2010–2019
A ti‘a na i te mau vahi mo‘a
Atopa 2011


A ti‘a na i te mau vahi mo‘a

Te aparauraa i to tatou Metua i te Ao ra—oia hoi, ta tatou mau pure Ia’na e Ta’na faaûruraa ia tatou—e mea titauhia ïa te reira, ia ti‘a ia tatou ia haere na roto i te mau vero e te mau tamataraa o te oraraa nei.

E au mau taea‘e e au mau tuahine here, ua faaroo a‘e nei tatou i te mau parau poro‘i nehenehe i teie poipoi, e te haapoupou nei au i te mau taata atoa tei horo‘a mai i te reira. Te oaoa taa ê nei tatou i te mea e, tei rotopu faahou o Elder Robert D. Hale ia tatou, e e mea maitai roa oia. Ua here matou ia oe e Bob.

A feruri ai au e, eaha ta’u e paraparau atu ia outou i teie po‘ipo‘i, ua tupu mai te mana‘o i roto ia’u ia faaite atu ia outou i te tahi mau mana‘o e te tahi mau iteraa to’u o ta’u e feruri nei e, e mea tano maitai no teie taime. Te pure nei au ia arata‘ihia vau i roto i ta’u mau parau.

E 84 matahiti i teie nei to’u oraraa i ni‘a i teie fenua. No te faahaamana‘o-rii-raa ia outou, ua fanauhia vau e hoê â matahiti a ma‘ue ai o Charles Lindbergh no te taime matamua na ni‘a i te hoê manureva hoê ana‘e taata, hoê ana‘e matini, hoê ana‘e parahiraa, mai New York haere atu i Paris. E rave rahi mau mea tei taui i roto i na matahiti e 84. E râ ê te tau i teie nei to te taata tereraa i roto i te ava‘e e ua ho‘i mai. Te mau mea i riro na ei moemoea i tera ra tau, ua tupu mau ïa i teie mahana. E taua ohipa mau ra, na roto i te mau mea aravihi o to tatou nei anotau, no te vitiviti te taui, eita e roaa maitai ia tatou ia haamatau—eita roa’tu e matau i te tahi taime. No tatou o te haamana‘o nei i te mau niuniu e mea faaohu ia pata i te numera, e i te mau matini papa‘i patapata rima, aita e faaauraa te maere o te mau mea aravihi o teie tau.

Te tahi atoa mea o tei taui vitiviti nei to’na huru, o te mau ture morare ïa o te oraraa nei. Te mau peu tei riro na ei mau peu au ore e te faufau i tera ra tau, i teie tau, aita te reira i faati‘a-noa-hia, ua farii-roa-hia râ e te mau taata e rave rahi.

Aita i maoro a‘e nei ua tai‘o vau i te hoê parau pia i roto i te ve‘a Wall Street Journal tei papa‘ihia e Jonathan Sacks, e Rabi (oia hoi, e ti‘a faatere) no te faaroo Ati Iuda no Peretane. I roto i te mau mea ta’na i papa‘i, teie ta’u i tai‘o : « Fatata i roto i te mau fenua atoa no te Pae Too‘a o te râ, i roto i te mau matahiti 60, ua tupu te hoê tauiraa ta‘ue i roto i te mau ture morare, hoê haapaeraa rahi i te taatoaraa o te mau ture matarohia no te pae morare. Ta tatou paato‘a e titau, i himenehia e te pŭpŭ les Beatles, o te here ïa. Te mau ture morare tumu a te Ati Iuda Keretetiano, ua faaru‘ehia ïa. Ua monohia te reira e [te parau faatiani] : [A rave] mai tei au ia oe. E te Ture Hoê Ahuru ra, ua papa‘i-faahou-hia ïa ei na Mana‘o Tauturu Hoê Ahuru ».

