2010–2019
O Le Meaalofa Paia o le Salamo
Oketopa 2011


O Le Meaalofa Paia o le Salamo

Ua na o le salamo lava tatou te maua ai le avanoa i le alofa tunoa togiola o Iesu Keriso.

O loo i ai i le Tusi a Mamona le tala i se alii e igoa ia Neoa. E faigofie lava le malamalama i le mafuaaga na mafaufau ai Mamona, i le faapuupuuina o se afe tausaga o faamaumauga a sa Nifae, e taua le faaaofia ai o se mea e uiga i lenei alii ma le faatosinaga umi o ana aoaoga faavae. Sa saili Mamona e lapatai i tatou, ma le iloaina o lenei filosofia o le a toe aoaoina foi i o tatou aso.

Na muai ta’ua Neoa pe tusa o le 90 tausaga a o le’i fanau mai Keriso. Sa ia aoao mai “o le a faaolaina tagata uma i le aso mulimuli … ; ona na foafoa e le Alii tagata uma, ma ua togiola foi e ia tagata uma; ma, i le iuga, o le a maua e tagata uma le ola e faavavau” (Alema 1:4).

Pe tusa o le 15 tausaga mulimuli ane, na oo mai ai Korioa i sa Nifae ma talai atu ma faasalalau le aoaoga faavae a Ne’oa. O loo ta’ua i le Tusi a Mamona e faapea “o ia o se Aneti-Keriso, ona sa amata ona ia talai atu i tagata e faasaga i valoaga … e uiga i le afio mai o Keriso” (Alema 30:6). O le aafiaga o le talaiga a Korioa e faapea “e le mafai ona faia se togiola mo agasala a tagata, ae e lelei a tagata taitoatasi ia i le olaga lenei e tusa ma le pulea e le tagata o ia lava; o lea e faamanuiaina tagata taitoatasi e tusa ma lona lava atamai, ma e manumalo tagata taitoatasi e tusa ma lona lava malosi; ma o soo se mea sa fai e le tagata e le o se solitulafono(Alema 30:17). O perofeta pepelo ma e na mulimuli ia i latou sa “le talitonu i le salamo mai ia latou agasala” (Alema 15:15).

E pei ona i ai i aso o Neoa ma Korioa, ua tatou ola foi i se taimi e le o toe mamao ma le afio mai o Iesu Keriso—i o tatou tulaga o le taimi o sauniuniga mo Lona Afio Mai Faalua. Ma e faapena foi, o le savali o le salamo e le masani ona taliaina. Ua tautino nisi afai o i ai se Atua, Na te le faia ni poloaiga moni ia i tatou (tagai Alema 18:5). O isi i aso nei o loo taofimau pea o se Atua alofa e faamagalo i agasala uma e tusa ma se ta’uta’uga faigofie o agasala, po o le, afai o i ai tonu se faasalaga mo agasala, “o le a sasa i tatou e le Atua i nai ta itiiti, ae o le a faaolaina lava i tatou i le malo o le Atua mulimuli” (2 Nifae 28:8). O isi, faatasi ma Korioa, ua faafitia le i ai moni o Keriso ma soo se mea e ta’ua o se agasala. O la latou aoaoga faavae e faapea o tulaga faatauaina, tulaga faatonuina, e oo lava i upumoni e feāiāa’i uma. O lea, pe o le a lava le mea e lagona e se tasi e sa’o mo ia e le mafai ona faamasinoina e isi e sese po o se agasala.

