2010–2019
Aoao Atu e Tusa ai ma le Agaga
Oketopa 2011


Aoao Atu e Tusa ai ma le Agaga

E ui o i tatou uma o ni faiaoga, ae e tatau ona tatou iloa lelei o le Agaga Paia o le faiaoga moni lea ma o le molimau i upumoni uma.

I le tele o tausaga ua mavae, a o ma faatasi ai ma la’u soa i le nofoaga autu o aoaoga mo faifeautalai sa ou faalogoina ai se leo o se tamaitiiti o faapea mai, “Tina matua, o ni faifeautalai moni i laua la?” Sa ou liliu ma tilotilo atu i se teineitiiti o loo uuina le lima o lona tina matua ma faasino mai ia i maua ma la’u soa. Sa ou ataata, ma tuu atu lo’u lima, ma pupula sao atu lava i ona mata, ma fai atu, “Talofa, o au o Elder Richardson, ma o maua o ni faifeautalai moni.” Sa susulu ona foliga a o toe vaai mai ia te au, ua fiafia ua faatasi ma ni faifeautalai moni.

Sa ou savali ese mai lena aafiaga ma se talitonuga toe faafouina. Sa ou fia pei o le ituaiga faifeautalai lea e faamoemoe mai i ai le Faaola, lo’u aiga, ma lenei teineitiiti. Mo tausaga e lua na sosoo ai, sa ou galue malosi ina ia faafoliga ai, mafaufau, galue, amio ai, ma aemaise lava ia aoao atu e pei o se faifeautalai moni.

Ina ua ou toe foi i le aiga, na manino lava le tulaga na i ai, e ui ua maea la’u misiona, ae o aafiaga o la’u misiona na i ai lava ia te au. O le mea moni, e tusa lava pe ua mavae le tele o tausaga, ae ou te lagonaina lava o la’u misiona sa avea o ni tausaga se lua sili lea mo lou olaga. O se tasi o lesona mai lau misiona o le leo o lena teineitiiti. I le taimi la lenei o loo ou faalogoina i lo’u mafaufau, “Tina matua, o se tagata moni lena o umia le perisitua?” “Tina matua, o se toalua moni lena po o se tamā moni?” po o le “Tina matua, o se tagata moni lena o le Ekalesia?”

Ua ou iloaina o le ki i le avea ai ma tulaga moni i soo se vaega o o tatou olaga o le tomai lea e aoao atu ai i se auala e le taofia ai le aoaoina. Tou te iloa, o se olaga moni e manaomia ai ni aoaoga moni, lea e faalagolago ai i ni faiaoga moni. O le tiutetauave e aoao atu ma le talafeagai e le o faatapulaaina ia i latou o e o loo i ai ni valaauga aloaia e avea ma ni faiaoga.”1 O le mea moni, o soo se tagata lava o le aiga, taitai o le Ekalesia, ma tagata o le Ekalesia (e aofia ai ma le autalavou ma tamaiti) o loo i ai se tiutetauave ina ia aoao atu.

E ui o i tatou uma o ni faiaoga, ae e tatau ona tatou iloa lelei o le Agaga Paia o le faiaoga moni lea ma o le molimau i upumoni uma. Mo i latou o e le malamalama atoa i lenei mea atonu o loo latou taumafai e suitulaga i le Agaga Paia ma faataunuu e i latou lava mea uma, ae ia valaaulia ma le faaaloalo le Agaga ina ia faatasi ma i latou i se tulaga o le lagolagosua, pe ua talitonu foi ua latou tuu atu atoa a latou aoaoga i le Agaga, ae, o le mea moni, na o lo latou aoao atu “ae aunoa ma se suesue.” Ua i matua, taitai, ma faiaoga uma le tiutetauave ina ia aoao atu “ma le Agaga.”2 E le tatau ona latou aoao atu “e aunoa ma le Agaga” pe ua “tuua foi e le Agaga” ae ia “i ai le Agaga” ina ia mafai e le Agaga ona aoao atu le upumoni e aunoa ma le taofiofi.

O loo fesoasoani mai Moronae ina ia tatou malamalama i le auala e mafai ai ona tatou “aoao atu ma le Agaga” e aunoa ma le suitulaga, tuuitiitia, po o le tetee i le Agaga Paia o le faiaoga moni lea. Na fai mai Moronae na faatino e le Au Paia a latou aafiaga “e tusa ma galuega a le Agaga.”3 E manaomia e lenei tulaga mea e sili atu nai lo le tau na ona mauaina o le Agaga e faatasi ma i tatou. Ina ia faatulagaina i tatou lava “e tusa ai” ma le Agaga Paia o lona uiga e ono manaomia le suia o auala o a tatou aoaoga ina ia faataitai i le auala o loo aoao mai e le Agaga Paia. Afai tatou te faatusatusaina a tatou auala i auala o le Agaga Paia, o le a mafai ona aoao mai le Agaga Paia ma molimau mai e aunoa ma se faatapulaa. O lenei faatusatusa taua e mafai ona faailoa mai e ala i faataitaiga nei.

