2010–2019
Te mau haapiiraa a Iesu
Atopa 2011


Te mau haapiiraa a Iesu

O Iesu Mesia te Fanau Tahi e te Tamaiti Here a te Atua. … Oia to tatou Faaora i te hara e te pohe. O te iteraa faufaa rahi roa i te fenua nei.

« Eaha to outou mana‘o i te Mesia ra ? » Mataio 22:42. Na roto i teie mau parau ua pato‘i o Iesu i te mau pharisea i To’na ra anotau. Na roto atoa i teie â mau parau te ani nei au i to’u mau feia mo‘a i te mau mahana hopea nei e i te tahi atu mau keretetiano eaha mau to outou ti‘aturiraa no ni‘a ia Iesu Mesia, e eaha ta outou e rave nei no taua ti‘aturiraa ra.

Te rahiraa o ta’u mau faahitiraa parau no roto mai ïa i te Bibilia, no te mea, e mea matauhia te reira e te rahiraa o te mau keretetiano. E faatumu ra ta’u mau tatararaa i ni‘a eaha ta te mau papa‘iraa mo‘a o teie anotau, te Buka a Moromona ihoa râ, e haapii mai nei ia tatou no ni‘a i te auraa o te mau papa‘iraa mo‘a papû ore o te Bibilia, no reira, aita te mau keretetiano i hoê te mana‘o i ni‘a i to ratou auraa. Te paraparau nei au i te feia ti‘aturi e ia vetahi ê atoa. Mai te Elder Tad R. Callister i haapii mai ia tatou i teie po‘ipo‘i, te tahi pae te parau nei ratou e, e keretetiano ratou, te arue nei ratou ia Iesu ei orometua rahi, aita râ ratou e faaite papû nei i to’na huru atuaraa. No te paraparau ia ratou, ua faaohipa vau i te mau parau a Iesu Iho. E ti‘a ia tatou paatoa ia feruri eaha Ta’na Iho i haapii mai no ni‘a o vai Oia, e i tonohia mai Oia i te fenua nei no te rave i te aha.

Tamaiti Fanau Tahi

Ua haapii mai Iesu o Oia te Tamaiti Fanau Tahi. Teie ta’na i parau:

« I aroha mai te Atua i to te ao, e ua tae roa i te horoa mai i ta’na Tamaiti fanau tahi, ia ore ia pohe te faaroo ia’na ra, ia roaa râ te ora mure ore.

« Aore hoi te Atua i tono mai i Ta’na Tamaiti i te ao nei e faahapa mai i to te ao, ia ora râ to te ao ia’na » (Ioane 3:16–17).

Ua haapapû mai te Metua i te reira. I te taime hopea o te ohipa mo‘a i tupu i ni‘a i te Mou‘a no te Faahuru-ê-raa, ua parau mai Oia mai te ra‘i mai : « O tau Tamaiti here teie, ua mauruuru roa vau ia’na ; a faaroo ia’na » (Mataio 17:5).

Ua haapii atoa mai o Iesu e, To’na hoho‘a hoê â ïa e to To’na Metua. Na ô atura Oia i Ta’na ra mau Aposetolo e :

« Ahiri outou i ite na ia’u, ua ite atoa outou i tau Metua, e teie nei, ua ite outou ia’na, e ua hi‘o hoi outou ia’na.

« Ua parau maira Philipa ia’na, E te Fatu, e faaite mai ia matou i te Metua atirâ’tu ai.

« Ua parau atura Iesu ia’na, O to’u nei hoi parahiraa roa i ô outou nei e, e aore â oe i ite ia’u, e Philipa ? o tei hi‘o mai ia‘u ra, ua hi‘o ïa i te Metua » (Ioane 14:7–9).

No reira, ua faaite mai te Aposetolo Paulo i te huru o te Tamaiti « te hoho‘a mau ïa no [te Atua te Metua] iho » (Hebera 1:3 ; hi‘o ato‘a 2 Korinetia 4:4).