A aunoa ma se iloiloga totoa, o ia filosofia ua foliga mai e faatosina ona latou te tuu mai ia i tatou se faatagaga e faananau ai i soo se tuinanau po o se manaoga e aunoa ma se popole mo taunuuga. E ala i le faaaogaina o aoaoga a Neoa ma Korioa, tatou te mafai ai ona fetuutuunai ma ta’uamiotonuina soo se mea. Pe a alagaina e perofeta le salamo, e “le fiafia i ai i latou e le fia salamo.” Ae o le mea moni lava, e tatau ona taliaina le alaga faaperofeta ma le olioli. A aunoa ma le salamo e leai lava se alualu i luma moni po o se siitaga o le olaga. O le faafoliga mai e leai se agasala e le faaitiitia ai ona avega ma tiga. O le puapuaga mo agasala e le mafai e na o ia lava ona suia soo se mea mo le lelei. Ua na o le salamo lava e taitai atu ai i se olaga sili atu. Ma, e moni lava, ua na o le salamo lava tatou te maua ai le avanoa i le alofa tunoa togiola a Iesu Keriso ma le faaolataga. O le salamo o se meaalofa paia, ma e tatau ona tatou fiafia pe a tatou talanoaina le salamo. Na te faasino atu i tatou i le saolotoga, talitonuga, ma le filemu. Nai lo le faalavefauina o le faafiafiaga, o le meaalofa o le salamo o le pogai lea o le faafiafiaga moni.

Ua mafua ona i ai le salamo ona o le Togiola a Iesu Keriso. O Lana taulaga le mafuatia lea ua “aumai ai ala i tagata e mafai ai ona latou maua o le faatuatua e salamo ai” (Alema 34:15). O le salamo o le tulaga tatau lea, ma le alofa tunoa o Keriso o le mana lea e “mafai ai e le alofa mutimutivale ona faamalie manaoga o le faamasinotonu” (Alema 34:16). O la tatou molimau lenei:

“Ua [tatou] iloa o le tauamiotonuina [po o le faamagaloga o agasala] e ala i le alofa tunoa o lo tatou Alii ma le Faaola o Iesu Keriso ua tonu ma moni;

“Ma ua [tatou] iloa foi, o le faapaiaga e ala i le alofa tunoa o lo tatou Alii ma le Faaola o Iesu Keriso ua tonu ma moni, ia i latou uma o e e alolofa ma auauna atu i le Atua ma o latou manatu atoa, mafaufau atoa, ma le malosi atoa” (MF&F 20:30–31).

O le salamo o se mataupu telē lava, ae o le asō ou te fia ta’ua ni vaega se lima o lenei mataupu faavae taua o le talalelei lea ou te faamoemoe o le a aoga.

Muamua, o le valaaulia e salamo o se faailoaga o le alofa. Ina ua “afua ona talai atu Iesu, ua faapea atu, Ina salamo ia outou; aua ua latalata mai le malo o le lagi” (Mataio 4:17), o se savali o le alofa, le valaauliaina o tagata uma o le a agavaa e faatasia ma Ia “ma olioli i afioga o le ola faavavau i le lalolagi lenei, ma le ola faavavau [lava ia] i le lalolagi a sau” (Mose 6:59).Afai tatou te le valaauliaina isi ina ia sui ma pe afai foi tatou te le salamo i tatou lava ia, ua tatou toilalo i se tiute autu lea e tatau ona fai i le tasi ma le isi ma i tatou lava ia. O matua e tuu a latou fanau e agasala, se uo manatu faapito, se taitai palaai o le Ekalesia, o le mea moni lava ua sili atu ona latou popole mo i latou lava nai lo le tulaga lelei ma le fiafia o i latou e mafai ona fesoasoani atu i ai. Ioe, o le valaau inā salamo ia i nisi o taimi ua manatu i ai o le le onosaia po o le faatigā, ma e ono oo foi lava i le itagiaina, ae o le taialaina e le Agaga, o le tulaga moni lava o se faatinoga o le popole moni (tagai MF&F 121:43–44).

