2010–2019
O Aoaoga a Iesu
Oketopa 2011


O Aoaoga a Iesu

O Iesu Keriso o le Atalii e Toatasi na Fanaua ma o le Alo Pele o le Atua. … O Ia o lo tatou Faaola mai agasala ma le oti. O le malamalama sili lea ona taua i le lalolagi.

“Se a la outou taofi i le Keriso?” (Mataio 22:42). O na upu a Iesu na fememea’i ai le Au Faresaio o Ona aso. O na lava foi upu ou te fesili atu ai i a’u uo o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma isi Kerisiano, po o le a tonu lava so outou talitonuga ia Iesu Keriso ma pe o le a foi la outou mea o fai ona o lena talitonuga.

O le tele lava o a’u mau o le a sii mai le Tusi Paia, aua ua masani ai le toatele o Kerisiano. Ae o a’u faaliliuga o le a aumai i mea o aoao mai e tusitusiga paia o ona po nei, aemaise lava o le Tusi a Mamona, i le faauigaga o mau mai le Tusi Paia lea e matua le manino lava ma ua eseese ai manatu o Kerisiano i lo latou faauigaga. Ou te talanoa atu i ē talitonu ae faapea foi ma isi. E pei ona sa aoaoina ai i tatou e Elder Tad R. Callister i le taeao nei, o nisi ua latou ta’ua i latou lava o Kerisiano, latou te viia atu ia Iesu o se faiaoga sili ae ua latou taumamao mai le faamautuina o Lona paia. Ina ia talanoa atu ia i latou, ua ou faaaogaina ai upu a Iesu lava Ia. E tatau ona tatou mafaufau uma i mea sa Ia aoao mai pe o ai o Ia ma pe o le a foi le mea na auina mai ai o Ia i le lalolagi e fai.

Alo e Toatasi na Fanaua

Na aoao mai e Iesu o Ia o le Alo e Toatasi na Fanaua. Na Ia fetalai:

“Aua ua faapea lava ona alofa mai o le Atua i le lalolagi, ua ia au mai ai lona Atalii e toatasi, ina ia le fano se tasi e faatuatua ia te ia, a ia maua e ia le ola e faavavau.

“E lei auina mai e le Atua lona Atalii i le lalolagi ina ia faasala i le lalolagi; a ia faaolaina le lalolagi ia te ia” (Ioane 3:16–17).

Na faamautu mai e le Atua le Tama lenei mea. I le faaiuga o le aafiaga paia i luga o le Mauga o Liua, na Ia tautino ai mai le lagi, “O lo’u Atalii pele lena, ou te fiafia ia te ia; ia outou faalogo ia te ia” (Mataio 17:5).

Na aoao mai foi e Iesu o Lona foliga mai e tutusa lava ma Lona Tama. Na Ia fetalai atu i Ana Aposetolo:

“Ana iloa e outou o a’u, po ua iloa foi e outou lo’u Tama: e amata nei foi ona iloa o ia e outou, tou te vaai foi ia te ia.

“Ua fai mai Filipo ia te ia, Le Alii e, ia e faailoa mai le Tama ia te i matou, ona gata ai lea o o matou manao.

“Ua fetalai atu Iesu ia te ia, Filipo e, ua loa lava ona ou i ai ia te outou, a e te lei iloa ea a’u? O le ua vaai mai ia te au, ua vaai o ia i le Tama” (Ioane 14:7–9).

O lea na faamatala ai e le Aposetolo o Paulo le Alo “e tusa lava ma [le Atua le Tama]” (Eperu 1:3; tagai foi i le 2 Korinito 4:4).

O Lē Foafoa

Na tusia e le Aposetolo o Ioane e faapea o Iesu, o lē ua ia faaigoaina “o le Upu,” “sa i le Atua i le amataga. Na faia mea uma lava; e leai foi se mea e tasi na faia e lei faia e ia” (Ioane 1:2–3). O le mea lea, i le fuafuaga a le Tama, o Iesu Keriso o le Foafoa o mea uma.

