2010–2019
Te Buka a Moromona—e Buka no ô mai i te Atua ra
Atopa 2011


Te Buka a Moromona—e Buka no ô mai i te Atua ra

Ua riro te Bibilia e te Buka a Moromona ei hoê iteraa faufaa rahi no te mau haapiiraa tumu a te Mesia e To’na hanahana.

E rave rahi mau matahiti i ma‘iri a‘enei, ua rave mai to’u metua tupuna i te hoê Buka a Moromona no te taime matamua roa. Ua iriti oia i te tufaa i ropu e ua tai‘o i te tahi nau api. Ua parau oia i muri iho, « Na te Atua anei i papa‘i i teie buka aore râ na te diabolo, e imi au na vai ra i papa‘i i te reira ». Ua tai‘o oia i te buka e piti taime i roto i na mahana 10 i muri mai e ua parau e, « Eita e nehenehe i te diabolo ia papa‘i i te reira—no ô mai râ te reira i te Atua ».1

O terâ ïa te ohipa faahiahia o te Buka a Moromona—aita e afaraa. E parau anei te reira a te Atua mai tei parauhia, aore râ e haavare. E ere teie buka i te hoê noa papa‘iraa morare aore râ e mana‘o parau noa no te faaroo aore râ e haaputuraa noa no te mau papa‘iraa hohonu. Ua riro râ teie buka e parau na te Atua—te mau tuuraa parau atoa, te mau irava atoa, te mau api atoa. Ua parau Iosepha Semita e ua arata‘i te hoê melahi a te Atua ia’na i te mau api auro, e tei roto i te reira te mau papa‘iraa a te mau peropheta i Amerika tahito, e ua iriti oia i taua mau papaa parau ra na roto i te mana o te Atua. Mai te mea e parau mau taua aamu ra, e papa‘iraa mo‘a ïa te Buka a Moromona, mai ta’na e parau nei ; mai te mea râ eita, e hoê ïa ohipa haavare aravihi na te diabolo.

Ua faahiti o C.S. Lewis no ni‘a i te hoê â huru fifi e faaruruhia e te tahi taata o te ti‘a ia ma‘iti i te farii aore râ i te pato‘i i te ti‘araa atua o te Faaora—aita atoa e afaraa i reira : « Te tamata nei au i ônei i te paruru i te hoê taata ia parau i te mea maamaa mau ta te taata e parau pinepine nei no ni‘a Ia’na : ‘Ua ineine vau i te farii ia Iesu ei orometua morare faahiahia, eita râ vau e farii i Ta’na parau e, e Atua oia.’ Tera te hoê mea eita e ti‘a ia tatou ia parau. Te hoê taata tei riro noa ho‘i ei taata e o te parau noa i te mau huru parau ta Iesu i parau e ere ïa i te hoê orometua haapii morare faahiahia… E ti‘a ia outou ia ma‘iti. Ua riro anei teie taata ei Tamaiti a te Atua : aore râ e taata maamaa aore râ te tahi atu mea ino. … Eiaha râ tatou e parau i te parau maamaa no To’na riroraa ei taata haapii faahiahia. Eita Oia e faati‘a i te reira. Aita oia i opua ia na reira ».2

Mai te reira atoa te Buka a Moromona, e ti‘a ia tatou ia rave i te hoê ma‘itiraa ohie e te Buka : na te Atua nei aore râ na te diabolo anei. Aita’tu e ma‘itiraa ê atu. Te ani nei au ia outou, no te tahi noa taime, ia rave i te hoê tamataraa o te tauturu ia outou ia ite i te natura mau o teie buka. A ui ia outou iho e haafatata’tu anei teie mau papa‘iraa mo‘a no roto mai i te Buka a Moromona ia outou i te Atua aore râ i te diabolo :

« A popou na outou i te parau a te Mesia : inaha hoi, e faaite te parau a te Mesia ia outou i te mau mea ta outou e haapao » (2 Nephi 32:3).