Lua, salamo o lona uiga o le taumafai ia sui. O le faifai i puapuaga o le Faaola i le Togalaau o Ketesemane ma luga o le satauro lo tatou manatu faapea, o Ia e tatau ona suia i tatou i tagata amiotonu e aunoa ma sa tatou taumafaiga moni. Nai lo lena, ia tatou saili atu i Lona alofa tunoa e faaatoatoa ai ma tauia a tatou taumafaiga sili ona filiga (tagai 2 Nifae 25:23). Atonu e tatau ona tatou tatalo mo ni taimi ma ni avanoa e galulue ai ma taumafai ma faatoilaloina le agasala e pei ona tatou tatalo mo le alofa mutimutivale. E mautinoa lava e faamanuia e le Alii se tagata e manao ia oo mai i le faamasinoga ma le agavaa, o le e galue ma le filiga i lea aso ma lea aso ina ia suitulaga e le malosi ia vaivaiga. O le salamo moni, o le suiga moni e manaomia ai ni taumafaiga fai soo, ae o loo i ai se mea lelei atu ma paia i ia taumafaiga. O le faamagaloga ma le faamalologa paia e tafe fua mai lava i sea agaga, aua e moni, “e fiafia le amiomama i le amiomama; o le malamalama e pipii i le malamalama; [ma] o le alofa mutimutivale e agaalofa i le alofa mutimutivale ma āiā i ana lava” (MF&F 88:40).

Faatasi ai ma le salamo tatou te mafai ai ona siitia ma le mausali i o tatou gafatia e ola i le tulafono selesitila, aua ua tatou iloaina o “lē e le mafai ona ola i le tulafono o se malo selesitila e le mafai ona ia gafatia se mamalu selesitila”(MF&F 88:22).

Tolu, o le salamo o lona uiga e le gata ina lafoaia le agasala ae o le tuuto atu foi i le usiusitai. . O loo ta’ua i le Bible Dictionary, “O le oo mai o le salamo o lona uiga o se liua o le agaga ma le loto i le Atua, [atoa ai ma] le lafoaia o agasala tatou te ono solia ona o lo tatou natura.”1 O se tasi o le tele o faataitaiga o lenei aoaoga mai le Tusi a Mamona o loo maua i upu a Alema i se tasi o ona atalii:

“O lea ou te poloai atu ai ia te oe, lo’u atalii e, i le matau i le Atua, ia e taofi mai au amioletonu;

“Ia e liliu atu i le Alii ma lou manatu atoa, mafaufau atoa, ma lou malosi atoa” (Alma 39:12–13; tagai foi i le Mosaea 7:33; 3 Nifae 20:26; Mamona 9:6).

Mo lo tatou liliu atu i le Alii ina ia faaatoatoaina, e tatau ona aofia ai ia le itiiti ifo ma se feagaiga o le usiusitai ia te Ia. E masani lava ona tatou talanoa e uiga i lenei feagaiga o le feagaiga o le papatisoga talu ona molimauina i le papatisoina i le vai (tagai Mosaea 18:10). O le papatisoga o le Faaola lava ia, ua maua ai le faataitaiga, sa faamauina ai Lana feagaiga o le usiusitai i le Tama. “Ae ui ina paia o ia, ua faaali mai e ia i le fanauga a tagata, ua ia faamaualaloina o ia lava e tusa ma la le tino i luma o le Tama, ma molimau atu i le Tama o le a ia usiusitai ia te ia i le tausia o ana poloaiga” (2 Nifae 31:7). A aunoa ma lenei feagaiga, e tumau pea le le atoatoa o le salamo ma lē faamagaloina ai lava agasala.2 I le faamatalaga e manatua pea a Polofesa Noel Reynolds, “O le filifiliga ia salamo o se filifiliga lea e mu ai alalaupapa i itu uma [i le naunautai ai] e mulimuli e faavavau i le ala e tasi, le ala e tasi lea e tau atu i le ola faavavau.”3

Fa, o le salamo e manaomia ai faamoemoega moni ma se naunautaiga e taumafai pea, e oo lava i tiga. O ni taumafaiga e fatu se lisi o ni laasaga patino o le salamo atonu e aoga i isi, ae e ono taitai atu ai foi i se metotia le mafaufauina o le salamo e aunoa ma se lagona moni po o se suiga. O le salamo moni e le o se mea papa’u. Na tuuina mai e le Alii ni mea autu se lua e manaomia: “O le mea lenei e mafai ai ona outou iloa pe afai ua salamo se tagata i ana agasala—faauta, e ta’uta’u atu e ia i latou ma lafoai i ai” (MF&F 58:43).