Te parau faahou ra te Rabi Sacks ma te pe‘ape‘a e :

« Ua haamau‘a mana‘ona‘o ore tatou i ta tatou mau ture morare mai ta tatou i na reira i ta tatou faufaa moni. …

« E rave rahi tuhaa fenua [i te ao nei] o te faariro nei i te faaroo ei ohipa tahito, e aita hoê reo e pato‘i nei i te feruriraa e tura‘i nei i te taata ia hoo i te tao‘a, ia haamau‘a i te moni, ia oomo i te mau ahu anaana, e ia faahua, no te mea e ua ti‘a ia tatou ia na reira. Te auraa e parau tahito ïa te parau no te morare ; te mana‘o maitai o te aau, no te feia paruparu ïa ; e te ture faufaa roa a‘e, teie ïa ‘eiaha roa ta oe hara ia itehia e vetahi ê.’’ »1

E au mau taea‘e e au mau tuahine, teie te huru o te ao e haati nei ia tatou. E haape‘ape‘a noa anei tatou ma te hopea ore, ma te ui tamau noa e, nahea râ hoi tatou e ora ai i roto i te hoê ao mai teie te huru ? Eiaha. Te vai nei te evanelia a Iesu Mesia i roto i to tatou oraraa, e ua ite tatou e, e ere te parau no te morare i te parau tahito, e te vai nei te mana‘o maitai o te aau no te arata‘i ia tatou, e tei ia tatou iho te hopoi‘a no ta tatou mau ohipa.

Noa’tu e, ua taui te ao nei, area te mau ture a te Atua ra, te vai noa ra ïa i to ratou vairaa. Aita ratou i taui ; eita ratou e taui. Na Ture Hoê Ahuru, o te reira noa hoa to ratou ti‘araa e—mau faaueraa. E ere i te mau mana‘o tauturu. Ua tuea to ratou mana i teie mahana i to te anotau a horo‘a ai te Atua i te reira i te tamarii no Iseraela. Ahiri e, e faaroo noa tatou, e faaroo ïa tatou i te reo pina‘i o te Atua i te parauraa mai ia tatou i ônei e i teie nei :

« Eiaha roa to oe ei Atua ê atu, ia’u nei.

« Eiaha roa oe e hamani i te idolo tarai no oe. …

« Eiaha oe e faahiti faufaa ore noa i te i‘oa o to Atua ra o Iehova. …

« E haamana‘o i te mahana sabati ia haamo‘ahia ïa. …

« E faatura’tu i to metua tane, e to metua vahine. …

« Eiaha roa oe e taparahi noa i te taata.

« Eiaha roa oe e faaturi.

« Eiaha roa oe e eiâ.

« Eiaha roa oe e pari haavare ia vetahi ê. …

« Eiaha roa oe e nounou ».2

Ta tatou ture no to tatou huru, ua papû te reira ; aita te reira e tuatata‘u-faahou-hia. Aita te reira e ite-noa-hia i roto noa i na Ture Hoê Ahuru, i roto atoa râ i te A‘oraa i ni‘a i te Mou‘a, i horo‘ahia mai e te Faaora ia tatou nei, a ora ai Oia i ni‘a i te fenua nei. E itehia te reira i roto i Ta’na mau haapiiraa. E itehia te reira i roto i te mau parau heheu no teie anotau.

Hoê â te huru o to tatou Metua i te Ao ra i nanahi ra, i teie mahana e amuri noa’tu. Te parau mai nei te peropheta Moromona ia tatou e, te huru o te Atua, « e hoê noa huru… to’na mai tahito mai â e a muri noa’tu ».3 E au ra e, fatata te taatoaraa o te mau mea i roto i teie ao ua taui haere noa, area râ, To’na[te Atua] huru tauiui ore e nehenehe tatou e ti‘aturi, mai te hoê tutau ta tatou e nehenehe e tape‘a papû, e ia ora, ia ore tatou ia tura‘i-ê-hia i roto i te mau pape mataro-ore-hia.

E riro paha outou i te hi‘o i te tahi taime e, e mea arearea maitai a‘e te taata i roto i te ao nei, hau atu ia tatou. E riro paha te tahi pae o outou i te mana‘o e, te haavîhia nei ratou e te ture o ta tatou e haapa‘o nei i roto i te Ekalesia. E au mau taea‘e e au mau tuahine, te faaite atu nei au ia outou e, aore roa e mea ê atu e nehenehe e hopoi mai i te oaoa hau atu i roto i to tatou oraraa, e aore râ, i te hau rahi atu i to tatou nei varua, maori râ, te Varua, o te nehenehe e tae mai i roto ia tatou mai te mea e, e pee tatou i te Faaora e e haapa‘o i te mau faaueraa. Eita taua Varua ra e parahi i roto i te mau huru ohiparaa tei î roa i te mau mea o te ao nei. Ua faaite te Aposetolo Paulo i te parau mau : « E ore… te taata e haapa‘o i ta te tino ra, e farii mai i ta te Varua o te Atua ra ; e mea maamaa ïa ia’na, e ore hoi oia e ite i te reira, no te mea i imihia te reira e te varua ».4 E tano te parau ra te taata e haapa‘o i ta te tino ra i ni‘a ia tatou paatoa mai te mea e, e vaiiho tatou ia tatou iho ia riro mai te reira te huru.