O Le Alii le Atua o Isaraelu

I Lana misiona i Ona tagata i Palesitina, sa tautino atu ai e Iesu o Ia o Ieova, le Alii le Atua o Isaraelu (tagai i le Ioane 8:58). Mulimuli ane, sa Ia auauna atu ai, o le Alii toetu, i Ona tagata i le konetineta o Amerika. O iina na Ia tautino atu ai:

“Faauta, o Au o Iesu Keriso, o le na molimau i ai perofeta o le a sau i le lalolagi. …

“… O Au o le Atua o Isaraelu, ma le Atua o le lalolagi uma” (3 Nifae 11:10, 14).

O Le Mea Sa Ia Faia mo i Tatou

I se konafesi faalesiteki i le tele o tausaga ua mavae, sa ou feiloai ai i se tamaitai sa fai mai na talosagaina o ia e toe foi mai i le ekalesia ina ua mavae le tele o tausaga sa alu ese ai, ae sa le mafai ona ia mafaufau i se mafuaaga e tatau ona ia toe foi mai. Ina ia faamalosiau atu ia te ia, sa ou fai atu ai, “A e mafaufau i mea uma sa faia e le Faaola mo i tatou, pe ua le tele ea ni mafuaaga e te toe foi mai ai i le ekalesia e tapuai ma auauna atu ia te Ia?” Sa ou te’i i lana tali: “O le a Lana mea sa fai mo au?” Mo i latou e le o malamalama i le mea sa faia e lo tatou Faaola mo i tatou, o le a ou tali atu i lena fesili i Ana lava upu faatasi ai ma la’u lava molimau.

Ola o le Lalolagi

O loo tusia i le Tusi Paia aoaoga a Iesu: “Ua ou sau ina ia latou maua le ola, ia maua atili ai lava” (Ioane 10:10). Mulimuli ane, i le Lalolagi Fou, na Ia tautino mai ai, “O Au o le malamalama ma le ola o le lalolagi” (3 Nifae 11:11 ). O Ia o le Ola o le Lalolagi aua o Ia o lo tatou Foafoa ma e ala mai i Lona Toetu, ua tatou mautinoa ai o le a tatou toe ola uma. O le ola foi Na te tuuina mai ia te i tatou, e le na o se ola faaletino. Na Ia aoao mai, “Ou te avatu foi le ola e faavavau ia te i latou; latou te le fano lava e oo i le faavavau, e le mafai lava e se tasi ona fao ia te i latou ai lo’u lima” (Ioane 10:28; tagai foi Ioane 17:2).

Malamalama o le Lalolagi

Na aoao mai foi e Iesu, “O a’u nei o le malamalama o le lalolagi: o le mulimuli mai ia te au, e le savali o ia i le pouliuli” (Ioane 8:12). Na Ia tautino mai foi, “O a’u nei le ala, ma le upu moni, ma le ola” (Ioane 14:6). O Ia o le Ala ma o Ia foi o le Malamalama aua o Ana aoaoga e faamalamalama ai lo tatou ala i le olaga nei, ma faaali mai ai le ala e toe foi atu ai i le Tama.

Faia o le Finagalo o le Tama

E faamamaluina lava e Iesu i taimi uma le Tama ma mulimuli ia te Ia. E oo lava foi a o avea o se talavou, sa Ia tautino atu i Ona matua faalelalolagi, “Lua te le iloa ea e tatau ona ou i le fale o lo’u Tama?” (Luka 2:49). Mulimuli ane sa ia aoao mai, “Aua ou te lei alu ifo mai le lagi e fai lo’u lava loto, a o le finagalo o le ua auina mai a’u” (Ioane 6:38; tagai foi i le Ioane 5:19). Sa aoao mai foi e le Faaola, “E le alu atu lava se tasi i le Tama, pe a le ui mai ia te au” (Ioane 14:6; tagai foi i le Mataio 11:27).