Aore râ teie mau parau a te hoê metua tane here i ta’na mau tamaroa : « E teie nei, e ta’u tamaiti, a haamana‘o, a haamana‘o, e ia haamau i to orua niu i nia i te păpă ra o to tatou Ora, o te Mesia ïa, o te Tamaiti a te Atua hoi » (Helamana 5:12).

Aore râ teie mau parau a te hoê peropheta : « E haere mai i te Mesia ia maitai roa outou ia’na » (Moroni 10:32).

E nehenehe anei i teie mau faahitiraa parau no roto mai i te Buka a Moromona e parauhia e te diabolo ? I muri a‘e i to te Faaora ti‘avaruraa i te tahi mau diabolo, ua parau te mau Pharisea e ua na reira Oia « i te mana o te demoni rahi ra o Belezebuba ». Ua pahono atu te Faaora e aita e auraa to taua faaotiraa ra. Ua na ô Oia : « Te basileia i amaha e rave ia’na ihora, e pau ïa ; e te fetii i amaha e rave ia’na ihora, eita ïa e mau ». E i muri mai o Ta’na ïa parau faufaa rahi : « E ia tiavaru Satani ia Satani i rapae, ua amaha oia e rave ia’na iho, eiaha iho ra to’na basileia e mau ai ? »Mataio 12:24–26 ; tuuhia te faatomaraa

Mai te mea te haapii mai nei teie mau papa‘iraa no roto mai i te Buka a Moromona ia tatou ia haamori e ia here e ia tavini i te Faaora, nahea ïa teie mau parau e riro ai e mau parau no roto mai i te diabolo ? Mai te mea o te reira, e amaha ïa e e rave oia ia’na iho e e haamou ïa oia i to’na iho basileia, te huru mau hoi ta te Faaora i parau e eita e ti‘a ia vai. E faahaere te hoê tai‘oraa mau e ma te pari ore i te Buka a Moromona i te hoê taata i taua iho faaotiraa ra ta to’u metua tupuna i parau : « Eita e nehenehe i te diabolo ia papa‘i i te reira—no ô mai râ te reira i te Atua ra ».

No teaha râ ïa e mea faufaa rahi roa te Buka a Moromona mai te mea te vaira te Bibilia no te haapii ia tatou no ni‘a ia Iesu Mesia ? Ua uiui a‘ena anei outou ia outou iho no teaha i rahi ai te mau ekalesia keresetiano i te ao nei i teie mahana a farii ai ratou i ta ratou mau haapiiraa no roto mai i te hoê â Bibilia ? No te mea ïa e mea taa ê ta ratou tatararaa i te Bibilia. Mai te mea e hoê â ta ratou tatararaa, e hoê â ïa ta ratou ekalesia. E ere teie te huru ta te Fatu i hinaaro, no te mea ua parau te aposetolo Paulo e « Hoê hoi Fatu, hoê faaroo, hoê bapetizo » (Ephesia 4:5). No te tauturu i te faatupu i teie hoêraa, ua haamau te Fatu i te hoê ture hanahana no te mau ite. Ua haapii Paulo e « Tei te vaha o na ite toopiti e tootoru ra e riro ai te mau parau atoa na ei parau mau » (2 Korinetia 13:1).

Te Bibilia o te hoê ïa ite no Iesu Mesia, e te Buka a Moromona o te tahi atu ïa ite. No teaha e mea faufaa roa te piti o te ite ? E nehenehe teie nei faahoho‘araa e tauturu : I ni‘a i te hoê api parau e hea rahiraa reni afaro e nehenehe ta outou e huti mai roto mai i te hoê noa pereota ? Te pahonoraa e mea rahi roa ïa. A feruri na no te hoê noa taime, e teie pereota o te Bibilia ïa, e te mau hanere reni afaro te hutihia na roto mai i taua pereota ra o te mau tatararaa huru ê ïa no te Bibilia, e te tatararaa tata‘itahi o taua mau tatararaa ra o te hoê ïa ekalesia taa ê.