E ti‘a ia tatou e ara i roto i te hoê ao tei atea ê roa i te mau mea o te varua. E mea titauhia ia pato‘i tatou i te mau mea atoa aore e tuati i ni‘a i ta tatou mau ture, ma te pato‘i i te faaru‘e i te mea i hinaaro-rahi-hia e tatou : oia te ora mure ore i roto i te basileia o te Atua. E tamau noa te vero i te tupai i ni‘a i to tatou opani i tera taime e tera taime, i te mea e, e tuhaa te reira no to tatou oraraa tahuti nei, o te ore roa e noaa ia tatou i te ape. Tera râ, e ineine maitai roa’tu tatou no te arai i te reira, no te haapii mai mai roto mai i te reira, e no te upooti‘a i ni‘a i te reira, mai te peu e, e faariro tatou i te evanelia ei niu no to tatou oraraa, e mai te peu e, tei roto te here o te Faaora i to tatou aau. Ua parau te peropheta Isaïa e, « E o ta te parau-tia ra ohipa, o te hau ïa, e te hopea o te parau-tia ra, o te peapea ore ïa, e te ora e a muri noa’tu ».5

Ei rave‘a no te parahiraa i roto i te ao, eiaha râ ia riro mai to te ao, e mea ti‘a ïa ia paraparau tatou i to tatou Metua i te Ao ra na roto i te pure. Te hinaaro nei Oia ia na reira tatou ; e pahono Oia i ta tatou mau pure. Ua a‘o mai te Faaora ia tatou, mai tei papa‘ihia i roto i te 3 Nephi 18, « e ara e e pure hoi ma te tuutuu ore e ti‘a ai ; ia ore outou ia roohia i te râmâ ; i hinaaro na hoi Satani ia outou…

« No reira ia pure outou i te Metua na roto i to’u i‘oa ma te tuutuu ore e tia‘i ;

« E te mau mea atoa ta outou e ani i te Metua i to’u ra i‘oa, o te tia ïa, a faaroo ai e noaa taua mau mea ra, e noaa ïa ia outou ».6

Ua roaa to’u iteraa papû no ni‘a i te mana o te pure i te 12 o to’u matahiti. Ua rave itoito vau i te ohipa ia roaa mai te tahi moni ia’u, e ua imi au i te rave‘a ia haaputu e pae tara marite. Tei te tau ïa no te toparaa rahi i te pae faaravairaa faufaa, e i taua tau ra, ua riro ïa te pae tara ei tino moni rahi roa—no te hoê ihoa râ tamaiti e 12 matahiti. Ua horo‘a vau i te taatoaraa o ta’u mau moni paari, e pae tara marite, i to’u papa ra, e ua faaho‘i mai oia e pae tara moni parau. Ua ite au e, te vai ra hoê mea papû maitai ta’u i hinaaro e hoo mai i teie e pae tara, noa’tu e, e rave rahi matahiti i muri mai, aita e ti‘a ia’u ia haamana‘o eaha râ. Ta’u noa e haamana‘o nei, o te faufaa ïa o taua moni ra no’u nei.

I taua tau ra, aita ta matou e matini pu‘a ahu, no reira, e afa‘i to’u mama i to matou mau ahu repo i te fare pu‘araa ahu i te mau hepetoma atoa. Tau mahana i muri mai, e faaho‘ihia mai « te ahu rari », ei reira to matou mama e taura‘i ai i te mau ahu i ni‘a i te niuniu taura‘iraa i muri i te fare no te haamarô.

