2010–2019
Tuʻu ʻi he Ngaahi Potu Toputapú
ʻOkatopa 2011


Tuʻu ʻi he Ngaahi Potu Toputapú

ʻOku mahuʻinga ʻetau fetuʻutaki mo ʻetau Tamai Hēvaní—ʻo kau ai e lotu kiate Iá mo e ueʻi fakalaumālie ʻokú Ne ʻomi kiate kitautolú—kae lava ke tau matuʻuaki ʻaki e ngaahi matangi mo e ʻahiʻahi ʻo e moʻuí.

Siʻoku kāinga ʻofeina, kuo tau fanongoa ha ngaahi pōpoaki fungani he pongipongí ni pea ʻoku ou fakamālō ki he tokotaha lea kotoa pē. ʻOku tautefito ʻemau fiefiá ko ʻetau ʻi heni mo ʻEletā Lōpeti D. Heili pea ʻokú ne ongoʻi sai ange. ʻE Lōpeti, ʻoku mau ʻofa atu.

ʻI heʻeku fakalaulauloto ki ha meʻa ke u leaʻaki he pongipongi ní, ne u ongoʻi ke u vahevahe ha ngaahi fakakaukau mo e ongo makehe ʻoku ou pehē ʻoku ʻaonga mo tuha mo e taimí ni. ʻOku ou lotua ʻe takiekina au heʻeku leá.

Ko e taʻu ʻaki ʻeni ʻe 84 ʻeku moʻui he māmaní. Ke toe kiʻi fakamahino angé, naʻe fanauʻi au he taʻu tatau ne folau toko taha ai ʻa Sālesi Linipeeki (Charles Lindbergh) ʻi ha kiʻi vakapuna mīsini taha mei Niu ʻIoke ki Pālesi. Kuo lahi ha ngaahi liliu he taʻu ʻe 84 ko ʻení. Kuo fuoloa e aʻu ʻa e tangatá mo foki mei he māhiná. Ko hono moʻoní, ko e munomuna fakasaienisi ʻo e ʻaneafí, kuo hoko ia ʻo moʻoni he ʻahó ni. Pea tupu mei he tekinolosia hotau kuongá, kuo vave fau e ngaahi liliu ʻoku hokó pea ʻoku ʻikai ke tau faʻa ʻilo kotoa e ngaahi liliu ko iá. Ko kitautolu ko ia ʻoku manatu ki he telefoni tailá mo e taipe menuoló, ʻoku toe fakaofo ange e tekinolosia ia ʻo e ʻaho ní.

Kuo liliu vave foki mo e tuʻunga angamaʻa ʻo e sōsaietí. Ko e tōʻonga moʻui ko ia ne taʻe feʻunga mo taʻemaʻa he kuonga ko eé, kuo sai pē mo tali lelei ia ʻe ha tokolahi he taimí ni.

Ne u toki lau ʻi he Wall Street Journal ha fakamatala ʻa Sionatane Siaki, ko e lāpai pule ʻo Pilitāniá. Naʻe kau ʻeni he meʻa naʻá ne tohí—pea te u lau atu ia: “ʻI he meimei sōsaieti kotoa pē ʻo e Hihifó ʻi he taʻu 1960 tupú, naʻe hoko ai ha liliu he moʻui angamaʻá, ko hano liʻaki moʻoni pē ʻo e fakakaukau tukufakaholo ko ia ko e moʻui mapuleʻi kitá. Hangē ko e hiva ʻa e kau tāmeʻa Beatles, ko e ʻofá pē ʻokú ke fie maʻú. Kuo siʻaki e tuʻunga moʻui angamaʻa ia ʻo e tui faka-Siú mo faka-Kalisitiané. Kuo fetongi ʻaki ia ʻa e kupuʻi lea: [Fai] pē meʻa ʻe sai kiate koé.Naʻe toe hiki e Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú ia ke hoko ko e Ngaahi Fokotuʻu Mohu Founga ʻe Hongofulú.”

