2010–2019
Ko e Tohi ʻa Molomoná—ko ha Tohi mei he ʻOtuá
ʻOkatopa 2011


Ko e Tohi ʻa Molomoná—ko ha Tohi mei he ʻOtuá

Ko e Tohi Tapú fakataha mo e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni mahuʻinga ia ki he ngaahi tokāteline ʻo Kalaisí mo Hono faka-ʻOtuá.

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí ne fuofua toʻo hake ai heʻeku kuitangata hono tolú ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne fakaava hake pea lau hano ngaahi peesi. Naʻá ne pehē leva, “Ko e tohi ʻeni naʻe tohi ʻe he ʻOtuá pe ko e tēvoló, pea te u kumi ke ʻiloʻi pe ko hai naʻá ne tohi iá.” Naʻá ne lau tuʻo ua ia ‘o ‘osi he ʻaho ʻe 10 hoko maí peá ne pehē, “He ʻikai lava ʻe he tēvoló ke tohi ia—pau pē ko e ʻomi ia mei he ʻOtuá.”1

Ko e fakaofo ia ʻo e Tohi ʻa Molomoná—ʻoku ʻikai fakaʻalongaua. Kapau ʻoku ʻikai ko ha folofola ia ʻa e ʻOtuá hangē ko e meʻa ʻoku fakahāʻí, pea tā ʻoku loi ʻaupito ia. ʻOku ʻikai ko ha tohi pē naʻe faʻu ki he ʻulungāangá pe fakamatala fakalotu pe ko e fakatahatahaʻi ʻo ha ngaahi fakakaukau. ʻOku tala ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá—ʻa e sētesi, veesi mo e peesi kotoa pē. Naʻe fakahā ʻe Siosefa Sāmita naʻe tataki ia ʻe ha ʻāngelo ʻa e ʻOtuá ki he ʻū lauʻi peleti koulá, ʻa ia ʻoku ʻi ai e tohi ʻa e kau palōfita ʻo ʻAmelika motuʻá, pea naʻá ne liliu e ʻū peleti ko iá ʻi he mālohi fakalangi. Kapau ʻoku moʻoni e talanoa ko iá, pea tā ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha folofola māʻoniʻoni, ʻo hangē pē ko ʻene laú; pea ka ʻikai, ta ko ha tohi fakamatamatalelei, pea ko e foʻi loi kotoa pē.

Naʻe lea ʻa C. S. Luisi ki ha palopalema tatau ne fehangahangai mo ha taha naʻe pau ke ne fili pe te ne tali pe fakafisingaʻi e faka-ʻOtua ʻo e Fakamoʻuí—ʻa ia ʻoku ʻikai ha fakaʻalongaua: “ʻOku ou feingá ke taʻofi ha taha te ne lea ʻaki ha meʻa ngalivale ʻoku faʻa lea ʻaki ʻe he kakaí ʻo kau kiate Iá: ʻʻOku ou mateuteu ke tali ʻa Sīsū ko ha faiako tuʻukimuʻa, ka ʻoku ʻikai ke u tali ʻEne pehē ko e ʻOtuá.’ Ko e meʻa ia ʻe taha kuo pau ke ʻoua naʻa tau lea ʻaki. Ko ha tangata pē naʻá ne leaʻaki e meʻa ne folofola ʻaki ʻe Sīsuú ʻoku ʻikai ko ha faiako tuʻukimuʻa fakaʻulungāanga pē ia. … Kuo pau ke fai hoʻo filí. Kapau ko e tangatá ni ʻoku ʻikai ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá: ta ko ha tangata faha ia pe toe kovi ange ai. … Kae ʻoua naʻa tau haʻu mo e fakaʻuhinga laulaunoa ko Iá ko ha tangata faiako tuʻukimuʻa. Naʻe ʻikai ke Ne tuku mai ke tau veiveiua. Naʻe ʻikai ke Ne taumuʻa ia ke pehē.”2