Ua tuu vau i ta’u e pae tara moni parau marite i roto i te pute o to’u piripou patiti E mai ta outou e mana‘o ra, ua afa‘ihia to’u piripou patiti i te fare pu‘araa ahu e te moni i roto i te pute. I to’u haamana‘oraa i te ohipa i tupu, ua pe‘ape‘a roa vau. Ua ite au e, e hi‘opo‘ahia te mau pute i te fare pu‘araa hou a pu‘ahia ai. Mai te mea e, aita ta’u moni i itehia e aita i ravehia, ua ite ïa vau e, e matara ïa te moni i rapae i te pute i te taime pu‘araa, e e ravehia ïa e te taata pu‘a, e eita roa ïa oia e ite e, ia vai ra e faaho‘i ai i taua moni ra, noa’tu e, e hinaaro oia. E mea iti roa to’u ti‘aturi e, e ho‘i faahou mai ta’u na e pae tara—e ua haapapû mai to’u metua vahine here i te reira i to’u faaiteraa’tu ia’na e, ua mo‘ehia ia’u ta’u moni i roto i to’u pute.

Ua hinaaro vau i taua moni ra ; e hinaaro rahi to’u i te reira moni ; ua rave itoito vau i te ohipa ia roaa mai te reira moni. Ua ite a‘era vau e, hoê noa iho ohipa e ti‘a ia’u ia rave. I roto i to’u pe‘ape‘a rahi ua fariu atu vau i to’u Metua i te Ao ra e ua taparu vau Ia’na ia paruru i ta’u moni i roto i te pute e ho‘i noa mai te ahu rari.

E piti mahana roa i muri mai, i to’u iteraa e, ua fatata te pereoo faauta ahu i te tae mai, ua parahi noa vau i piha‘iho i te haamaramarama no te tia‘i. I te tapaeraa mai te pereoo ua otu‘itu‘i puai to’u mafatu. I te taeraa mai te ahu rari i roto i te fare, ua haru mai au i to’u piripou patiti e ua horo i roto i to’u piha. Ua patia vau i te rima i roto i te pure ma te ruru. Aita i ite-oioi-hia ia’u te hoê mea, feruri a‘era vau e, ua mo‘e. E i reira, ua tano to’u rima i ni‘a i te moni parau pae tara. I to’u iritiraa mai i rapae i te pute, ua tupu te hau rahi i roto ia’u. Ua haamaitai au i to’u Metua i te Ao ra, no te mea, ua ite au e, ua pahono mai Oia i ta’u pure.

Mai taua taime ra, aita e nehenehe faahou e tai‘o i te rahiraa pure ta’u i pahonohia mai. Mai taua mahana ra, aita roa hoê mahana e ma‘iri ma te ore au e paraparau i to’u Metua i te Ao ra na roto i te pure. Te hoê teie autaatiraa ta’u e poihere maite nei—e painu roa vau ia ore ana‘e te reira. Mai te mea e, aita e vai ra i teie taime te reira huru autaatiraa i rotopu ia outou e to outou Metua i te Ao ra, te faaitoito atu nei au ia outou ia imi i te rave‘a ia vai te reira. Mai te mea e, e na reira outou, e farii outou i Ta’na faaûruraa e Ta’na arata‘iraa i roto i to outou oraraa—e mea titauhia ho‘i te reira no tatou tata‘itahi mai te mea e, e hinaaro tatou ia ora i te pae varua i roto i to tatou oraraa i te fenua nei. Taua faaûruraa ra e taua arata‘iraa ra, e mau horo‘a ïa Ta’na e horo‘a hua mai ma te pato‘i ore, mai te mea e, e imi tatou i te reira. E mau tao‘a rahi mau te reira !

E tupu tamau noa te haehaa e te aau mehara i roto ia’u ia paraparau mai te Metua i te Ao ra ia’u na roto i Ta’na faaûruraa. Ua haapii mai au ia ite i te reira, ia ti‘aturi e ia pee i te reira. E rave rahi taime to’u fariiraa i taua faaûruraa ra. Ua tupu te hoê ohipa huru fifi rii i te ava‘e atete no te matahiti 1987, i roto i te oro‘a haamo‘araa i te Hiero no Frankfurt i te fenua Heremani. Tei rotopu te Peresideni Ezra Taft Benson ia matou no te mahana matamua e aore râ, te piti, o te oro‘a haamo‘araa, tera râ, ua ho‘i atu oia i te fare, e no reira, tei ia’u atura ïa te ti‘araa no te arata‘i i te mau pureraa e toe ra.