Naʻe hoko atu e fakameʻapangoʻia ʻa Lāpai Siakí ʻo ne pehē:

“Kuo tau fakaʻaongaʻi tavale pē hotau tuʻunga angamaʻá ʻo hangē ko ʻetau fakamole fakavalevaleʻi ʻetau paʻangá. …

“ʻOku ʻi ai ha ngaahi feituʻu lalahi [ʻo e māmaní] ʻoku hoko ai e lotú ia ko ha meʻa ʻo e kuohilí pea ʻoku ʻikai toe fakatataua e tōʻonga moʻui ia ko e fakatau mai, fakaʻaongaʻi ke ʻosi, tui ia mo laukau ai he ko ho kuonga. Ko e pōpoakí leva ʻoku peheni, kuo ʻosi e kuonga ia ʻo e angamaʻá, ko e konisēnisí ko e meʻa ia ʻa e kakai foʻi pea ko e foʻi fekaú ʻoku taha pē ‘ʻOua naʻa maʻu koe.’”1

Siʻi kāinga, —meʻapango— ka ʻoku fakamatalaʻi ʻe he meʻá ni e māmani ʻoku tau nofo aí. ʻOku tau hohaʻa nai mo fifili pe ʻe founga fēfē haʻatau moʻui he faʻahinga māmani ko iá? ʻIkai. ʻOku tau maʻu moʻoni e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi heʻetau moʻuí pea ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku ʻikai pē ʻosi e kuonga ia ʻo e angamaʻá pea ʻoku ʻomi hotau konisēnisí ke ne tataki kitautolu pea ʻoku tau haʻisia ki heʻetau ngaahi tōʻongá.

Neongo kuo liliu e māmaní, ka ʻoku kei tuʻu maʻu pē ngaahi fono ʻa e ʻOtuá. Kuo teʻeki ai ke nau liliu; he ʻikai ke nau liliu. Ko e Fekau ʻe Hongofulú ko e ngaahi—fekau. ʻOku ʻikai ko ha ngaahi fokotuʻu. ʻOku nau kei mahuʻinga pē he ʻahó ni ʻo tatau mo e taimi ko ia ne foaki ai ʻe he ʻOtuá ki he fānau ʻa ʻIsilelí. Kapau te tau fakafanongo, te tau ongoʻi e vanavanaiki mai e leʻo ʻo e ʻOtuá ʻi Heʻene folofola mai ʻo pehē:

“ʻOua naʻá ke maʻu mo au ha ʻOtua kehe ʻi hoku ʻaó.

“ʻOua naʻá ke ngaohi kiate koe ha fakatātā. …

“ʻOua naʻá ke takuanoa ʻa e huafa ʻo [e ʻEiki] ko ho ʻOtuá. …

“Manatu ki he Sāpaté ke tauhi ke māʻoniʻoni. …

“Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamaí mo hoʻo faʻeé. …

“ʻOua naʻá ke fakapō.

“ʻOua naʻá ke tono fefine.

“ʻOua naʻá ke kaihaʻa.

“ʻOua naʻá ke [fakamoʻoni loi]. …

“ʻOua naʻá ke manumanu.”2

ʻOku tuʻuloa hotau tuʻunga ʻulungāangá; ʻoku ʻikai lava ke toe liliu ia. ʻOku ʻikai ngata pē ʻi hono maʻu ia ʻi he Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú, ka ʻoku hā ia ʻi he Malanga ʻi he Moʻungá ne fai mai ʻe he Fakamoʻuí lolotonga ʻEne ʻi he māmaní. ʻOku maʻu ia ʻi Heʻene ngaahi akonakí kotoa. ʻOku maʻu ia ʻi he fakalea ʻo e fakahā ʻi onopōní.

ʻOku tatau pē ʻetau Tamai Hēvaní ʻi he ʻaneafí, ʻahó ni pea taʻengata. ʻOku talamai ʻe he palōfita ko Molomoná ko e ʻOtuá ʻoku “taʻe faʻaliliu ia mei he taʻengatá ki he taʻengata kotoa pē.”3 ʻI he māmani feliliuaki ko ʻení, ʻe hoko ʻEne taʻefeliliuakí ko ha meʻa ke tau fakafalala ki ai, ko ha taula ʻe lava ke tau pikitai atu mo malu ai telia naʻa tafia atu kitautolu ki he taʻeʻiloá.