Pea kuo pau ke tau fai ha fili faingofua he Tohi ʻa Molomoná—ko e ʻomi mei he ʻOtuá pe ko e tēvoló. ʻOku ʻikai ha toe fili kehe. ʻOku ou fakaafeʻi koe ke ke fai ha kiʻi sivi ʻe tokoni atu ke fakapapauʻi e natula totonu ʻo e tohí ni. Fehuʻi loto pē pe ʻoku hanga ʻe he ngaahi folofola ko ʻeni mei he Tohi ʻa Molomoná ʻo ʻai ke ke ofi ange ai ki he ʻOtuá pe ko e tēvoló:

“Keinanga ʻi he ngaahi folofola ʻa Kalaisí; he vakai, ʻe fakahā kiate kimoutolu ʻe he ngaahi folofola ʻa Kalaisí ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke mou faí” (2 Nīfai 32:3).

Pe ko e ngaahi lea ko ʻeni ʻa ha tamai ʻofa ki hono ongo fohá: “Pea ko ʻeni, ʻe hoku ongo foha, manatu, manatu ʻoku makatuʻunga ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko Kalaisí, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, kuo pau ke mo langa ai homo makatuʻungá” (Hilamani 5:12).

Pe ko e ngaahi lea ʻa e palōfitá: “Haʻu kia Kalaisi pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia” (Molonai 10:32).

ʻE lava nai ʻe he tokotaha angakoví ke tohi e ngaahi lea ko ʻení he Tohi ʻa Molomoná? Hili hono kapusi ʻe he Fakamoʻuí e fanga tēvoló, naʻe tala ʻe he kau Fālesí ʻokú Ne fai ia “ ʻia Pelisipupe ko e ʻeiki ʻo e kau tēvoló.” Naʻe tali ʻe he Fakamoʻuí ʻoku ngalivale ke fai ha meʻa pehē: Naʻá Ne tali, “Ko e puleʻanga kotoa pē ʻoku feʻiteʻitaní, ʻe ʻauha ia; pea ko e … fale kotoa pē ʻoku feʻiteʻitaní, ʻe ʻikai tuʻu ia.” Pea fai mai mo ʻEne tali pau ko ʻení: “Pea kapau ʻoku kapusi ʻe [Sētane] ʻa [Sētane], kuo fehiʻa ia kiate ia, pea ʻe tuʻu fēfē ʻa hono puleʻangá?” (Mātiu 12:24–26; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Kapau ʻoku akoʻi kitautolu ʻe he ngaahi folofola ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke tau hū pea ʻofa mo tauhi ki he Fakamoʻuí (he ʻoku nau talamai ke peheé), ʻe anga fēfē hano ʻomi ia mei he tēvoló? Pea kapau ko ia, ta ʻoku nofo feʻiteʻitani pē ia pea fakaʻauha ai hono puleʻangá, ʻa e meʻa ko ia naʻe pehē ʻe he Fakamoʻuí he ʻikai lava ke hokó. Ka lau fakamātoato mo taʻefilifilimānako ʻe ha taha e Tohi ʻa Molomoná te ne maʻu e fakakaukau tatau mo ʻeku kuitangata hono tolú: “ He ʻikai lava ʻe he tēvoló ke tohi ia—pau pē ko e ʻomi ia mei he ʻOtuá.”