E Rahu Nui

Ua papa‘i te Aposetolo Ioane e, o Iesu, ta’na i pii, « te Parau », « i te Atua ra hoi oia i te matamua ra. Na’na i hamani te mau mea atoa nei, aore roa e, e ere oia i te hoê mea i hamanihia » (Ioane 1:2–3). No reira, i raro a‘e i te faanahoraa a te Metua, o Iesu Mesia te Rahu Nui o te mau mea atoa ra.

Te Fatu te Atua no Iseraela

I roto i Ta’na utuuturaa i To’na mau taata i Paratetina, ua parau Iesu e, Oia o Iehova, te Fatu te Atua no Iseraela (a hi‘o Ioane 8:58). I muri a‘era, ei Fatu ti‘afaahou, ua utuutu oia i To’na mau taata i ni‘a i te fenua Amerika. Ua parau Oia i reira e :

« Inaha, o vau nei, o Iesu Mesia, o ta te mau peropheta i faaite mai e tae mai i te ao nei. …

« … o vau te Atua no Iseraela, e te Atua no to te ao atoa nei » (3 Nephi 11:10, 14).

Eaha Ta’na i rave no tatou

E rave rahi matahiti i ma‘iri a‘e nei i roto i te hoê amuiraa tĭtĭ, ua farerei au i te hoê vahine tei parau mai e, ua anihia mai ia’na ia ho‘i mai i te pureraa i muri a‘e e rave rahi matahiti i te taivaraa, tera râ, aita oia i ite i te hoê a‘e tumu e ti‘a ai ia’na ia na reira. No te faaitoito ia’na na ô atura vau e, « Ia feruri ana‘e oe i te mau mea atoa ta te Faaora i rave no tatou, aita anei e vai ra i reira e rave rahi tumu no te ho‘i mai i te pureraa, no te haamori e no te tavini Ia’na ? » Ua hitimahuta vau i ta’na pahonoraa : « Eaha Ta’na i rave no’u ? » No te feia aita i ite eaha ta to tatou Faaora i rave no tatou, e pahono atu vau i taua uiraa ra na roto i Ta’na iho mau parau e na roto i to’u iho iteraa papû.

Te Ora no teie nei Ao

Te faahiti nei te Bibilia i te haapiiraa a Iesu, « i haere mai nei au ia noaa to ratou ora, e ia rahi atu â te ora » (Ioane 10:10). I muri mai, i roto i te Ao Apî, ua parau Oia e, « o vau te maramarama e te ora o teie nei ao » (3 Nephi 11:11). Oia te Ora no teie nei Ao no te mea Na’na i hamani ia tatou, e no te mea, na roto i To’na Ti‘a-faahou-raa, ua papû maitai ia tatou paato‘a e, e ora faahou â tatou. E te ora Ta’na i horo‘a ia tatou e ere ïa i te ora tahuti noa. Ua haapii mai Oia e, « E horoa’tu â hoi au i te ora mure ore no ratou ; e ore roa ratou e pohe, e e ore roa hoi ratou i roto i tau rima nei e riro i te haru ia vetahi ê » (Ioane 10:28 ; a hi‘o ato‘a Ioane 17:2).

E Maramarama no teie nei Ao

Ua haapii atoa mai Iesu e, « o vau te maramarama o teie nei ao, o te pee mai ia’u ra, e ore ïa e haere noa i te pouri ». (Ioane 8:12). Ua parau atoa oie e, « O vau te e‘a, e te parau mau, e te ora » (Ioane 14:6). O Oia te E‘a e o Oia te Maramarama no te mea na Ta’na mau haapiiraa e turama nei i to tatou haere‘a i roto i te oraraa tahuti nei, e e faaite ia tatou i te e‘a no te ho‘i i piha‘iho i te Metua ra.

Raveraa i te Hinaaro o te Metua

Ua faatura tamau noa o Iesu i te Metua e ua pee Ia’na. Oia’toa i To’na apîraa ua parau Oia i To’na na metua i te tino nei e, « Aita orua i ite e, ia haapao vau i ta tau metua e tia‘i » (Luka 2:49). I muri iho, ua haapii Oia, « i pou mai nei hoi au mai te ra‘i mai e haapao i to tei tono mai ia’u nei hinaaro, eiaha to’u iho hinaaro » (Ioane 6:38 ; a hi‘o ato‘a Ioane 5:19). E ua haapii mai te Faaora e, « Aore roa e taata e tae i te Metua ra, maori râ ei ia’u » (Ioane 14:6 ; a hi‘o ato‘a Mataio 11:27).