Mahalo ʻe ʻi ai ha taimi ʻe ngali fiefia ange e kakai ia he māmaní ʻiate kimoutolu. ʻE ongoʻi ʻe hamou niʻihi hangē ʻoku fakataputapui kimoutolu ʻe he tuʻunga ʻulungāanga ʻoku tau muimui ki ai ʻi he Siasí. Ka ʻoku ou talaatu kiate kimoutolu ʻe kāinga, ʻoku ʻikai ha meʻa te ne ʻomi ha fiefia mo ha nonga lahi ange ki heʻetau moʻuí, ka ko e Laumālie te tau maʻu ʻi heʻetau muimui ki he Fakamoʻuí mo tauhi e ngaahi fekaú. He ʻikai lava nofoʻia ʻe he Laumālié ia e faʻahinga ʻekitivitī ʻoku fakaemāmaní. Naʻe talaki ʻe he ʻAposetolo ko Paulá e moʻoní: “Ka ʻoku ʻikai maʻu ʻe he tangata fakakakanó ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Laumālie ʻo e ʻOtuá: he ko e vale ia kiate ia: pea ʻoku ʻikai te ne faʻa ʻilo ia, he ʻoku ʻilo fakalaumālie pē ia.”4 ʻE lava ke ʻuhinga e tangata fakaekakanó ki ha taha ʻo kitautolu ʻo kapau te tau tuku ke hoko ia.

Kuo pau ke tau toʻa ʻi he māmani kuo mamaʻo ʻaupito mei he meʻa fakalaumālié. ʻOku mahuʻinga ke tau siʻaki ha faʻahinga meʻa pē ʻoku ʻikai fenāpasi mo ʻetau tuʻunga moʻuí, pea tau fakafisi ke tukuange ʻa e meʻa ʻoku tau fakaʻamua tahá: ʻa ia ko e moʻui taʻengatá ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻE ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe tuʻunuku mai ai ʻa e ʻahiʻahí he kuo pau ke tau aʻusia ia ʻi he moʻui matelié. Te tau toe mateuteu ange ke tali kinautolu, ako meiate kinautolu pea ikunaʻi kinautolu ʻo kapau te tau moʻuiʻaki ʻa e ongoongoleleí pea toka ʻi hotau lotó e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe tala ʻe he palōfita ko ʻĪsaiá ʻo pehē, “Ko e ngāue ʻo e māʻoniʻoní ko e melinó ia; pea ko e fua ʻo e māʻoniʻoní ko e fiemālie mo e nofo lelei ʻo taʻengata.”5

Koeʻuhí ke tau ʻi he māmaní kae ʻikai ʻo e māmaní ʻa kitautolu, ʻoku mahuʻinga ai ke tau fetuʻutaki mo ʻetau Tamai Hēvaní ʻi he lotu. ʻOkú Ne finangalo ke tau fai ia; te Ne tali ʻetau ngaahi lotú. Kuo naʻinaʻi mai e Fakamoʻuí ʻi he 3 Nīfai 18, ke tau “leʻo mo lotu maʻu ai pē telia naʻa mou tō ki he ʻahiʻahí; he ʻoku holi ʻa Sētane ke maʻu ʻa kimoutolu. …

“Ko ia kuo pau ke mou lotu maʻu ai pē ki he Tamaí ʻi hoku hingoá;

“Pea ʻilonga ha meʻa te mou kole ki he Tamaí ʻi hoku hingoá, ʻa ia ʻoku totonu, ʻo tui te mou maʻu, vakai ʻe foaki ia kiate kimoutolu.”6

Ne u fakamoʻoniʻi e mālohi ʻo e lotú ʻi hoku taʻu 12 nai. Ne u ngāue mālohi ke maʻu ha paʻanga pea ne u lava ʻo fakahaofi ha paʻanga ʻe nima. Ko e taimi ʻeni ʻo e Tō Lalo Fakaʻekonōmiká, pea ko e paʻanga ʻe nimá ia ko ha paʻanga lahi—tautautefito ki ha talavou taʻu 12. Ne u ʻave kotoa ʻeku silini maká ki heʻeku tamaí, ʻa ia naʻe feʻunga mo e paʻanga ʻe nima, ka ne ʻomi ha laʻi paʻanga ʻe nima pepa. ʻOku ou ʻiloʻi naʻe ʻi ai ha meʻa makehe ne u palani ke fakatau ʻaki e paʻanga ʻe nimá, neongo kuo fuʻu fuoloa pea ʻikai ke u toe manatuʻi. Ka ne u manatuʻi pē ʻene mahuʻinga fau kiate aú.