Eaha ïa te tupu, mai te mea te vai ra i ni‘a i taua api parau ra hoê faahou â pereota o te faahoho‘a i te Buka a Moromona ? Ehea ïa rahiraa reni afaro e nehenehe ta outou e huti i rotopu i na pereota e piti—te Bibilia e te Buka a Moromona ? Hoê ana‘e ïa. Hoê ana‘e ïa tatararaa no te mau haapiiraa tumu a te Mesia o te matara mai na roto i te iteraa o teie na ite toopiti.

Te ti‘a noa nei â te Buka a Moromona ei ite no te haapapûraa, haamaramaramaraa, faatahoêraa i te mau haapiiraa tumu i haapiihia i roto i te Bibilia ia vai noa mai « hoê hoi Fatu, hoê faaroo, hoê bapetizo ». Ei hi‘oraa, ua turori te mana‘o o te tahi mau taata mai te mea ra, e mea faufaa rahi anei te bapetizoraa no te faaoraraa noa’tu e ua parau te Faaora ia Nicodemo, « Ia ore te taata ia fanau i te pape e te Varua, e ore oia e ô i te basileia o te Atua ra » (Ioane 3:5). Te faaore nei te Buka a Moromona i te mau feââraa atoa no ni‘a i taua tumu parau ra : « E ua faaue mai hoi oia ia tatarahapa te mau taata atoa e tia‘i, e ia bapetizohia i roto i to’na ra i‘oa… e ore ratou e ora i te basileia o te Atua » (2 Nephi 9:23).

Ua rau te huru o te mau bapetizoraa e vai nei i te ao nei i teie nei mahana noa’tu e te faaite mai nei te Bibilia ia tatou i te huru i bapetizohia’i te Faaora, to tatou Hi‘oraa maitai : « Haere mai ra [Oia] i nia mai raro mai i te pape » (Mataio 3:16). E nehenehe anei Ia’na ia haere mai raro mai i te pape maori râ ia haere Oia na mua i roto i te pape ? Eiaha ia vai te hoê aimarôraaa no ni‘a i teie tumu parau, e ti‘avaru te Buka a Moromona i te reira na roto i teie faahitiraa papû o te haapiiraa tumu no ni‘a i te raveraa tano no te bapetizoraa : « Ei reira faahopu ai ia’na i raro i te pape » (3 Nephi 11:26).

E rave rahi tei ti‘aturi e ua hope te heheuraa i muri a‘e i te papa‘i-raa-hia te Bibilia, noa’tu e ua riro te Bibilia iho e hoê faaiteraa papû no te faanahoraa no te heheuraa a te Atua hau atu i te 4.000 matahiti o te oraraa o te taata. Ua riro râ te hoê haapiiraa hape mai te hoê « domino » tei faahaerehia e o te haamarua i te tahi atu mau « domino » aore râ, i roto i teie hi‘oraa, te maruaraa o te mau haapiiraa tumu ti‘a. Na te hoê ti‘aturiraa i te faaearaa o te heheuraa i faatupu i te haapiiraa tumu e « hoê â te Atua inanahi, i teie mahana, e amuri noa’tu » (Moromona 9:9) ia marua ; ua faatupu te reira i te haapiiraa tumu tei haapiihia e Amosa e « aita a te Fatu ra a Iehova e peu i rave, maori râ ia faaite i ta’na parau i moe i tana ra mau tavini i te mau peropheta » (Amosa 3:7) ia marua ; ua faatupu te reira i te haapiiraa tumu e « e ore te Atua e haapao i te huru o te taata » (Te Ohipa 10:34) e te paraparau nei oia i te mau taata no te mau tau atoa ia marua. Aua‘e râ te haapapû puai nei te Buka a Moromona i te parau mau a te Bibilia no ni‘a i te heheuraa tamau :

« E e parau atoa’tu vau ia outou, o te huna i te mau parau heheu a te Atua ra ma te parau e, ua faaorehia te reira, e aita e parau heheu …

« Aita anei hoi tatou i taio e hoê noa huru to te Atua, inanahi, i teie nei mahana, e amuri noa’tu … » (Moromona 9:7, 9).