Tatou te toe foi atu i le Tama e ala i le faia o Lona finagalo. Na aoao mai Iesu, “E le sao atu i le malo o le lagi i latou uma o e fai mai ia te au, Le Alii e, le Alii e; na o le na te faia le finagalo o lo’u Tama o i le lagi” (Mataio 7:21). Na Ia faamatalaina mai:

“E toatele latou te fai mai ia te au i lea aso, Le Alii e, le Alii e, matou te lei perofeta ane ea i lou igoa, o lou igoa foi na matou tulia ai temoni? o lou igoa foi na matou fai ai vavega e tele?

“Ona ou tautino atu ai lea ia te i latou, Ou te lei iloa lava outou; ina o ese ia outou ia te au, o outou o e fai amio leaga” (Mataio 7: 22–23).

O ai la o le a ulufale atu i le malo o le lagi? E le o i latou o e na ona faia o galuega ofoofogia e faaaoga ai le suafa o le Alii, lea na aoao mai ai Iesu, ae na o “le na te faia le finagalo o lo’u Tama o i le lagi.”

O Le Faataitaiga Sili

Na faaali mai e Iesu ia i tatou le ala e faia ai lenei mea. Ua faafia ona Ia valaaulia i tatou e mulimuli atu ia te Ia: “O a’u mamoe e faalogo mai i latou i lo’u leo, ua ou iloa foi i latou, ua latou mulimuli mai foi ia te au” (Ioane 10:27).

Mana o le Perisitua

Na Ia tuuina atu le mana o le perisitua i Ana Aposetolo (tagai i le Mataio 10:1) faapea ma isi. Na Ia fetalai atu ia Peteru, le Aposetolo sinia, “Ou te avatu foi ia te oe ki o le malo o le lagi; o se mea foi e te fusifusia i le lalolagi, e fusifusia foi lea i le lagi; o se mea foi e te tala i le lalolagi, e tatalaina foi lea i le lagi” (Mataio 6:19; tagai foi i le Mataio 18:18).

Na tusia e Luka “Ua tofia e le Alii ni … fitugafulu, ua aauina atui latou e taitoalua ua muamua atu ia te ia, i aai uma ma mea uma o le a maliu atu i ai o ia” (Luka 10:1). Mulimuli ane ona ta’u atu lea ma le olioli e nei Fitugafulu ia Iesu, “Ua usiusitai mai temoni ia te i matou ona o lou suafa” (Luka 10:17). O a’u o se molimau o le mana o lena perisitua.

Taitai e le Agaga Paia

I le faaiuga o Lana misiona i le lalolagi, sa aoao atu ai e Iesu Ana Aposetolo, “A o le Fesoasoani, o le Agaga Paia lea, e auina mai e le Tama i lo’u igoa, o ia lava na te aoao ia te outou i mea uma lava; e faamanatu mai foi o ia ia te outou i mea uma ua ou fai atu ai ia te outou” (Ioane 14:26), ma “e taitai e ia ia te outou i upu moni uma” (Ioane 16:13).

Taitai e Ana Poloaiga

Na te taitai foi i tatou e ala i Ana poloaiga. O lea, na Ia poloaiina ai sa Nifae e le tatau ona toe i ai ni fefinauaiga e uiga i aoaoga faavae, aua na Ia fetalai:

“O le e i ai le agaga o le finauga ua le mai ia te au o ia, ae ua mai le tiapolo ia, o le o le tamā o le finauga, ma ua faaoso e ia loto o tagata ia fefinauai ma le ita, o le tasi i le isi.

“Faauta, e le o la’u mataupu lea, le faaoso o loto o tagata i le ita, o le tasi e faasaga i le isi; ae o la’u mataupu lenei, ia aveesea mea faapena” (3 Nifae 11:29–30).