Naʻe ʻikai haʻamau mīsini fō he taimi ko iá, pea naʻe faʻa ʻave ʻe heʻeku faʻeé ʻemau foó ki he fale foó he uike takitaha. Hili ha ngaahi ʻaho siʻi, ʻe fakafoki mai leva ha “fō viviku” kiate kimautolu pea ʻe tau ia ʻe he Fineʻeikí ʻi he uaea taufoó ke mōmoa.

Ne u faʻo ʻeku laʻi paʻanga ʻe nimá he kato hoku talausesé pea naʻe ʻave ʻa hoku talausesé ki he falefoó ʻoku kei faʻo pē ai e sēnití. ʻI heʻeku fakatokangaʻi haké, ne u hohaʻa lahi. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe faʻa vakaiʻi foki e ʻū kato ʻo e valá ʻi he falefoó ki muʻa pea toki foó. Kapau naʻe ʻikai ʻiloʻi pea toʻo ai ʻeku paʻangá, ʻoku ou ʻiloʻi ʻe homo ia lolotonga hono tā e foó pea ʻe maʻu ia ʻe he tokotaha ngāue falefoó he naʻe ʻikai ke ne ʻilo pe ko hai ʻe ʻave ki aí, ʻo kapau te ne fie fai ia. Naʻe siʻi ha faingamālie ia ke toe maʻu ai ʻeku paʻanga ʻe nimá—pea naʻe toe fakapapauʻi mai pē ʻe heʻeku faʻē ʻofeiná e meʻa tatau heʻeku talaange ne ngalo e paʻangá ʻi hoku kató.

Naʻá ku fakaʻamu ke maʻu e paʻangá; naʻá ku fie maʻu e paʻangá; kuó u ngāue mālohi ke maʻu e paʻanga ko iá. Ne u fakatokangaʻi hake ne taha pē meʻa ke u faí. ʻI heʻeku fie maʻu vivilí, ne u tafoki ai ki heʻeku Tamai Hēvaní ʻo kole ange ke Ne maluʻi ʻeku paʻangá he kato hoku talausesé kae ʻoua kuo foki mai ʻeku fō vivikú.

Hili ha ʻaho ngali lōloa ʻe ua mei ai, ne u ʻiloʻi ne ofi ki he taimi ke ʻomi ai ʻe he loli tilivá ʻemau foó, ko ia ne u tatali pē he veʻe matapā sioʻatá. ʻI he aʻu mai e lolí, ne tā vave hoku mafú. ʻI he aʻu mai pē fō vivikú ki falé ne u toʻo hoku talausesé ʻo lele mo ia ki he loki mohé. Ne tete pē hoku nimá heʻeku fā hono kató. ʻI he ʻikai ke u maʻu ai ha meʻá ne tō hifo hoku lotó ʻo pehē kuo mole ia. Ka naʻe tau hoku nimá he laʻi paʻanga ʻe nima vivikú. ʻI heʻeku toʻo ia mei he kató, ne u ongoʻi fiemālie moʻoni. Ne u lotu fakafetaʻi ki heʻeku Tamai Hēvaní he ne u ʻilo kuó Ne tali ʻeku lotú.

Talu mei he taimi ko iá he kuohilí mo e lahi haʻaku ngaahi lotu kuo tali. Kuo teʻeki ai ha ʻaho te u taʻe fetuʻutaki ai mo ʻeku Tamai Hēvaní ʻi he lotu. Ko ha fetuʻutaki ia ʻoku ou mataʻikoloa ʻaki—ka ne ʻikai ia ko e moʻoni te u hē. Kapau ʻoku teʻeki ai ke ke maʻu e faʻahinga fetuʻutaki ko iá he taimí ni mo hoʻo Tamai Hēvaní, ʻoku ou tapou atu ke ke ngāueʻi e taumuʻa ko iá. ʻI hoʻo fai iá, te ke maʻu ai e totonu ki Heʻene ueʻí mo e tataki fakalaumālié ʻi hoʻo moʻuí—ko ha meʻa ʻoku tau fuʻu fie maʻu ʻo kapau ʻoku tau fie moʻui fakalaumālie lolotonga ʻetau fononga ʻi he māmaní. Ko e faʻahinga ueʻi fakalaumālie mo e tataki ko iá, ko ha ongo meʻafoaki ia ʻokú Ne ʻomi taʻetotongi maʻatautolu ʻo kapau pē te tau fekumi ki ai. Ko ha koloa mahuʻinga fau ia!

