2010–2019
Faiako ʻi he Founga ʻa e Laumālié
ʻOkatopa 2011


Faiako ʻi he Founga ʻa e Laumālié

Neongo ʻoku tau hoko kotoa ko e kau faiako, ka kuo pau ke tau ʻiloʻi lelei ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e faiako mo e fakamoʻoni ʻo e moʻoni kotoa pē.

Naʻá ku ʻalu mo hoku hoá he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ki he senitā akoʻanga fakafaifekaú peá u fanongo ki ha kiʻi leʻo ʻoku pehē, “Fineʻeiki, ko ha ongo faifekau moʻoni nai ē?” Naʻá ku tafoki ʻo sio ki ha kiʻi taʻahine ʻoku piki he nima ʻo ʻene kui fefiné mo tuhu mai kiate au mo hoku hoá. Naʻá ku malimali pea mafao atu hoku nimá mo sio fakamamaʻu pē ki hono fofongá ʻo pehē atu, “Mālō lelei, ko ʻEletā Lisiatesoni au pea ko e ongo faifekau moʻoni kimaua.” Naʻe malimali heʻene sio mai kiate aú mo fiefia heʻene feʻiloaki tonu mo ha ongo faifekaú.

Naʻá ku mavahe mei ai mo ha loto mateaki foʻou. Ne u fie hoko ko e faifekau ko ē ʻoku fakaʻamu e Fakamoʻuí, hoku fāmilí, mo e kiʻi taʻahine ko ʻení ke u aʻusiá. ʻI he taʻu ʻe ua hono hokó, naʻá ku ngāue mālohi ai ke u fotu, fakakaukau, ngāue, mo faiako ʻo hangē ha faifekau moʻoní.

Naʻe mahino lahi ange kiate au heʻeku foki ki ʻapí, neongo kuo ʻosi ʻeku ngāue fakafaifekaú, ka ne u kei maʻu pē ʻa e ivi tākiekina ʻeku ngāue faifekaú. Neongo kuo ʻosi ha ngaahi taʻu lahi mei ai, ka ʻoku ou ongoʻi ko e taʻu lelei taha ʻe ua ʻo ʻeku moʻuí ne u ngāue fakafaifekau aí. Ko e taha e ngaahi lēsoni ne maʻu mei heʻeku ngāue fakafaifekaú ko e leʻo ʻo e kiʻi taʻahine ko iá. ʻOku ou fanongo loto pē ki ai, “ʻE fineʻeiki, ko ha taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki moʻoni nai ē?” “ʻE fineʻeiki, ko ha husepāniti moʻoni nai ē pe ko ha tamai moʻoni nai ē?” pe “ʻE fineʻeiki, ko ha mēmipa moʻoni nai ē ʻo e Siasí?”

Kuó u ako ko e kī ki he hoko ʻo moʻoni ʻi he tapa kotoa ʻetau moʻuí ko ʻetau malava ko ia ke faiako ʻi ha founga he ʻikai fakangatangata ai e akó. ʻOku fie maʻu ʻe he moʻui moʻoní ha ako moʻoni, pea ʻoku makatuʻunga ia he faiako moʻoní. “Ko e fatongia ke akoʻi [lelei] ʻa e ongoongoleleí ʻoku ʻikai ke fakangatangata pē ia kiate kinautolu ʻoku uiuiʻi totonu ke nau hoko ko e kau faiakó.”1 Ko hono moʻoní ʻoku ʻi ai ha fatongia ʻo e mēmipa kotoa pē ʻo e fāmilí, taki ʻo e Siasí mo e mēmipa ʻo e Siasí (kau ai e toʻu tupú mo e fānaú) ke faiako.