Taulai atu i le Ola Faavavau

Ua Ia lu’iina foi i tatou e taulai atu ia te Ia, ae le o mea o le lalolagi. I Lana lauga maoae e uiga i le areto o le ola, sa faamatalaina ai e Iesu le eseesega o le fafagaina i le tino ma le faavavau. “Aua tou te galulue i mea e ‘ai e pala,” na Ia fetalai ai, “a o mea e ‘ai e tumau i le ola e faavavau, e foaiina atu ia te outou e le Atalii o le tagata” (Ioane 6:27). Na aoao mai le Faaola o Ia o le Areto o le Ola, o le faapogai o meaai o le faavavau. I le ta’ua ai o meaai faaletino e ofo mai e le lalolagi, e aofia ai le manai na auina mai e Ieova e fafaga ai le fanauga a Isaraelu i le vao, na aoao mai ai e Iesu o i latou sa faalagolago i lena areto ua maliliu nei (tagai i le Ioane 6:49). I se eseesega, o le meaai sa Ia ofoina mai “o le areto ola na alu ifo mai le lagi,” ma sa aoao mai foi Iesu, “Pe a ‘ai se tasi i lenei areto ona ola ai lea o ia e faavavau” (Ioane 6:51).

Fai mai nisi o Ona soo o se “upu faigata lenei,” ma mai lea taimi i lea taimi o le toatele o Ona soo “na toe foi ma e lei toe feoa’i i latou ma ia” (Ioane 6:60, 66). E manino lava latou te lei taliaina Ana uluai aoaoga e faapea e tatau ona latou “saili … muamua le malo o le Atua” (Mataio 6:33). E faapena foi i le taimi nei, o nisi ua tautino mai o ni Kerisiano ae ua sili atu ona tosina atu i mea o le lalolagi—o mea e lagolago ai le olaga i le lalolagi ae e le fafagaina ai le ola e faavavau. Mo nisi, ua avea lava Ana “upu faigata” o se mafuaaga ua le mulimuli ai ia Keriso.

O Le Togiola

O le taualuga o le misiona i le olaga nei a le Faaola o Lona Toetu mai ma Lana Togiola mo agasala a le lalolagi. Sa valoia e Ioane le Papatiso lenei mea ina ua ia fai mai, “Faauta i le Tamai Mamoe a le Atua, na te aveese le agasala a le lalolagi” (Ioane 1:29). Mulimuli ane, sa aoao mai e Iesu e faapea “na sau le Atalii o le tagata … e auauna atu, ma ofo atu lona ola e sui a’i tagata e toatele” (Mataio 20:28). I le Talisuaga Mulimuli, sa faamanino ai e Iesu, e tusa ai ma le tala a Mataio, o le uaina sa Ia faamanuiaina o “lo’u toto lenei, o le toto o le feagaiga fou, ua faamaligiina mo tagata e toatele e faamagalo a’i agasala” (Mataio 26:28).

Ina ua afio atu i tagata sa Nifae, sa valaaulia ai e le Alii toetu i latou e o mai ma tagotago atu i manu’a sa i Lona itu ma mea na tutui ai fao i Ona lima ma Ona vae. Na Ia faia lena mea, ma sa Ia faamatala atu, “ina ia outou iloa ai o Au o le Atua o Isaraelu, ma le Atua o le lalolagi uma, ma sa fasiotia mo agasala a le lalolagi” (3 Nifae 11:14). Na faaauau le tala, sa faapauu “i lalo [le motu o tagata] i vae o Iesu ma tapuai atu ia te ia” (fuaiupu e 17). O lena mea, o le a iu ai ina ifo atu le lalolagi uma ia te Ia.

Na aoao mai foi e Iesu nisi upumoni e uiga i Lana Togiola. O loo ta’ua mai e le Tusi a Mamona, lea o loo faapupula atili mai ai aoaoga a le Faaola ma aumaia ai se faamatalaga sili o Lana misiona, ma lipotia mai ai lenei aoaoga:

“Na auina mai au e lo’u Tama ina ia sii ae au i luga o le satauro. …, ina ia mafai ona ou aumai o tagata uma ia te au, …

“… ina ia faamasinoina i latou e tusa ma a latou galuega.