Ka ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai e Tohi ʻa Molomoná kapau kuo tau ʻosi maʻu e Tohi Tapú ke akoʻi kitautolu kau kia Sīsū Kalaisi? ʻOkú ke faʻa fifili nai pe ko e hā ʻoku fuʻu lahi pehē ai e ngaahi siasi Faka-Kalisitiané ʻi māmani he ʻaho ní pea maʻu kotoa pē ʻenau tokāteliné mei he Tohi Tapu tatau pē? Ko hono ʻuhingá he ʻoku kehekehe ʻenau fakaʻuhingaʻi e Tohi Tapú. Kapau naʻa nau fakaʻuhingaʻi tatau, ne nau mei kau ki he siasi tatau pē. ʻOku ʻikai ko e tūkunga ʻeni naʻe fakaʻamu ki ai e ʻEikí, he naʻe fakahā ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻoku ʻi ai ʻa e “ʻEiki pē taha, ko e tui pē taha, ko e papitaiso pē taha” (ʻEfesō 4:5). Naʻe fokotuʻu ʻe he ʻEikí ha fono fakalangi ʻo e fakamoʻoní kae lava ʻo maʻu ʻa e taha ko ʻení. Naʻe akoʻi ʻe Paula, “ʻI he ngutu ʻo e fakamoʻoni ʻe toko ua pe toko tolú ʻe fakamoʻoni ʻa e lea kotoa pē” (2 Kolinitō 13:1).

Ko e Tohi Tapú ko e taha ia e fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí; pea ko e Tohi ʻa Molomoná e fakamoʻoni ʻe tahá. Ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai e fakamoʻoni hono uá? ʻE lava ke tokoni atu ʻa e fakatātā ko ʻení: ko e laine hangatonu ʻe fiha te ke lava ʻo tā ke fou ʻi ha foʻi poini pē ʻe taha ʻi ha lauʻi pepá? Ko e talí ʻoku taʻe fakangatangata. Fakakaukau angé ʻoku fakafofongaʻi ʻe he poini ʻe taha ko iá ʻa e Tohi Tapú pea fakafofongaʻi ʻe he ngaahi foʻi laine hangatonu ʻe lau teau ki he foʻi poiní ʻa e fakaʻuhinga kehekehe ʻo e Tohi Tapú pea ko e ngaahi fakaʻuhinga kehekehe ko iá ʻokú ne fakafofongaʻi ha siasi kehekehe.

Ko e hā leva e meʻa ʻe hoko ʻi he lauʻi pepa ko iá kapau ʻoku ʻi ai ha foʻi poini fika ua ke ne fakafofongaʻi e Tohi ʻa Molomoná? Ko e hā e lahi ʻo e ngaahi laine hangatonu te ke lava ʻo tā ʻi he vahaʻa e ongo foʻi poini ko iá—ʻa e Tohi Tapú pea mo e Tohi ʻa Molomoná? Taha pē. Ko e foʻi fakaʻuhinga pē ʻe taha ʻo e tokāteline ʻa Kalaisí ʻokú ne fakamoʻui e fakamoʻoni ʻa e ongo fakamoʻoni ko ʻení.

ʻOku toutou hoko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni ʻokú ne fakapapauʻi, fakamaʻalaʻala mo fakatahatahaʻi e tokāteline naʻe akoʻi ʻe he Tohi Tapú ke ʻi ai ʻa e “ʻEiki pē taha, ko e tui pē taha, ko e papitaiso pē taha.” Hangē ko ʻení, ʻoku puputuʻu e kakai ʻe niʻihi pe ʻoku fie maʻu koā ʻa e papitaisó ki hono fakamoʻui kitautolú neongo naʻe tala ʻe he Fakamoʻuí kia Nikotimasi, “Kapau ʻe ʻikai fanauʻi foʻou ʻa e tangatá ʻi he vai pea mo e Laumālie, ʻe ʻikai ʻaupito faʻa hū ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Sione 3:5). ʻOku toʻo ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ongoʻi fakaveiveiua kotoa he kaveinga ko iá: “Pea ʻokú ne fekau ki he kakai fulipē kuo pau ke nau fakatomala, mo papitaiso ʻi hono huafá, … pe ʻe ʻikai lava ʻo fakamoʻui ʻa kinautolu ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (2 Nīfai 9:23).