O le ta’uta’u atu ma le lafoai o ni manatu faavae mamana. E matua tele atu nai lo le na o se O le faanoanoa ma le salamo ma loimata oona e masani lava ona o mai faatasi ma se ta’uta’uga o agasala a se tasi, aemaise lava pe afai o ana amioga na mafua ai le tiga i se tagata, pe sili atu foi le leaga, o le taitaia ai o se isi tagata i le agasala. O le faanoanoa tele lea, o lenei manatu o mea e pei ona i ai moni lava, e taitai atu ai se tasi e pei o Alema, e alaga atu, “E, Iesu e, oe le Alo o le Atua, ia e alofa mutimutivale mai ia te au, o se ua i ai i le au oona, ma ua siomia faataamilo e filifili tumau-faavavau o le oti” (Alema 36:18).

Faatasi ai ma le faatuatua i le Togiola alofa mutimutivale, ma Lona mana, o le faanoanoa e liua i le faamoemoe. E suia lava le loto ma manaoga o se tagata, ma oo ai ina faateleina le inosia o le agasala sa avea ma faatosinaga muamua. O se naunautaiga malosi e lafoai ma faagalo le agasala ma toe faalelei, i le mea sili e gata ai, o le leaga sa ia faia ua atiae nei i lena loto fou. O lenei naunautaiga malosi o le a vave ona tupu ae i se feagaiga o le usiusitai i le Atua. Faatasi ai ma lena feagaiga ua osia, o le a aumaia ai e le Agaga Paia, le savali o le alofa tunoa paia, le toomaga ma le faamagaloga. E musuia se tasi e tautino mai mea na tautino atu e Alema, “Ma, oi, le olioli e, ma le malamalama ofoofogia tele na ou vaaia; ioe, sa faatumulia lo’u agaga i le olioli sa sili atu ona tele e pei o lo’u tiga!” Alema 36:20.

O soo se tiga lava e manaomia e le salamo o le a itiiti lava nai lo le puapuaga na manaomia e faamalie ai le faamasinotonu mo agasala e le’i salamoina. E le’i saunoa tele le Faaola e uiga i le mea na Ia onosaia e faamalie ai manaoga o le faamasinotonu ma togiola ai a tatou agasala, ae sa Ia faia le fetalaiga faaalia lenei:

“Aua faauta, o a’u le Atua na puapuagatia i nei mea mo tagata uma, ina ia latou le puapuagatia pe afai latou te salamo;

“Ae afai latou te le salamo, e ao ina latou tiga e pei o a’u;

“O le mafatia lea na oo ai ia te a’u lava, o le Atua lava lea, o le ua silisili i tagata uma, le gatete ona o le tiga, ma tafe toto ai i pu afu uma, ma mafatia ai i le tino atoa ma le agaga—-ma manao ai ia Ou le inuina le ipu oona” (MFF 19:16–18).

Lima, pe o le a lava le tiga o le salamo, e le sili atu lava nai lo le olioli o le faamagaloga. I se lauga o le konafesi aoao sa faaautuina “O Le Taeao Pupula o le Faamagaloga,” na tuu mai ai e Peresitene Boyd K. Packer le faatusatusaga lenei:

“Ia Aperila 1847,na taitai ai e Polika Iaga le vaega muamua a paionia ma o ese mai Winter Quarters. I le taimi lea e tasi, i le 1,600 maila [2,575 km] i sisifo o loo o ifo ai lalo mai Atumauga o Sierra Nevada le Vaega mafatia a Donner e agai atu i le Vanu o Sacramento.

“Sa alu le taumalulu matautia atoa o saisaitia i latou i faaputuga aisa i lalo ifo o tumutumu mauga. Afai e sao mai ai se tasi i aso ma vaiaso ma masina o le fiaai ma puapuaga le mafaamatalaina e toetoe lava lē talitonuina.

“Sa i ai ia i latou se alii e sefululima tausaga le matua o John Breen. I le po o le aso 24 Aperila, sa savali atu ai o ia i le Faatoaga a Johnson. I tausaga mulimuli ane sa ia tusia ai:

“‘O le leva o le po na matou taunuu ai i le Faatoaga a Johnson, ma o le taimi muamua na ou vaai i ai o le taeao po lava. Na lagi lelei, sa ufitia uma le eleele i le vao lanulauava, sa tausagi mai manulele i tumutumu o laau, ma ua taunuu le malaga. Sa ou tau le talitonu o loo ou ola pea.