E ho‘i tatou i te Metua ra na roto i te haapa‘oraa i To’na hinaaro. Ua haapii mai Iesu e, « E ore te feia e parau mai ia’u ra e, E te Fatu, e te Fatu, e hope paatoa i te tae i te basileia ra o te ao, o te taata râ i haapao i te hinaaro o tau Metua i te ao ra » (Mataio 7:21). Ua faataa Oia :

« E rave rahi te parau mai ia‘u ia tae i taua mahana ra, E te Fatu, e te Fatu, e ere anei ua haapii matou ma to oe i‘oa, e ua tatai i te mau demoni i to oe i‘oa, e ua rave i te semeio e rave rahi i to oe i‘oa ?

« O ta’u ïa e parau atu, Aita roâ vau i ite ia outou. E haere ê atu outou, e te feia rave parau ino » (Mataio 7:22–23).

No reira o vai o te tomo i roto i te basileia o te ra‘i ra ? E ere ïa te mau taata tei rave noa i te mau ohipa nehenehe ma te faaohipa i te i‘oa o te Fatu, ta Iesu ïa i haapii mai, « o te taata râ i haapao i te hinaaro o tau Metua i te ao ra ».

Te Hi‘oraa Rahi

Ua faaite mai Iesu ia tatou e nahea ia rave i te reira. Ua ani-manihini faahou mai â Oia ia tatou ia pee Ia’na : « E faaroo mai ta’u ra mamoe i to’u reo, ua ite au ia ratou, e e pee mai hoi ratou ia’u » (Ioane 10:27).

Te Mana o te Autahu‘araa

Ua horo‘a oia i te mana o te autahu‘araa i Ta’na mau Aposetolo (a hi‘o Mataio 10:1) e ia vetahi ê. Na ô atura Oia ia Petero te Aposetolo faatere, « E e horoa’tu hoi au i te mau taviri o te basileia o te ao ra ia oe e ta oe e haamau i raro nei, e haamau-atoa-hia ïa i te ao ; e ta oe e tuu i raro nei, e tuu-atoa-hia ïa i te ao » (Mataio 16:19 ; a hi‘o ato‘a Mataio 18:18).

Te papa‘i nei o Luka e, « ua haapao atura te Fatu i e hitu ahuru, e tatoopiti atura i te tonoraa ia ratou na mua ia’na, i te mau oire e te mau vahi atoa ta’na i opua ra e e haere atoa oia i reira » (Luka 10:1). I muri mai, ua parau atura teie mau Hitu Ahuru ia Iesu ma te oaoa, « Ua vi atoa te mau demoni ia matou i to i‘oa na » (Luka 10:17). Ua ite au i taua mana o te autahu‘araa ra.

Te arata‘iraa na roto i te Varua Maitai

I te pae hopea o ta’na tau misioni i te fenua nei, ua haapii atu Iesu i Ta’na mau Aposetolo, « Na te Faaa‘o na te Varua maitai ra, o ta te Metua e tono mai ma to’u nei i‘oa ra, na’na e haapii mai ia outou i te mau mea atoa ; e e faaite faahou mai hoi ia outou i te mau parau atoa ta’u i parau atu ia outou na » (Ioane 14:26), e « [na’na] e aratai ia outou i te mau parau mau atoa ra » (Ioane 16:13).

Arata‘iraa na roto i Ta’na mau Faaueraa

E arata‘i atoa Oia ia tatou na roto i Ta’na mau faaueraa. No reira, ua faaue atura oia i te Ati Nephi e, eiaha ratou e mârô faahou i ni‘a i te mau parau haapiiraa, no reira, na ô atu ra Oia :

« O tei roto ia’na te varua mârô ra, e ere oia i ta’u, no te diabolo râ, o te metua oia no te mârô, e ua faaitoito oia i te aau no te taata e mârô ai te tahi i te tahi ma te riri.

« Inaha, e ere teie i te ture na’u, ia faaitoito i te aau o te taata i te riri te tahi i te tahi ; teie râ ta’u ture, ia faaruehia te reira » (3 Nephi 11:29–30).