ʻOku lahi e ngaahi founga kehekehe ʻo e papitaisó ʻi māmani he ʻahó ni neongo naʻe fakahā mai ʻe he Tohi Tapú ʻa e founga ne papitaiso ai e Fakamoʻuí, ʻa hotau Faʻifaʻitakiʻanga tuʻukimuʻá: “[Naʻá Ne] ʻalu hake leva ia mei he vaí” (Mātiu 3:16). Te Ne lava nai ke ʻalu hake mei he vaí tukukehe kapau naʻá ne tomuʻa hifo ki he vaí? Koeʻuhí ke ʻoua naʻa ʻi ai ha fakakikihi ʻi he kaveingá ni, naʻe fakangata ia ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻaki e fakamatala fakahangatonu ko ʻeni ʻo e tokāteline totonu ki he founga ʻo e papitaisó: “Pea te mou toki fakangalo hifo ʻa kinautolu ʻi he vaí” (3 Nīfai 11:26).

ʻOku tui e tokolahi naʻe ngata fakataha pē maʻu e fakahaá ʻi he Tohi Tapú neongo ʻoku hoko e Tohi Tapú ʻiate ia pē ko e fakamoʻoni ʻo e sīpinga maʻu fakahā ʻa e ʻOtuá hili e taʻu ʻe 4,000 tupu ʻo e moʻui ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Ka ʻe hanga ʻe ha tokāteline hala ʻe taha hangē ko ʻení ʻo veuki kotoa e toengá, pea iku mole ai ʻa e ngaahi tokāteline totonú. ʻOku hanga ʻe he tui ko ia kuo ngata ʻa e fakahaá ʻo fakatupu ʻa e hōloa e tokāteline ko ia ʻoku tatau pē ʻa e “ʻOtuá ʻaneafi, ʻahó ni, pea taʻengatá” (Molomona 9:9); ʻokú ne holoki e tokāteline ko ia naʻe akoʻi ʻe ʻĀmosí “ko e moʻoni ʻe ʻikai fai ha meʻa ʻe [he ʻEiki] ko e ʻOtuá kae taʻe fakahā ia ki heʻene kau tamaioʻeiki ko e kau palōfitá” (ʻĀmosi 3:7); peá ne holoki foki e hōloa ʻa e tokāteline ko ia “ʻoku ʻikai filifilimānako ʻa e ʻOtuá ki he kakaí” (Ngāue 10:34) peá ne holoki ai mo e kakai ʻo e kuonga kotoa pē. Ka ko e meʻa mālié ʻoku poupouʻi mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ia ʻa e moʻoni faka-Tohi Tapu ko ia ʻoku kei hokohoko atu pē ʻa e maʻu fakahaá:

“Pea ʻoku ou toe lea kiate kimoutolu ʻoku fakaʻikaiʻi ʻa e ngaahi fakahā ʻa e ʻOtuá, ʻo pehē kuo ngata iá, pea ʻoku ʻikai ke toe ʻi ai ha ngaahi fakahā. …

“He ʻoku ʻikai koā ʻoku tau lau ʻoku tatau ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaneafí, ʻahó ni, pea taʻengata … ?” (Molomona 9:7, 9).

ʻI hono fakalea ʻe tahá, kapau naʻe folofola ʻa e ʻOtuá, ʻa ē ʻoku ʻikai feliliuakí, ʻi he kuonga muʻá te Ne kei folofola pē ʻi he kuongá ni.