“‘O le vaaiga na ou vaai ai i lena taeao sa foliga mai ua pueina i lo’u mafaufau. O le tele o mea na tutupu ua le toe manatuaina, ae o loo mafai pea ona ou vaai i le togalauapi e latalata i le Faatoaga a Johnson.’ ’”

Na saunoa Peresitene Packer. “O le taimi muamua sa ou matua fenumiai lava i lenei faamatalaga ‘ua le manatua ai le tele o le mea na tupu.’ Pe mafai faapefea ona mou atu mai le mafaufau ni masina uumi o le mafatiaga ogaoga ma le faanoanoa? E mafai faapefea e se taeao pupula se tasi ona aveesea le taumalulu faanoanoa ma le matautia.

“A o mafaufau ai pea, sa ou filifili e le o se lē mautonu lea. Ua ou vaai i se mea faapea o tupu i tagata ou te iloa. Sa ou vaai i se tasi sa faaalu se taumalulu umi o le tausalaina ma le fiaai faaleagaga ua mānu a’e i le taeao o le faamagaloga. “Pe a oo mai le taeao, latou te iloaina le mea lenei:

“‘Faauta, o ia o le ua salamo i ana agasala, o ia lava lea ua faamagaloina, ma o A’u, o le Alii, e le toe manatuaina lava’ [MF&F 58:42].”4

Ou te faailoa atu ma le faafetai ma molimau atu o puapuaga le mafaamatalaina, o le maliu ma le Toetu o lo tatou Alii “ua faataunuu ai le tuutuuga o le salamo” (Helamana 14:18). O le meaalofa paia o le salamo o le ki lea i le fiafia iinei ma le olaga a sau. I fetalaiga a le Faaola ma i le lotomaualalo tele ma le alofa, ou te valaaulia ai tagata uma ina ia “salamo: aua ua latalata mai le malo o le lagi” (Mataio 4:17). Ou te iloa e ala i le taliaina o lenei valaaulia, o le a outou maua ai le olioli iinei ma le faavavau. I le suafa o Iesu Keriso, amene.

  1. Bible Dictionary, “Repentance.”

  2. O loo faatele ona talanoa le Tusi a Mamona e uiga i le “papatisoina o le salamo” (tagai Mosaea 26:22; Alema 5:62; 6:2; 7:14; 8:10; 9:27; 48:19; 49:30; Helamana 3:24; 5:17, 19; 3 Nifae 1:23; 7:24–26; Moronae 8:11).Sa faaaogaina e Ioane le Papatiso upu lava ia e tasi (tagai Mataio 3:11), ma sa saunoa foi Paulo i le “papatisoga o le salamo” (Galuega 19:4). O loo aumai foi le fuaitau lea i le Mataupu Faavae ma Feagaiga (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 35:5; 107:20).“Papatisoga o le, po o i le salamo” ua faigofie ona faasino i mea moni lava e faapea o le papatisoga faatasi ma lana feagaiga o le usiusitai o le laasaga mulimuli lea o le salamo. Faatasi ai ma le salamo atoatoa, e aofia ai le papatisoga, e agavaa ai se tasi mo le faaeeina atu o lima mo le meaalofa o le Agaga Paia, ma e ala mai i le Agaga Paia e maua ai e se tasi le papatisoga a le Agaga (tagai Ioane 3:5) ma le faamagaloga o agasala: “Aua o le faitotoa e tatau ona outou ulu atu ai o le salamo ma le papatisoga i le vai; ona oo mai ai lea o se faamagaloga o a outou agasala i le afi ma i le Agaga Paia” (2 Nifae 31:17).

  3. Noel B. Reynolds, “The True Points of My Doctrine,” Journal of Book of Mormon Studies, vol. 5, no. 2 (1996): 35; emphasis added.

  4. Boyd K. Packer, i le Conference Report, Oct. 1995, 21; tagai foi “The Brilliant Morning of Forgiveness,” Ensign, Nov. 1995, 18.