I le tele o tausaga ua mavae sa matou sopo ai ma la’u fanau i luga o le South Sister, o se mauga e 10,358-futu (3,157 m) i Oregon. Ina ua mavae ni nai itula sa matou feagai ma se a’ega umi e 45-tikeri o tamai maa ninii o le mauga mu. Sa matou iloa atu le mauga, ma sa matou fetaomi atu i luma ma iloa ai o laa taitasi sa matou faia na magoto ai o matou vae i maa ninii, na mafua ai ona matou sesee agai tua i nai inisi. Na mamao lava i luma lo’u atalii e 12-tausaga a o ma o atu ma lo’u afafine e valu tausaga. O le le lavā ma le faavaivai na vave ona oo mai, ma sa nutimomoia, ma mafaufau ne’i le mafai ona ia faatasi atu ma lona tuagane i luga o le [mauga]. O lo’u faanaunauga muamua lava o le fafaina lea o ia. Na manao i ai lo’u loto, a o le mea e faanoanoa ai ua vaivai lava lo’u tino. Sa ma nonofo i lalo i luga o maa, ma iloilo o ma tulaga, ma seti se fuafuaga fou. Sa ou fai atu ia te ia e tuu ona lima i totonu o taga o loo i tua o lou ofuvae, pipiimau, ma—o le mea e sili ona taua—o le taimi lava e sii ai i luga lo’u vae e laa i luma, e tatau ona vave tuu i ai lona vae i lea tulaga. Sa ia faataitaia nei mea uma ma sa ia faalagolago i le taimi e masii ai i luga lea na oo mai i lona pipiimau ai i a’u taga. Ina ua mavae sina taimi umi lava, sa ma taunuu i luga o le mauga. Sa taua lona faaalia o le manumalo ma le fiafia. Ma ioe, sa avea i laua ma lona tuagane, i o’u lava manatu, o ni tagata sopo moni.

O le faamanuiaina o lo’u afafine o se taunuuga lea o lana taumafaiga maelega ma le lelei o lana sopo e tusa ai ma le auala na ou sopo ai. A o ia faaogatusaina ana gaoioiga ia te au, sa ma ausia se pā’o e tasi, ma mafai ai ona ou faaaogaina atoa lo’u malosi. O le tulaga foi lea pe a tatou aoao atu “e tusa ma galuega a le Agaga.” Afai tatou te faaogatusa a tatou aoaoga ina ia fetaui ma aoaoga a le Agaga Paia, o le a faamalosia i tatou e le Agaga ma, i lena lava taimi, o le a le taofiofia. Faatasi ai la ma lenei mea i lou mafaufau, faamolemole ia mafaufau i manatu autu e lua o le“galuega a le Agaga” e taua ona tatou faataitaia.

O le mea muamua, e aoaoina e le Agaga Paia ia tagata taitasi i se auala patino. O lenei auala ua mafai ai ona tatou iloaina patino mo i tatou lava ia upumoni. Ona o le eseese o o tatou manaoga, tulaga, ma le alualu i luma, o lea e aoao mai ai e le Agaga Paia mea e tatau ona tatou iloa ma faia ina ia tatou oo atu ai i le tulaga e tatau ona tatou i ai. Faamolemole ia matau mai, e ui o loo aoao mai e le Agaga Paia “le moni o mea uma lava,”4 ae Na te le aoao maia upu moni uma i le taimi e tasi. O loo aoao mai e le Agaga le upumoni “i lea mataupu i luga o lea mataupu, o sina mea itiiti i i ma sina mea itiiti i o.”5

O i latou o e aoao atu e tusa ai ma le tulaga o le Agaga, ua latou malamalama o loo latou aoao atu ia tagata, ae le o lesona. O lea tulaga, latou te foia ai le naunautaiga ina ia faasoa atu mea uma o i le tusi lesona pe aoao atu mea uma na latou aoaoina e uiga i le autu nai lo le taulai atu i mea ia e manaomia ona iloa ma faia e o latou aiga po o tagata o le vasega. O matua, taitai, ma faiaoga o e faataitai i le auala o loo aoao mai ai le Agaga Paia, o le a vave ona latou iloa, o aoaoga moni e aofia ai nisi mea e sili atu nai lo le tautala ma le faamatala atu. O se taunuuga la, o le a latou faalogologo, matau ma le faaeteete, ma iloatino ai le mea o le a sosoo ai.6 Afai latou te faia lenei mea, o le a i ai le Agaga Paia i se tulaga e aoao atu ai uma ia tagata ma faiaoga i mea e tatau ona latou faia ma tautatala ai.7