“Ma … o le a faatumuina soo se tasi e salamo ma papatiso i lo’u igoa; ma afai e tumau o ia seia oo i le iuga, faauta, o ia lea o le a ou le tausalaina i luma o lo’u Tama i lena aso pe a ou tu e faamasino i le lalolagi. …

“Ma e leai se mea le mama e mafai ona ulu atu i le malo [o le Tama]; o lea e leai se mea e ulu atu i lona malologa vagana ai i latou o e ua faamamaina o latou ofu i lo’u toto, ona o lo latou faatuatua, ma le salamo i a latou agasala uma, ma lo latou faamaoni e oo i le iuga” (3 Nifae 27:14–16, 19).

Ma o lea ua tatou malamalama ai o le Togiola a Iesu Keriso tatou te maua ai le avanoa e faatoilalo ai le oti faaleagaga lea na afua ona o le agasala ma, e ala i le osia ma le tausia o feagaiga paia, e maua ai faamanuiaga o le ola e faavavau.

Lu’i ma le Molimau

Na tuuina mai e Iesu le lu’i “Se a la outou taofi i le Keriso?” (Mataio 22:42). Na tuu atu foi e le Aposetolo o Paulo le lu’i i tagata i Korinito ina ia “tofotofo ia outou ia te outou, po ua outou i le faatuatua” (2 Korinito 13:5). E tatau ia i tatou uma ona tali atu i nei lu’i mo i tatou lava. O fea o i ai lo tatou lotonuu faamaoni? Pe o pei ea i tatou o Kerisiano o loo i ai i le faamatalaga e le galo a Elder Nea A. Maxwell, o e ua mautu atu o latou fale i Siona ae o la lava e taumafai e tausi se isi fale i Papelonia.1

E leai se vaega e faavaeluatai ai. O i tatou o soo o Iesu Keriso. O tatou o tagatanuu o Lana Ekalesia ma Lana talalelei, ma e le tatau ona tatou faaaogaina se visa e asiasi ai i Papelonia pe amio foi e faapei o se tasi o ona tagatanuu. E tatau ona tatou faamamaluina Lona suafa, tausi Ana poloaiga, ma “aua le sailia mea o le lalolagi ae saili … muamua le malo o le Atua ma lana amiotonu” (Mataio 6:33, vaefaamatalaga a; mai le Faaliliuga a Iosefa Samita, Mataio 6:38).

O Iesu Keriso o le Atalii e Toatasi na Fanaua ma o le Alo Pele o le Atua. O Ia o lo tatou Foafoa. O Ia o le Malamalama o le Lalolagi. O Ia o lo tatou Faaola mai agasala ma le oti. O le malamalama aupito taua lenei i le lalolagi, ma e mafai ona e iloaina lenei mea mo oe lava, e pei ona ou iloaina foi mo a’u lava. O le Agaga Paia, o lē molimau mai i le Tama ma le Alo ma taitai i tatou i le upumoni, ua faaali mai nei upumoni ia te au, ma o le a Ia faaali atu ia te outou. O le ala, o le naunau ma le usitai. Na aoao mai e Iesu, “Ia outou ole atu, ona foaiina mai ai lea ia te outou; ia outou saili, ona outou maua ai lea; ia outou tu’itu’i atu, ona toina ai lea ia te outou.” (Mataio 7:7).E tusa ai ma le usiusitai, sa Ia aoao mai,“Ai se tasi e fia fai lona finagalo, e iloa ai e ia le mataupu, pe mai le Atua, pe ou te tautala fua lava a’u” (Ioane 7:17). Ou te molimau atu i le moni o nei mea i le suafa o Iesu Keriso, amene.

  1. Tagai i le Neal A. Maxwell, A Wonderful Flood of Light (1990), 47.