Faatumu i ni‘a i te ora mure ore

Ua titau atoa mai Oia ia tatou ia faatumu i ni‘a Ia’na, eiaha i ni‘a i te mau mea o te ao nei. I roto i Ta’na a‘oraa no ni‘a i te pane ora, ua faataa mai Iesu i te taa-ê-raa i rotopu i te maa tahuti e te maa mure ore. Na ô maira Oia e, « Eiaha e ohipa i te maa tahuti noa, i te maa râ e tia i te vairaa e tae noa’tu i te ora mure ore ra, o ta te Tamaiti a te taata e horoa mai na outou na » (Ioane 6:27). Ua haapii mai te Faaora e, o Oia te Pane Ora, te tumu o te maa mure ore. No ni‘a i te maa tahuti ta te ao e horo‘a nei, e tae noa’tu i te manna ta Iehova i tuu mai no te faaamu i te mau tamarii Iseraela i roto i te medebara, ua haapii mai Iesu e, te feia o tei ti‘aturi i taua pane ra ua pohe ïa ratou i teie nei (a hi‘o Ioane 6:49). Area te maa Ta’na i horo‘a ra, o te « pane ora ïa tei pou mai mai te ra‘i », e ua haapii mai Iesu e, « o te amu i teie nei pane, e ti‘a ïa i te oraraa » (Ioane 6:51).

Ua parau te tahi pae o Ta’na mau pĭpĭ e, « e parau riaria » teie, e mai taua taime ra, e rave rahi o tei pee Ia’na ra, « ua faarue maira e aita i pee faahou ia’na » (Ioane 6:60, 66). Mai te mea ra e, aita ratou i farii i Ta’na haapiiraa na mua’tu, oia hoi, e ti‘a ia ratou ia « imi i te basileia o te Atua na mua roa » (Mataio 6:33). Tae roa mai i teie mahana, te tahi mau taata o te parau nei e, e Keretetiano ratou, ua hau a‘e ïa ratou i roto i te mau mea o te ao nei—te mau mea e paturu nei i te ora i te fenua nei, aore râ e horo‘a nei i te maa e tae atu ai i te ora mure ore ra. No te tahi pae, teie « mau parau riaria » Ta’na, te riro noa nei â ïa ei tumu no te oreraa e pee i te Mesia.

Te Taraehara

Te taime teitei roa a‘e o te tau ohiparaa a te Faaora i te tahuti nei, o To’na ïa Tia-faahou-raa e To’na Taraehara no te hara a to te ao nei. Ua tohu o Ioane Bapetizo i te reira i te na-ô-raa e, « a hi‘o na i te Arenio a te Atua, o tei hopoi ê atu i te hara o te ao nei » (Ioane 1:29). I muri mai, ua haapii mai Iesu e, « te Tamaiti a te taata i haere mai … e tavini râ, e ia horoa i to’na ora ei hoo no te taata e rave rahi » (Mataio 20:28). I te Tamaaraa Hopea, ia au i te papa‘iraa a Mataio, ua haamaramarama mai Iesu e, te uaina Ta’na i haamaitai o To’na ïa toto « no te faufaa apî, i haamaniihia no te taata e rave rahi ia matara te hara » (Mataio 26:28).

I to’na fâraa mai i to te Ati Nephi, ua ani manihini oia ia ratou ia haere mai e ia hi‘o i te puta i roto i to’na aoao e te puta o te naero i roto i To’na na rima e To’na na avae. Ua faataa mai Oia e, ua rave Oia i te reira « ia ite outou e, o vau te Atua no Iseraela, e te Atua no to te ao atoa nei, e tei pohe no te mau hara a to te ao nei » (3 Nephi 11:14). E te faaite faahou ra te aamu e, ua ma‘iri ihora te nahoa taata « i te pae avae no Iesu, haamori atu ai ia’na (irava 17). No te reira to te ao atoa nei e haamori ai Ia’na i te hopea ra.