ʻOku hulu fau e lisi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fakapapauʻi pea fakamaʻalaʻala mai ai e tokāteliné, ka ʻoku ʻikai ha tokāteline ʻe mālohi ange, pe ongo ange ka ko e akonaki ʻi he Tohi ʻa Molomoná kau ki he Fakalelei ʻo Sīsū Kalaisí. Te ke loto nai ke tohitongi ʻi ho lotó ha fakamoʻoni taʻe toe veiveiua naʻe hifo ʻa e Fakamoʻuí ʻo māʻulalo ange ʻi hoʻo angahalá pea ʻoku ʻikai ha angahala, pe ko ha faʻahinga meʻa fakamamahi ʻo e moʻuí ni ʻe taʻemalava ke aʻu ki ai e ʻaloʻofa ʻEne Fakaleleí—he ʻoku ʻi ai ʻEne faitoʻo mo e mālohi faifakamoʻui māʻolunga ki hoʻo faingataʻaʻia kotoa pē? Lau leva e Tohi ʻa Molomoná. Te ne akoʻi mo fakamoʻoniʻi kiate koe ʻoku taʻefakangatangata e Fakalelei ʻa Kalaisí he ʻokú ne ʻākilotoa mo fālute mo kāpui e vaivai kotoa pē ʻo e tangatá. Ko e ʻuhinga ia naʻe fakahā ai ʻe he palōfita ko Molomoná, “Te mou maʻu ʻa e ʻamanaki leleí ʻi he fakalelei ʻa Kalaisí” (Molonai 7:41).

ʻOku ʻikai fai ha ofo ʻi hono fakahā loto-toʻa ʻe he Tohi ʻa Molomoná, “Pea kapau ʻoku mou tui kia Kalaisi te mou tui ki he ngaahi folofolá ni, he ko e ngaahi folofola ia ʻa Kalaisi” (2 Nīfai 33:10). Ko e Tohi Tapú fakataha mo e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni mahuʻinga ia ki he ngaahi tokāteline ʻo Kalaisí mo Hono faka-ʻOtuá. Pea ʻokú ne hanga mo e Tohi Tapú, ʻo “ako[ʻi] ʻa e kakai fulipē ʻoku totonu ke nau failelei” (2 Nīfai 33:10). Pea ʻokú ne hanga mo e Tohi Tapú, ʻo ʻomi kitautolu ki he “ʻEiki pē taha, tui pē taha, mo e papitaiso pē taha.” Ko e ʻuhinga ia ʻoku fuʻu mahuʻinga ai e Tohi ʻa Molomoná ki heʻetau moʻuí.

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí ne u ʻalu ai ki haʻatau lotu ʻi Tolonitō ʻi Kānata. Naʻe lea ai ha kiʻi taʻahine taʻu 14. Naʻá ne pehē naʻe talanoa he akó mo ha taha hono ngaahi kaungāmeʻá kau ki he tui fakalotú. Naʻe ʻeke ange ʻe hono kaungāmeʻá kiate ia, “Ko e hā e siasi ʻokú ke kau ki aí?”

Naʻá ne tali ange, “Ko e Siasi ʻo Sīsū ʻo Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi Kimui Ní, pe Māmongá.”

Naʻe tali mai ʻe hono kaungāmeʻá, “ʻOku ou ʻiloʻi e Siasi ko iá, pea ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻikai ke moʻoni.”

Naʻe fai mai e fehuʻí, “ʻOkú ke ʻilo fēfē ia?”.

Naʻe talaange ʻe hono kaungāmeʻá, “Koeʻuhí he naʻá ku ʻosi fekumi ki ai.”

“Kuó ke ʻosi lau e Tohi ʻa Molomoná?”

Naʻá ne tali mai, “ʻIkai. Teʻeki ai.”

Pea tali atu ʻe he kiʻi finemui fakaʻofoʻofa ko ʻení, “Ta naʻe teʻeki ai ke ke fekumi koe ki hoku Siasí he kuó u lau e peesi kotoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ia.”

Kuó u toutou lau foki e peesi kotoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná, pea ʻoku ou fai e fakamoʻoni molumalu ki ai hangē ko ʻeku kui tangata hono tolú, ko e tohi ia mei he ʻOtuá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

  1. Willard Richards, ʻi he LeGrand Richards, A Marvelous Work and a Wonder, rev. ed. (1972), 81, 82.

  2. C. S. Lewis, Mere Christianity (1952), 40–41.