I te mahana maa ua faatupuhia te hoê pureraa no te mau melo Holane e ora ra i roto i te mataeinaa no te Hiero no Frankfort. Ua matau maitai au i te hoê o to tatou mau ti‘a faatere maitai no te fenua Holane, oia ho‘i te taea‘e Peter Mourik. Na mua noa a‘e i te pureraa, ua tupu mai te hoê mana‘o papû maitai i roto ia’u e, e mea ti‘a ia ani i te taea‘e Mourik ia paraparau i to’na mau hoa melo Holane i roto i te reira pureraa, e o oia atoa ho‘i te taata a‘o matamua. No te mea ho‘i e, aita vau i ite ia’na i roto i te hiero i taua po‘ipo‘i ra, ua faatae atura vau i te hoê nota ia Elder Carlos E. Asay, to matou Peresideni Area, no te ani ia’na e, tei roto anei o Peter Mourik i te amuiraa o taua pureraa ra. Na mua noa a‘e a ti‘a ai au i ni‘a no te haamata i te pureraa, ua tae maira te nota a Elder Asay no te faaite mai e, aita te taea‘e Mourik i roto i te amuiraa i teie taime, te ohipa ra oia i te tahi atu vahi, e ua opua oia e haere mai i te pureraa haamo‘araa i roto i te hiero i te mahana i muri atu, e te mau tĭtĭ no te mau faehau.

A ti‘a ai au i mua i te terono no te aroha i te taata e no te faaite i te faanahoraa, ua farii faahou vau i te hoê faaûruraa papû maitai e, e ti‘a ia’u ia faaara e, o Peter Mourik te taata a‘o matamua. E ere roa’tu te reira no roto mai i to’u feruriraa, i te mea e, no faaite noa maira o Elder Asay e, aita roa’tu te Taea‘e Mourik i roto i te hiero. Tera râ, ma te ti‘aturi i te reira faaûruraa, ua faaara vau i te himene a te pŭpŭ himene, te pure, e ua faaite au e, to matou taata a‘o matamua, o te taea‘e Peter Mourik ïa.

I to’u ho‘iraa i to’u parahiraa, ua hi‘o atu vau ia Elder Asay e ua ite au i te pe‘ape‘a i roto i to’na hoho‘a mata. I muri a‘e to’na faaiteraa mai e, i te taime a faaara ai au e, o te taea‘e Mourik te taata a‘o matamua, aita oia i ti‘aturi i ta’na e faaroo ra. Ua parau mai oia e, ua ite oia e, ua farii au i te nota, e ua tai‘o vau i te reira, e no reira, aita oia i taa e, no te aha vau i faaara ai e, o te taea‘e Mourik te hoê taata a‘o, ma te ite e, aita roa’tu oia i roto i te hiero.

I te taime a tupu ai teie mau mea, tei roto ïa o Peter Mourik i te hoê apooraa i te piha ohiparaa a te area i Porthstrasse. A tere noa ai ta’na apooraa, ua huri ta‘ue atura oia i ni‘a ia Elder Hawkes, te Ti‘a Retioni i taua taime ra, e ani atura e, « Eaha te vitivitiraa ta oe e nehenehe e faahoro ia’u i te hiero ? »

Ua itehia te huru faahoro pereoo puai a Elder Hawkes i roto i to’na pereoo sport, e ua pahono maira oia e, « E nehenehe au e faahoro ia oe i reira i roto hoê 10 miniti ! Tera râ, no te aha oe e titau ai ia haere i te hiero ? »

Ua parau te taea‘e Mourik e, aita roa oia i ite e, no te aha oia e titau ai ia haere i te hiero, ua ite râ oia e, e mea ti‘a ia’na ia haere i reira. Haere atura na taata nei i te hiero i taua taime iho ra.