ʻOku ou ongoʻi loto fakatōkilalo mo houngaʻia maʻu pē he taimi ʻoku fetuʻutaki mai ai e Tamai Hēvaní kiate au ʻi Heʻene ngaahi ueʻí. Kuó u ako ke ʻiloʻi ia, falala pea mo muimui ki ai. Kuo tuʻo lahi ʻeku maʻu e ueʻi ko iá. Naʻe hoko ha meʻa pehē ʻi ʻAokosi ʻo e 1987 lolotonga ʻa hono fakatapui ʻo e Temipale Felengifeeti Siamané. Ne mau ʻi ai mo Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni he ʻuluaki ʻaho ʻe ua nai o e fakatapuí pea foki ia, ko ia ne u maʻu faingamālie ai ke tataki e toenga ʻo e ngaahi fakatahaʻangá.

Ne mau fakahoko he Tokonakí ha fakataha maʻá e kāingalotu Hōlani ʻi he vāhenga ʻo e Temipale Felengifētí. Ne u maheni lelei mo ha taha ʻo ʻetau kau taki mei Netalení ko Pita Mōlika. Ki muʻa pea fai e fakatahá, ne u maʻu ha ueʻi makehe ʻoku totonu ke ui ʻa Pita Mōlika ke ne lea ki hono kāingalotu Hōlaní lolotonga e fakatahaʻangá pea ko ia ne totonu ke fua leá. Ne ʻikai ke u sio kiate ia he temipalé he pongipongi ko iá pea ne u ʻave ai ha kiʻi tohi kia ʻEletā Kālosi E. ʻEsei, ko ʻetau Palesiteni Fakaʻēliá, ʻo ʻeke ange pe naʻe haʻu ʻa Pita Mōlika ki he fakatahaʻangá. Ki muʻa peá u tuʻu hake ke tataki e fakatahá naʻe tohi mai ʻa ʻEletā ʻEsei naʻe ʻikai lava mai ʻa Pita Mōlika ia ki he fakatahá he naʻá ne palani ke haʻu ki he fakatahaʻanga fakatapui ʻo e temipalé he ʻaho hono hokó mo e ngaahi siteiki fakakautaú.

ʻI heʻeku tuʻu he tuʻunga malangá ke talitali lelei e kakaí mo fakahokohoko ange e polokalamá, ne u toe maʻu ha ueʻi mālohi ke ui ʻa Pita Mōlika ke fua lea. Naʻe fepaki ʻeni mo e ongo kotoa ne u maʻú he ne ʻosi talamai foki ʻe ʻEletā ʻEsei ia naʻe ʻikai ʻi he temipalé ʻa Pita Mōlika. Ka ʻi heʻeku falala ki he ueʻi fakalaumālié, ne u fakahā ai e hiva ʻe fai ʻe he kuaeá, lotú pea ka hili iá ko ʻetau fuofua leá ʻe fai ia ʻe Pita Mōlika.

ʻI heʻeku foki ki hoku tangutuʻangá, ne u hila atu kia ʻEletā ʻEsei ʻoku ʻohovale hono fofongá. Naʻá ne toki talamai ki mui ange naʻe ʻikai faʻa tui ia ʻoku tonu ʻene fanongó he taimi naʻá ku tala ai ko e fua leá ʻe fai ʻe Pita Mōlika. Naʻá ne talamai naʻá ne ʻosi ʻilo pē ne u maʻu e kiʻi tohí ka naʻe ʻikai ke ne ʻilo pe ko e hā ne u tala ai ʻe lea ʻa Pita Mōlika, he naʻe ʻosi mahino naʻe ʻikai ke ne ʻi he temipalé.

Lolotonga e taimi ko ʻení, ne lolotonga fakataha ʻa Pita Mōlika ia ʻi he ʻōfisi fakaʻēliá ʻi Potalasé. ʻI he kei lele ko ia e fakatahá, ne fakafokifā pē ʻene tafoki ʻo pehē ange kia ʻEletā Tōmasi A. Hōkesi ko e Siʻí, ko e Fakafofonga Fakavahelahi he taimi ko iá, “Ko e hā e vave taha te ke lava ʻave ai au ki he temipalé?”

Naʻe ʻiloa foki ʻa ʻEletā Hōkesi ia he lele oma ʻi heʻene kiʻi kā sipotí ko ia naʻá ne tali ange, “Te u ʻave koe ki ai ʻi he miniti pē ʻe 10! Ka ko e hā ʻokú ke fie ʻalu ai ki he temipalé?”