Neongo ʻoku tau hoko kotoa ko e kau faiako, ka kuo pau ke tau ʻiloʻi lelei ko e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e faiako mo e fakamoʻonimoʻoni ʻo e moʻoni kotoa pē. ʻE feinga ʻa kinautolu ʻoku ʻikai ke mahino kakato ki ai ʻení ke nau fai e ngāue ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea nau fai e meʻa kotoa pē, ʻo fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko pē ko e poupou, pe tui ʻoku nau tukuange kotoa ʻenau faiakó ki he Laumālié, ka ko hono moʻoní ʻoku nau fai e ngāué “taʻe fai ha ako pe teuteu.” Ko e fatongia ʻo e mātuʻa, taki, mo e faiako kotoa pē ke faiako “ʻaki e Laumālié.”2 ʻOku ʻikai totonu ke nau faiako “ʻo muʻomuʻa he Laumālié” pe “hili e mavahe e Laumālié” kae faiako “ʻaki e Laumālié” kae lava ke akoʻi tauʻatāina ʻe he Laumālié ʻa e moʻoní.

ʻOku tokoni ʻa Molonai ke mahino kiate kitautolu ʻa e founga te tau lava ai ʻo “faiako ʻaki e Laumālié” ʻpea ʻikai fetongi, fakakeheʻi, pe tukuange ai e Laumālie Maʻoniʻoní mei heʻene hoko ko e faiako moʻoní. Naʻe pehē ʻe Molonai naʻe fakahoko e ngaahi meʻa ne nau aʻusiá ʻo “fakatatau ki he anga ʻo e ngaahi fakahinohino ʻa e Laumālié.”3 ʻOku mahulu hake ia ʻi hono maʻu pē ʻo e Laumālié. Kapau te tau ngāue ʻo “fakatatau ki he anga” ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe fie maʻu ke liliu ʻetau founga faiakó ke tau muimui he founga faiako ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI hono ʻai hotau angá ke hangē ko e anga ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻe lava leva e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo faiako mo fakamoʻoni tauʻatāina. ʻE lava ke mahino lelei ʻa e fokotuʻu mahuʻinga ko ʻení mei he sīpinga ko ʻení.

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, ne u kaka mo ʻeku fānaú ki he tumutumu ʻo e South Sister, ko ha moʻunga fute ʻe 10,358 (3,157 m) ʻi ʻOlikoni. Hili ha ngaahi houa lahi ne mau aʻu hake ki ha foʻi ngaofe tikilī ʻe 45 ʻoku fonu ai e fanga kiʻi makamaka mei he moʻunga afí. Naʻe ofi mai e tumutumú, pea ʻi heʻemau feinga ke kaká ne ngoto hifo homau vaʻé he makamaká ʻo mau heheke lahi ai ki mui. Naʻe hoko atu pē kaka hoku foha taʻu 12 ka u nofo au mo hoku ʻofefine taʻu 8. Ne haʻu e helá mo e loto foʻí, pea loto-mamahi e ʻofefiné heʻene fakakaukau naʻa ʻikai ke aʻu mo hono tuongaʻané ki he tumutumú. Ne u ʻuluaki fakakaukaú ke fua ia. Naʻe faʻa fai hoku laumālié ka kuo vaivai hoku sinó. Naʻá ma tangutu he makamaká, vakaiʻi homa tūkungá, mo faʻu ha palani foʻou. Naʻá ku fekau ki ai ke ʻai hono nimá ki he kato ʻi mui hoku talausesé, piki maʻu ai, ka—ko e mahuʻinga tahá—ko ʻene manga pē hoku vaʻé, pea tuʻu leva hono vaʻé he meʻa ko iá. Naʻá ne faʻifaʻitaki ki he foʻi ngaue kotoa ne u faí ʻo fakafalala ki heʻene piki maʻu ki he kato hoku talausesé. Hili ha taimi lōloa mei ai, ne ma aʻu ki he tumutumu ʻo e moʻungá. Naʻe taʻe-hano-tatau ʻene fiefia he ikuna kuo faí. Te u pehē naʻá ne hoko mo hono tuongaʻané ko ha ongo kaka moʻunga moʻoni.

