i lo’u tama, ma sa ia tuu maia ia te a’u se tupe pepa lima tala. E ui sa ou iloa na i ai se mea faapitoa sa ou fuafua e faatau i le lima tala, ae ona o le tele o tausaga mulimuli ane ai, ua ou le manatua ai pe o le a. Ua na ona ou manatuaina o le taua tele o lena tupe ia te au.

I lea taimi sa leai sa matou masini ta lavalava, o lea na ave ai e lo’u tina o matou lavalava na manaomia ona tata i le faletamea i vaiaso taitasi. A mavae ni nai aso, ona faafoi mai lea o se uta o mea na matou ta’ua o se “tagamea susū” ona faatautau lea e Tina i le uaea i tua o le matou fale e faamamago ai.

Sa ou tuuina la’u lima tala i totonu o le taga o lo’u ofuvae, ma atonu e mafai ona outou taumate maia, na ave lo’u ofuvae i le faletamea faatasi ma le tupe i le taga. Ina ua ou iloa le mea ua tupu, sa ou ma’i i lo’u popole. Sa ou iloa e siaki faasolosolo na taga i le faletamea a o le’i tataina. Ae afai e le toe mauaina la’u tupe ma aveina [e se isi] i le taimi na tatā ai, sa ou iloa ma toetoe lava ina a ou mautinoa o le a pa’u ese le tupe i le taimi e tata ai ma o le a mauaina e se tagata faigaluega i le faletamea ma o le a na le iloaina pe o ai e tatau ona faafoi i ai le tupe, e tusa lava pe manao o ia e faia lea mea. O avanoa o le toe maua mai o la’u lima tala sa matuai mamao lava—o se mea moni lea na faamautu mai e lo’u tina ina ua ou ta’u i ai sa galo le tupe i la’u taga.

Sa ou manao i lena tupe; sa ou moomia lena tupe; sa ou matua galue malosi ia maua lena tupe. Sa ou iloa e na o le tasi lea o le mea e mafai ona ou faia. I lo’u naunautai tele na ou liliu atu ai i lo’u Tama i le Lagi ma aioi atu ia te Ia ia tausia ma le saogalemu la’u tupe i lena taga seia toe faafoi mai la matou tagamea susu.

I aso uumi e lua mulimuli ane, ina ua ou iloa ua oo i le taimi e sau ai le loli e tiliva mai la matou tagamea, sa ou nofo i talaane o le faamalama, ma faatalitali. Ma sa tu mai le loli i le auala, sa tātāvale lo’u fatu. O le taimi lava na tuu ai lavalava susu i totonu o le fale, sa ou tosoina mai loa lo’u ofuvae ma tamoe atu i lo’u potu. Sa ou tago atu i la’u taga ma lima ua gatete. Ina ua ou le mauaina vave se mea, sa ou manatu loa ua leiloa. Ona pai atu ai lea o o’u tamai lima i lena tupe pepa lima talā susu. A o ou aumaia i fafo mai le taga, sa lofituina au i se toafilemu. Sa ou ofoina atu se tatalo o le faafetai mai le loto i lo’u Tama i le Lagi, aua ua ou iloa ua Ia tali mai i la’u tatalo.

Talu mai lena taimi ua leva lava, ua le mafaitaulia a’u tatalo ua taliina. E leai se aso ua alu ou te le fesootai atu ai i lo’u Tama i le Lagi e ala i le tatalo. O se sootaga ou te faamemelo i ai—o le a ou le iloa pe a aunoa ma lea sootaga. Afai e le o i ai ia te oe i le taimi nei sea sootaga ma lou Tama i le Lagi, ou te aioi atu ia te oe ia galue agai i lena sini. A o e faia lena mea, o le a e aiā ai i Ana musumusuga ma le taitaiga i lou olaga—o mea e manaomia mo i tatou uma taitoatasi pe afai tatou te fia ola faaleagaga i taimi o la tatou malaga iinei i le lalolagi. O ia musumusuga ma taitaiga o ni meaalofa Na te foai fua mai ia i tatou pe afai tatou te saili atu i ai. O ni oa maoae lava na!