Naʻe talaange ʻe Pita Mōlika naʻe ʻikai ke ne ʻilo hono ʻuhinga naʻe fie maʻu ke ne ʻalu ai ki he temipalé ka naʻá ne ʻiloʻi pē ne pau ke ne ʻalu ki ai. Ne na fakatovave atu leva ki he temipalé.

Lolotonga e hiva ʻa e kuaeá ne u hila takai holo mo fakakaukau ʻe vave pē haʻaku sio kia Pita Mōlika. Naʻe ʻikai hoko ia. Ka naʻe ʻikai pē ke u ongoʻi hohaʻa. Ne u maʻu ha ongoʻi nonga mo fakapapau ʻe lelei e meʻa kotoa pē.

Naʻe hū atu ʻa Pita Mōlika he matapā ʻo e temipalé feʻunga tonu pē mo e ʻosi ʻa e lotú ka naʻe ʻikai pē ke ne ʻiloʻi pe ko e hā e ʻuhinga ʻene ʻi aí. ʻI heʻene fakatovave atu he holó, naʻá ne vakai ki hoku ʻīmisí he TV mo fanongo ki heʻeku pehē, “Te tau fanongo he taimí ni kia Pita Mōlika.”

Naʻe ofo ʻa ʻEletā ʻEsei, ʻi he hū mai leva ʻa Pita Mōlika ki he lokí ʻo hangatonu mai ki he tuʻunga malangá.

Hili e fakatahá, ne u talanoa mo Pita Mōlika ki he meʻa ne hoko ki muʻa peá ne leá. Kuó u fakalaulauloto ki he ueʻi fakalaumālie ne u maʻu mo Pita Mōlika he ʻaho ko iá. Kuo hanga ʻe he meʻa fakaofo ko iá ʻo fakamoʻoniʻi taʻe toeveiveiua kiate au ʻa hono mahuʻinga ʻo e moui taau ke maʻu ha faʻahinga ueʻi fakalaumālie pehē pea falala—mo muimui ki ai—heʻene hoko maí. ʻOku ou ʻiloʻi taʻe toeveiveiua naʻe fakataumuʻa e ʻEikí ke fanongo e kakai he fakatahaʻanga fakatapui ʻo e Temipale Felengifeeti Siamané ki he fakamoʻoni mālohi mo ongo moʻoni ʻa ʻEne tamaioʻeiki ko Pita Mōliká.

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku mahuʻinga ʻetau fetuʻutaki mo ʻetau Tamai Hēvaní—ʻo kau ai e lotu kiate Iá mo ʻEne ueʻi ʻoku ʻomi kiate kitautolú—kae lava ke tau matuʻuaki ʻaki e ngaahi matangi mo e ʻahiʻahi ʻo e moʻuí. ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he ʻEikí, “ʻUnuʻunu mai kiate au pea te u ʻunuʻunu atu kiate kimoutolu; fekumi faivelenga kiate au pea te mou ʻiloʻi au.”7 ʻI heʻetau fai iá, te tau ongoʻi ai ʻa Hono Laumālié ʻi heʻetau moʻuí, pea tau maʻu ai ha holi mo e loto toʻa ke tuʻu mālohi mo taʻeueʻia ʻi he anga māʻoniʻoni—ʻo “tuʻu … ʻi he ngaahi potu toputapú pea ʻoua ʻe hiki mei ai.”8

ʻI hono ʻākilotoa kitautolu ʻe he matangi ʻo e feliliuakí pea hokohoko atu e hōloa ʻo e moʻui angamaʻa ʻa e sosaietí, ʻofa ke tau manatua e ngaahi talaʻofa mahuʻinga ne fai ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku falala kiate Iá: “ʻOua naʻá ke manavahē; he ʻoku ou ʻiate koe; ʻoua ʻe loto vaivai; he ko au ko ho ʻOtuá te u fakamālohia koe; ʻio, te u tokoniʻi koe; ʻio te u poupouʻi hake koe ʻaki ʻa e nima toʻomataʻu ʻo ʻeku angatonú.”9

Ko ha talaʻofa fungani ia! ʻOfa ke ʻatautolu e tāpuaki ko iá, ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa toputapu hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.