Naʻe makatuʻunga e lavameʻa hoku ʻofefiné mei he ngāue faivelengá mo e lelei ʻene kaká ʻo faʻifaʻitaki ki he anga ʻeku kaká. ʻI heʻene faʻifaʻitaki kiate aú, ne ma ngaue fakataha leva, ʻo u lava ai ke fakaʻaongaʻi kotoa hoku iví. ʻOku pehē pē e taimi ʻoku tau faiako ai ʻo “fakatatau ki he anga ʻo e fakahinohino ʻa e Laumālié.” ʻI heʻetau faiako ʻo fakatatau mo e founga ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻoku fakamālohia leva kitautolu ʻe he Laumālié pea ʻikai taʻotaʻofi ai ia. Fakakaukau angé ki ha tefitoʻi meʻa ʻe ua he “fakahinohino ʻa e Laumālié” ʻoku totonu ke tau muimui ki ai.

ʻUluakí, ʻoku akoʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e fakafoʻituituí ʻi ha founga fakatāutaha. ʻOku faingofua ai heni ke tau ʻiloʻi lelei e moʻoní ʻiate kitautolu pē. Koeʻuhi ko e kehekehe ʻetau fie maʻú, tūkungá, mo e fakalakalaká, ʻoku akoʻi mai ai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e meʻa kuo pau ke tau ʻilo mo faí koeʻuhi ke tau aʻusia e tuʻunga kuo pau ke tau aʻusiá. Kātaki ʻo fakatokangaʻi ange ʻi hono akoʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní “ʻa e moʻoni ʻo e meʻa kotoa pē,”4 ʻoku ʻikai ke Ne akoʻi kotoa e moʻoní he foʻi taimi pē ʻe taha. ʻOku akoʻi ʻe he Laumālié ʻa e moʻoní ʻi he “ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki, ko e siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hena.”5

ʻOku mahino ki he kakai ʻoku faiako he founga ʻa e Laumālié ko ʻenau akoʻi e kakaí, kae ʻikai ko e lēsoní. Pea ko ia, ʻoku ʻikai ke nau feinga ke akoʻi kotoa e meʻa he tohi lēsoní pe meʻa kotoa ne nau ako he kaveinga ko iá ka nau tokanga taha pē ki he ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke ʻilo mo fakahoko ʻe honau fāmilí pe kau mēmipa ʻo e kalasí. ʻOku ako vave ʻa e mātuʻa, kau taki mo e kau faiako ʻoku faʻifaʻitaki ki he founga faiako ʻa e Laumālié, ko e ako moʻoní ʻoku ʻikai ko ha talatalanoa pē mo fakamatala. Ko hono olá, ʻoku nau kiʻi tuʻu hifo ʻo fakafanongo, vakaiʻi fakalelei, pea ʻilo leva e meʻa hoko ke faí.6 ʻI heʻenau fai iá, ʻoku ʻi ha tuʻunga leva e Laumālie Māʻoniʻoní ke Ne akoʻi e kau akó mo e faiakó ʻi he meʻa ʻoku totonu ke nau fai mo leaʻakí.7

Uá, ʻoku faiako e Laumālie Māʻoniʻoní ʻaki ʻene fakaafeʻi, ueʻi, poupouʻi, mo tataki kitautolu ke ngāue. Naʻe fakapapauʻi mai ʻe Kalaisi ʻoku tau ʻilo e moʻoní he taimi ʻoku tau moʻuiʻaki ai e tokāteliné mo muimui ki aí.8 ʻOku tataki, fakahinohino, mo fakahā mai ʻe he Laumālié ʻa e meʻa ke faí.9 He ʻikai ke ne fai maʻatautolu ʻa e meʻa te tau lava ʻo faí. He ʻikai ako e Laumālie Māʻoniʻoní maʻatautolu pe, ongo maʻatautolu pe ngāue maʻatautolu he ʻoku fehangahangai ia mo e tokāteline ʻo e tauʻatāina ke filí. Te ne lava ke ʻomi ha ngaahi faingamālie mo fakaafeʻi kitautolu ke tau ako, ongoʻi, mo ngāue.