E faamaualaloina pea lava a’u ma faafetai pe a fesootai mai lo’u Tama Faalelagi ia te au e ala i Ana musumusuga. Ua ou aoao e iloaina, faatuatuaina, ma mulimuli ai. I lea taimi ma lea taimi ou te mauaina ai lava ia musumusuga. O se tasi o ia aafiaga maoae na tupu ia Aokuso o le 1987 i le taimi o le faapaiaga o le Malumalu o Frankfurt Siamani. Sa i ai Peresitene Ezra Taft Benson ma i matou mo le uluai aso pe lua o le faapaiaga ae na toe foi atu i le fale, ma sa ou maua ai le avanoa e taitai ai ia sauniga na totoe.

I le Aso Toonai sa fai ai se sauniga mo tatou tagata Take sa i ai i le itulagi o le Malumalu o Frankfurt. Sa ou masani lelei i se tasi o o tatou taitai maoae mai Netherlands, o Uso Peter Mourik. A o le’i amataina le sauniga, sa ou maua se uunaiga uigaese e valaaulia ia Uso Mourik e lauga atu i ona tagata Take i le taimi o le sauniga ma, o le mea moni, e tatau ona avea o ia ma failauga muamua. E le’i vaaia o ia i le malumalu i lena taeao, o lea sa ou tusi ai se tamai tusi ia Elder Carlos E. Asay, lo tatou Peresitene o le Eria, ma fesili atu pe o auai ia Peter Mourik i le sauniga. A o ou sauni e tu atu e amata le sauniga, sa ou maua se faaaliga mai ia Elder Asay e faailoa mai ai e leo auai atu ia Uso Mourik, o loo i ai o ia i se isi mea, ma o loo ia fuafua e auai i le sauniga o le faapaiaga o le malumalu i le aso e sosoo ai faatasi ma siteki o le militeli.

A o ou tu ai i le pulelaa e faafeiloai ia tagata ma faailoa atu le polokalama, sa ou toe maua foi se musumusuga lē mafaaseseina ina ia ou faasilasila atu o Peter Mourik o le failauga muamua. Ua feteenai nei lenei mea ma o’u lagona uma, aua o lea faatoa uma ona ta’u mai e Elder Asay e le o i ai ia Uso Mourik i le malumalu. Peitai, o le faalagolago i le musumusuga, sa ou faasilasila atu ai le viiga a le aufaipese, le tatalo, ma ou faailoa atu ai o lo matou failauga muamua o Uso Peter Mourik.

Ina ua ou toe foi atu i lo’u nofoa, sa ou tepa atu ia Elder Asay ma vaaia i ona foliga se vaaiga o le popole. Mulimuli ane sa ia ta’u mai ia te au ina ua ou faasilasila atu Uso Mourik o le failauga muamua, sa ia le talitonu i lana faalogo. Sa ia fai mai sa ia iloa ua ou maua lana faaaliga ma sa ou faitauina lava, ma sa ia le malamalama pe aisea na ou faasilasila atu ai pea o uso Mourik o le failauga, ma le iloaina e le o i ai o ia i le malumalu.

I le taimi atoa o loo tupu ai lenei mea, o loo i ai Peter Mourik i se fonotaga i le ofisa o le eria i Porthtrasse. A o faagasolo lana fonotaga, sa faafuasei ona ia liliu atu ia Elder Hawkes, le sa avea i lena taimi ma Sui o le Itulagi, ma fai atu, “O le a le vave e mafai ona e aveaina ai au i le malumalu?”

O Elder Hawkes, sa lauiloa i le aveave saoasaoa i lana tamai taavale tutuu, sa tali atu, “E mafai ona ou avea oe i le 10 minute! Ae aisea ua e manao ai e te alu i le malumalu?”

Sa tautino atu Uso Mourik na te le iloa pe aisea ua ia manao ai e alu i le malumalu ae ua ia iloa e tatau ona alu. Sa malaga loa i la’ua i le malumalu.