Lona lua, o le a aoao mai le Agaga Paia e ala i le valaauliaina, uunaiaina, faamalosiauina ma le musuiaina o i tatou e faatino. Na faamautinoa mai e Keriso ia i tatou o le a tatou iloa le upumoni pe a tatou ola i aoaoga faavae ma faatino e pei ona tatau ai.8 E taitai, taiala, ma faaali mai e le Agaga ia i tatou mea e ao ona tatou faia.9 Ae peitai, o le a le mafai ona Ia faataunuuina mo i tatou mea e na o i tatou lava e mafai ona faataunuuina. Ua outou iloa la, e le mafai ona aoao le Agaga Paia mo i tatou, lagona mo i tatou, pe galue mo i tatou aua o le a le ogatasi ma le aoaoga faavae o le faitalia. E mafai ona Ia faafaigofieina ni avanoa ma valaaulia i tatou ina ia aoao, lagona, ma galue.

O i latou o e aoao atu e tusa ai ma le tulaga o le Agaga, o le a fesoasoani atu i isi ina ia valaauliaina, uunaiaina, ma tuu atu ia i latou avanoa e faaaoga ai lo latou faitalia. Ua iloa e matua, taitai, ma faiaoga e le mafai ona latou lagona mo, aoao mo, pe salamo foi mo o latou aiga, aulotu, po o tagata o le vasega. Nai lo le fesili atu, “O le a se mea ou te faia mo lau fanau, vasega, po o isi” ae ia latou fesili atu faapea, “Pe faapefea ona ou valaaulia ma fesoasoani ia i latou o loo siomia au ina ia latou aoao mo i latou lava?” O matua o e faataitai i galuega a le Agaga Paia ua latou fausiaina ni aiga lea e aoao ai tagata o le aiga i le faatauaina ae le na o le aoao e uiga i le taua. I lea lava tulaga, nai lo le na ona talanoa e uiga i aoaoga faavae, ae ia fesoasoani faiaoga i tagata suesue ina ia malamalama ma ola i aoaoga faavae o le talalelei. E le taofiofia le Agaga Paia a o faatinoina e tagata taitasi ma le talafeagai lo latou faitalia.

Faatasi ai la ma tulaga o i ai nei le lalolagi, tatou te matua manaomia lava ni aoaoga moni i totonu o o tatou aiga, fonotaga, ma vasega o le talalelei. Ou te iloa o la outou sailiiliga ina ia faalelei e ono foliga lofituina i taimi. Faamolemole ia aua nei outou lotovaivai i lo outou alualu i luma. Ou te toe manatua lo matou aafiaga i le savaliga sopo ma la’u fanau. Sa matou malilie, soo se taimi lava matou te tutu ai e to lo matou sela, matou te vave liliu atu i tua ma tilotilo agai i lalo o le mauganai lo le taulai atu pe toe fia se umi e manaomia matou te fe’a’ei ai. Matou te matamata i le vaaiga ma fai atu i le tasi ma le isi, “Vaai i le mamao ua tatou oo mai i ai.” Ona matou toe manava faatopetope lea, liliu faavave agai i luga o le mauga, ma amata ona sopo atu i lea laa ma lea laa. Uso e ma tuafafine, e mafai ona avea oe ma matua, taitai, ina ia aoao atu e tusa ai ma galuega a le Agaga. Ou te iloa e mafai ona outou faia lenei mea ma o le a suia olaga.

Ua faamanuiaina lava lo’u olaga e ni faiaoga moni o e na aoaoina au e tusa ai ma le tulaga o le Agaga aemaise ai foi ma le Agaga. Ou te valaaulia outou ina ia faaogatusa a outou aoaoga e tusa ai ma tulaga o le Agaga Paia i mea uma tou te faia. Ou te molimau atu o Iesu Keriso o lo tatou Faaola ma ua toefuatai mai Lana talalelei. Ona o lea tulaga ua tatau ai ona avea i tatou ma ni matua moni, taitai moni, faiaoga moni, ma ni tagata aoao moni. Ou te molimau atu o le a fesoasoani mai le Atua i a outou taumafaiga, i le suafa paia o lo tatou Faaola, o Iesu Keriso, amene.

  1. Aoao Atu e Leai Se Isi Valaauga e Sili Ai: O Se Punaoa Taiala mo le Aoaoina Atu o le Talalelei (1999), 3.

  2. Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:14.

  3. Moronae 6:9..

  4. Moronae 10:5; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:14; Faamonia i le Faatuatua: O Se Tusitaiala o le Talalelei (2004), 7.

  5. 2 Nifae 28:30.

  6. Tagai i le David A. Bednar, “Saili e Aoao e Ala i le Faatuatua,” Liahona, Sete. 2007, 16–24.

  7. Tagai i le Luka 12:12.

  8. Tagai i le Ioane 7:17.

  9. Tagai i le 2 Nifae 32:1–5.