ʻOku hanga ʻe kinautolu ʻoku faiako he founga ko ʻeni ʻo e Laumālié ʻo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ʻaki hono fakaafeʻi, poupouʻi, mo ʻoange ha faingamālie ke nau fakaʻaongaʻi ʻenau tauʻatāina ke filí. ʻOku ʻilo ʻe he mātuʻá, kau takí, mo e kau faiakó he ʻikai ke nau lava ʻo ongoʻi, ako, pe fakatomala maʻa honau fāmilí, kāingalotú, pe kau mēmipa ʻo e kalasí. He ʻikai ke nau ʻeke, “Ko e hā te u lava ke fai maʻa ʻeku fānaú, mēmipa ʻo e kalasí, pe niʻihi kehé?” ka te nau ʻeke, “ʻE founga fēfē haʻaku fakaafeʻi pea tokoniʻi kinautolu ʻoku ou tokangaʻí ke nau ako pē maʻanautolu?” ʻOku fokotuʻu ʻe he mātuʻa ko ia ʻoku faʻifaʻitaki ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ha ʻapi ʻe lava ke fakamahuʻingaʻi ʻe he fāmilí e tefitoʻi moʻoní kae ʻikai ke nau ako pē ki he tefitoʻi moʻoní. Pea ʻi he founga tatau, ‘oku ‘ikai ko e foʻi talatalanoa pē kau ki he ngaahi tokāteliné, ka ʻoku tokoni e faiakó ke mahino mo moʻui ʻaki ʻe he kau akó e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí. ʻOku ʻikai taʻotaʻofi e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he taimi ʻoku fakaʻaongaʻi totonu ai ʻe he niʻihi fakafoʻituituí ʻenau taʻuʻatāina ke filí.

ʻOku tau fie maʻu ʻaupito ʻa e akó mo ha kau faiako moʻoni ʻi hotau ʻapí, fakatahá, mo e kalasi he ongoongoleleí, koeʻuhí ko e tūkunga ʻoku ʻi ai e māmaní. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻi ai e taimi ʻoku ngali fuʻu lahi e ngāué ʻi hoʻo feinga ke fakalakalaká. ʻOfa pē he ʻikai ke ke foʻi ʻi hoʻo fakalakalaká. ʻOku ou fakakaukau ki he meʻa ne hoko heʻeku kaka moʻunga mo ʻeku fānaú. Naʻa mau lototaha ko e taimi kotoa pē te mau tuʻu ai ʻo mālōloó, he ʻikai ke mau fakakaukau ki he mamaʻo ʻoku toe ke mau kaka aí, ka ke mau tafoki ʻo sio hifo ki lalo he moʻungá. Te mau sio ai ki he fakaʻofoʻofá pea te mau fepehēʻaki, “Sio ki he lahi ʻo ʻetau kaká.” Pea mihiʻi leva ʻemau mānavá, tafoki vave hake ʻo sio ki ʻolunga, pea kamata leva e kaká ʻi he foʻi kaka takitaha. Kāinga, te mou lava ke hoko ko ha mātuʻa lelei ange, ʻo tataki, pea faiako ʻi he founga ngāue ʻa e Laumālié. ʻOku ou ʻilo te mou lava ke fai ʻeni. ʻOku ou fakamoʻoni te mou lava ke fai ʻeni, pea ʻe liliu ai ha moʻui.

Kuo faitāpuekina moʻoni ʻeku moʻuí ʻe ha kau faiako moʻoni kuo nau faiako ʻaki e Laumālié kae tautefito ki hono akoʻi kinautolu ʻe he Laumālié. ʻOku ou fakaafeʻi koe ke ke fakatatau hoʻo faiakó ki he founga ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he meʻa kotoa pē ʻokú ke faí. ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisi hotau Fakamoʻuí pea kuo toe fakafoki mai ʻEne ongoongoleleí. ʻI he meʻá ni, kuo pau ke tau hoko ai ko ha mātuʻa moʻoni, kau taki moʻoni, kau faiako moʻoni, mo ha kau ako moʻoni. ʻOku ou fakamoʻoni ʻe tokoniʻi kimoutolu ʻe he ʻOtuá ʻi hoʻomou ngaahi feingá, ʻi he huafa toputapu hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.