I le taimi o le viiga matagofie a le aufaipese, sa ou autilotilo solo, ma le manatu o le a ou vaaia ia Peter Mourik i se taimi vave lava. Ae leai. Peitai, e maeu lava, ou te le’i lagonaina lava se popole. Sa ou maua lava le faamautinoaga mālū ma le lē faafitia o le a lelei mea uma.

Sa ulu atu Uso Mourik i le faitotoa i luma o le malumalu ae faaiu loa le tatalo amata, ma lona le iloaina lava pe aisea ua alu atu ai i le malumalu. A o ia faataalise atu i le ala savali, sa ia vaaia lo’u ata i luga o le lau ma faalogo mai ua ou faasilasila atu, “O le a tatou faafofoga atu nei ia Uso Peter Mourik.”

I le maofa tele o Elder Asay, sa faafuasei ona savali atu i totonu o le potu ia Peter Mourik ma tu i le pulelaa.

Ina ua maea le sauniga, sa ma talanoaina ma Uso Mourik le mea sa tupu a o lumanai lona avanoa e lauga ai. Sa ou mafaufau loloto i le musumusuga lea na oo mai i lena aso, e le gata ia te a’u ae faapena foi ia Uso Mourik. O lena aafiaga ofoofogia ua tuuina mai ai ia te a’u se molimau e le mafaafitia i le taua o le agavaa mo le mauaina o ia musumusuga, ona faalagolago lea i ai—ma mulimuli i ai—pe a oo mai. Ou te iloa e aunoa ma le fesiligiaina sa finagalo le Alii mo i latou sa i ai i lena sauniga o le faapaiaga o le Malumalu o Frankfurt e faafofoga i le molimau mamana, ma faamomoiloto a Lana auauna o Uso Peter Mourik.

O’u uso e ma tuafafine pele, o fesootaiga ma lo tatou Tama i le Lagi—e aofia ai a tatou tatalo ia te Ia ma Ana musumusuga ia i tatou—e taua ina ia tatou mafai ai ona taulimaina faigata ma tofotofoga o le olaga. Ua valaauliaina i tatou e le Alii, “Faalatalata mai ia te a’u ma o le a Ou faalatalata atu ai ia te outou; saili mai ia te a’u ma le filiga ma o le a outou maua ai a’u.”7 A o tatou faia lea mea, o le a tatou lagonaina Lona Agaga i o tatou olaga, ma tuuina mai ia i tatou le manao ma le lototele e tu ai ma le malosi ma le mausali i le amiotonu—ia “tutu ai i nofoaga paia, ma aua le masii ese.”8

A o fesuisuiai le lalolagi i o tatou talaane, ua tatou vaaia pea i o tatou lava mata le faavaivaiina o mataupu faavae o le amio mama, tau ina ia tatou manatuaina ia folafolaga taua a le Alii ia i latou e faalagolago ia te Ia: “Aua e te fefe, aua ou te ia te oe; aua le fetepatepa’i, aua o a’u o lou Atua; ou te faamalosia oe; e moni ou te fesoasoani ia te oe; e moni, ou te taofia oe i lo’u lima taumatau e i ai le amiotonu.”9

Se folafolaga ina a matagofie! Ia avea na ma o tatou faamanuiaga, ou te tatalo ai ma le faamaoni i le suafa o lo tatou Alii ma le Faaola, o Iesu Keriso, amene.

  1. Jonathan Sacks, “Reversing the Decay of London Undone,” Wall Street Journal, Aug. 20, 2011, online.wsj.com; emphasis added. Note: Lord Sacks is the chief rabbi of the United Hebrew Congregations of the Commonwealth.

  2. Esoto 20:3–4, 7–8, 12–17.

  3. Moronae 8:18.

  4. 1 Korinito 2:14.

  5. Isaia 32:17.

  6. 3 Nifae 18:18–20.

  7. Mataupu Faavae ma Feagaiga 88:63.

  8. Mataupu Faavae ma Feagaiga 87:8.

  9. Isaia 41:10.