Ua haapii faahou Iesu i te tahi atu â mau parau mau faufaa rahi no ni‘a i To’na Taraehara. Te haapapû maitai mai nei te Buka a Moromona i te mau haapiiraa a te Faaora e ua horo‘a mai i te haamaramaramaraa maitai a‘e no ni‘a i Ta’na misioni, mau parau no teie haapiiraa :

« I tono mai tau Metua ia’u ia faateiteihia vau i nia i te satauro …, ua ume mai au i te mau taata atoa ra ia ‘u …

« … ia haavahia i ta ratou mau ohipa.

« E … o te tatarahapa e te bapetizohia i to’u ra i‘oa, e faaîhia ïa ratou ; e ia tamau â e tae noa’tu i te hopea, ihaha, o te ore ïa ratou e faahapahia e au i mua i te Metua ia tae i te mahana e tia‘i au e haava i to teie nei ai …

« E ore e ô te mea viivii i roto i to’na basileia ; no reira e ore te taata e tomo i roto i to’na faaearaa, maori râ o tei mâ to ratou ahu i to’u ra toto, no to ratou faaroo, e te tatarahapa i ta ratou mau hara, e ta ratou tamau-maite-raa e tae noa’tu i te hopea » (3 Nephi 27:14–16, 19).

E no reira te taa ra ia tatou e, ua horo‘a mai te Taraehara a Iesu Mesia i te rave‘a ia upooti‘a tatou i ni‘a i te pohe varua tei tae mai na roto i te hara, e ia farii i te mau haamaitairaa o te ora mure ore na roto i te raveraa e te haapa‘oraa i te mau fafauraa mo‘a.

Te titauraa e te iteraa papû

Ua horo‘a mai Iesu i te hoê titauraa : « Eaha to outou mana‘o i te Mesia ? » Mataio 22:42. Ua titau te aposetolo Paulo i to Korinetia ia « imi maite ia outou iho i to outou faaroo » (2 Korinetia 13:5). E ti‘a ia tatou tata‘itahi ia pahono i taua mau titauraa ra no tatou iho. Tei hea to tatou haapa‘oraa mau ? Mai te mau keretetiano anei tatou i roto i te tatararaa nehenehe a Elder Maxwell, tei faanuu i to ratou nohoraa i Ziona, tera râ, ua tape‘a noa atoa i te hoê nohoraa piti i Babulonia.1

Aita e vahi i ropu i reira e ma‘iti ai. E mau pĭpĭ tatou na Iesu Mesia. E melo tatou no Ta’na Ekalesia e e mau pĭpĭ no Ta’na evanelia, e eiaha tatou e ho‘i faahou i Babulonia e aore râ e rave i te mau peu no ô mai ra. E faatura tatou i To’na i‘oa, e haapa‘o i Ta’na mau faaueraa, e « eiaha e mata i te mea no teie ao, e mata na râ outou i te imi i te basileia o te Atua, e te parau-tia na’na » (Mataio 6:33, nota a ; no roto mai i te Iritiraa a Iosepha Semita, Mataio 6:38).

O Iesu Mesia te Fanau Tahi e te Tamaiti Here a te Atua. O Oia to tatou Rahu. O Oia te maramarama o teie nei ao. O Oia to tatou Faaora i te hara e te pohe. Teie te iteraa faufaa roa a‘e i ni‘a i te fenua nei, e roaa te reira ia outou iho, mai ia’u iho i ite i te reira. E faaite papû te Varua Maitai no te Metua e no te Tamaiti, e e arata‘i ia tatou i roto i te parau mau, e i heheu mai ia’u i teie mau parau mau, e e heheu atoa Oia i te reira ia outou na. Te rave‘a o te hinaaro ïa e te haapa‘o. Mai te hinaaro, ua haapii mai Iesu e, « e ani, e horoahia mai ta outou, e imi, e itea ïa ia outou ; e patoto atu, e iritihia mai te opani ia outou » (Mataio 7:7). Mai te haapa‘o, ua haapii mai Oia, « O tei hinaaro maite i to’na ra hinaaro, e ite ïa i ta’u e haapii nei e na te Atua, e na’u iho » (Ioane 7:17). Te faaite papû nei au i te parau mau o teie mau mea na roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra, amene.

  1. A hi‘o Neal A. Maxwell, A Wonderful Flood of Light (1990), 47.