I roto i te himeneraa nehenehe a te pŭpŭ himene, ua hi‘o haere au na te mau vahi atoa, ma te feruri e, e ite atu vau ia Peter Mourik. Aita roa ïa. Te vahi faahiahia ra, maori râ, aita roa’tu vau i haape‘ape‘a noa a‘e. Ua vai noa te hoê iteraa hau e te tapitapi ore i roto ia’u e, e tupu maite te mau mea atoa.

Te tomo mai nei te taea‘e Mourik na te uputa i mua o te hiero, i te taime mau a amene ai te pure, ma te ore â hoi i ite e, no te aha oia i tae mai ai i reira. A rû ai oia i te haere na roto i te aroa, ua ite atura oia i to’u hoho‘a i roto i te afata teata e ua faaroo mai ia’u i te faaararaa e, « e faaroo mai tatou i teie nei i te taea‘e Peter Mourik ».

I roto i te maere rahi o Elder Asay, ua tomo maira o Peter Mourik i roto i te piha i reira iho, e ua ti‘a atura i mua i te terono.

I muri a‘e i te pureraa, ua aparau maua te taea‘e Mourik i ni‘a i te mau mea tei tupu na mua a‘e a paraparau ai oia. Ua feruri maite au i te faaûruraa tei tae mai i taua mahana ra, eiaha ia’u ana‘e, i te taea‘e Peter Mourik atoa râ. Ua horo‘a mai taua ohipa nehenehe ra i te hoê faaiteraa tapitapi ore ia’u i te faufaa o te riroraa ei mea ti‘amâ no te farii i taua huru faaûruraa ra, e ia ti‘aturi i te reira—e ia pee i te reira—ia tae ana‘e mai te reira. Ua ite au ma te tapitapi ore e, ua hinaaro te Fatu ia faaroo te mau taata tei tae mai i taua pureraa ra no te haamo‘araa o te Hiero no Frankfurt, i te iteraa papû puai e te haaputapû o To’na tavini te taea‘e Peter Mourik.

E au mau taea‘e e mau tuahine here, te aparauraa e to tatou Metua i te Ao ra—oia ho‘i, ta tatou mau pure Ia’na e Ta’na faaûruraa ia tatou—e mea titauhia ïa te reira, ia ti‘a ia tatou ia haere na roto i te mau vero e te mau tamataraa o te oraraa nei. Te ani-manihini mai nei te Fatu ia tatou, « a haafatata mai ia’u nei e e haafatata atu ïa vau ia outou na ; e imi itoito noa mai ia’u nei e e ite mai hoi outou ia’u ».7 Mai te mea e, e na reira tatou, e ite ïa tatou i To’na Varua i roto i to tatou oraraa, no te horo‘a mai ia tatou i te hiaai e i te itoito no te ti‘a ma te puai e te papû i roto i te parau ti‘a—no te « tia … i te mau vahi mo‘a ra, e eiaha ia faanuu-ê-hia’tu ».8

A ohu noa ai te mata‘i o te tauiraa, e ati a‘e ia tatou, e a tamau noa ai te taura morare o te sotaiete i te faahu‘ahu‘a i mua i to tatou mata, e mata na tatou i te haamana‘o i te mau fafauraa tao‘a rahi a te Fatu i te feia o te ti‘aturi Ia’na : « Eiaha e măta‘u, tei pihai-atoa-iho vau ia oe ; eiaha e taiâ, o vau hoi to Atua. E faaetaeta vau ia oe, e tauturu vau ia oe : oia ïa, e mau vau ia oe i tau rima atau parau-tia ra ».9

Auê ïa fafauraa e ! Ia riro mai teie, ei haamaitairaa no tatou, ta’u ïa pure na roto i te i‘oa mo‘a o to tatou Fatu e te Faaora, o Iesu Mesia ra, amene.

  1. Jonathan Sacks, « Reversing the Decay of London Undone », Ve‘a Wall Street Journal, 20 no atere 2011, online.wsj.com; ua tuuhia te faatomaraa. Nota : E ti‘a faatere rabbin o Lord Sacks no te United Hebrew Congregations o te Commonwealth.

  2. Exodo 20:3–4, 7–8, 12–17.

  3. Moroni 8:18.

  4. 1 Korinetia 2:14.

  5. Isaia 32:17.

  6. 3 Nephi 18:18–20.

  7. Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 88:63.

  8. Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 87:8.

  9. Isaia 41:10.