Oia hoi, mai te mea ua parau te Atua, o te ore ho‘i e taui noa, i mutaa ihora, e parau atoa ïa Oia i teie nei anotau apî.

E mea roa roa te tabula no te mau haapapûraa e te mau haamaramaramaraa no ni‘a i te haapiiraa, aita’tu râ e haapapûraa hau atu i te puai e te oto, i te mau a‘oraa a te Buka a Moromona no ni‘a i te Taraeharaa a Iesu Mesia. E hinaaro anei outou e ia titirohia i ni‘a i to outou varua te hoê iteraa papû mau e ua pou te Fatu i raro atu i ta outou mau hara e aore hoi e hara, e aore hoi e fifi to te taata o te ore e noaa-aroha-hia e Ta’na Taraehara—e no ta tatou mau aroaraa tata‘itahi e raau rapaau ïa Ta’na ma te mana faaora puai a‘e ? A tai‘o ïa i te Buka a Moromona. E haapii e e faaite papû atu te reira ia outou e e mea mure ore te Taraehara a te Mesia no te mea e haati e e tapo‘i e e na ni‘a’tu hoi te reira i te mau paruparu atoa o te taata nei. No reira ïa te peropheta Moromona i parau ai, « e tiai outou ia faatiahia outou i te ora mure ore i na roto i te taraehara a te Mesia » (Moroni 7:41).

Eita e maerehia te tumu i parau hua ai te Buka a Moromona « E ia faaroo outou i te Mesia ra, e faaroo atoa ïa outou i teie nei mau parau, no te mea, o te parau ïa te reira a te Mesia » (2 Nephi 33:10). Ua riro te Bibilia e te Buka a Moromona ei hoê iteraa faufaa rahi no te mau haapiiraa tumu a te Mesia e To’na hanahana. Te haapii nei te reira e te Bibilia atoa « i te taata atoa ia rave i te maitai » (2 Nephi 33:10). E te afa‘i mai nei te reira e te Bibilia atoa ia tatou i te « hoê Fatu, hoê faaroo, hoê bapetizoraa ». No reira ho‘i te Buka a Moromona i riro ai ei mea faufaa rahi roa i roto i to tatou mau oraraa.

E rave rahi mau matahiti i ma‘iri a‘enei ua haere atu vau i te hoê o ta tatou mau pureraa i Toronto, Canada. O te hoê tamahine 14 matahiti te taata a‘o. Ua parau oia e ua tau‘a parau oia e te hoê o to’na mau hoa i te fare haapiiraa no te parau no te faaroo. Ua parau to’na hoa ia’na, « Eaha ta oe haapa‘oraa ? »

Ua pahono atu oia, « Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te Mau Mahana Hopea Nei, aore râ Momoni ».

Ua pahono to’na hoa, « Ua ite au i tera ekalesia, e ua ite au e ere i te Ekalesia mau ».

« Nahea oe i ite ai ? » pahono atu ra oia.

Ua parau mai ra to’na hoa, « No te mea, ua ma‘imi au i te reira ».

« Ua tai‘o anei oe i te Buka a Moromona ? »

« Aita, aita roa », o te pahonoraa ïa.

Ua pahono a‘era teie nei tamahine apî maitai e, « Aita ïa oe i ma‘imi i ta’u Ekalesia no te mea ua tai‘o vau i te mau api atoa o te Buka a Moromona e ua ite au e parau mau ».

Ua tai‘o atoa vau i te mau api tata‘itahi o te Buka a Moromona, faahou â e faahou â, e te faaite nei au i to’u iteraa hanahana mai to’u metua tupuna, e no ô mai te reira i te Atua ra. Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra, amene.

  1. Willard Richards, i roto i te LeGrand Richards, E Hoê Ohipa Maere e te Umerehia, hi‘o-faahou-hia. nene‘iraa (1972), 81, 82.

  2. C. S. Lewis, Mere Christianity (1952), 40–41.