2010–2019
Te horo‘a hanahana o te tatarahaparaa
Atopa 2011


Te horo‘a hanahana o te tatarahaparaa

Oia mau, e na roto ana‘e ra i te tatarahaparaa e noaa’i ia tatou te maitai taraehara a Iesu Mesia.

Te vai ra i roto i te Buka a Moromona te aamu no te hoê taata o Nehora te i‘oa. E mea ohie ia taa no teaha o Moromona, a haapoto ai i te aamu o te Ati Nephi hoê tauasini matahiti te roa, i mana‘o ai e mea faufaa rahi i te tuu i te tahi mea no ni‘a i teie taata e te huru o ta’na haapiiraa. Ua imi Moromona i te faaara ia tatou, no to’na ite e e faura faahou mai teie haapiiraa i to tatou nei tau.

Ua fâ mai o Nehora i roto i te Buka a Moromona fatata 90 matahiti hou te fanauraa o te Mesia. Ua haapii oia e, « e faaorahia te mau taata atoa ra i te mahana hopea ra … i hamani hoi te Fatu i te taata atoa ra, e ua faaorahia hoi ratou atoa e ana, e i te hopea ra e noaa‘i te ora mure ore i te taata atoa ra » (Alama 1:4).

Fatata 15 matahiti i muri mai, ua haere mai o Korihora i rotopu i te mau Ati Nephi no te pororaa e te faananearaa i te haapiiraa a Nehora. Ua faaite te Buka a Moromona e « e Aniti-Mesia hoi oia, haamata’tura hoi oia i te a‘o atu i te mau taata i te patoiraa’tu i te mau tohu… [no ni‘a] i te taeraa mai o te Mesia ra » (Alama 30:6). Te fâ no te pororaa a Korihora oia ia « aita roa ïa e taraehara e horoahia no ta te taata nei mau hara, te manuïa ra râ te taata atoa mai tei au i ta’na haapaoraa i ta te tino i teie nei oraraa ; e no reira te manuïa ra te taata mai tei au i to ratou paari, e te riro noa ra te re i te taata i tei au to’na ra puai ; e rave noa te taata i to ratou ra mau hinaaro, aita e hara i te reira » (Alama 30:17). Teie nei mau peropheta haavare e te mau taata apee ia ratou, « aita [ïa] ratou i faaroo e, ia tatararahapa i ta ratou mau hara e tia‘i » (Alama 15:15).

Mai te tau no Nehora e Korihora, te ora nei tatou i te hoê tau eita i te mea maoro roa hou te taeraa mai o Iesu Mesia—no tatou e taime ïa no te faaineineraa no To’na tae-piti-raa mai. Aita atoa te parau poro‘i no te tatarahaparaa e farii-poupou-hia nei. Te parau nei te tahi pae e mai te mea te vai nei te hoê Atua, eita ïa Oia e titau rahi ia tatou (hi‘o Alama 18:5). Te tamau nei te tahi atu mau taata i te mana‘o e e faaore te hoê Atua here i te mau hara atoa na roto noa i te fa‘iraa, e mai te mea te vai ra te hoê faautu‘araa no te hara, « e papai mai te Atua ia tatou i te tairiraa iti, e i te hopea ra, e faaorahia‘i tatou i te basileia o te Atua » (2 Nephi 28:8). Mai ia Korihora, te huna nei te tahi atu mau taata i te iteraa e te ora mau nei te Mesia e te vai nei te hara. Eita ïa i te mau mea faufaa rahi, te mau ture e tae noa’tu te parau mau faufaa i roto i ta ratou ra mau haapiiraa. No reira, te mea ta te hoê taata e mana‘o e e mea tano no’na eita ïa e nehenehe ia vetahi ê ia haavâ e e mea hape aore râ e hara te reira.

Ia hi‘ohia e mea anaanatae roa taua mau haapiiraa ra no te mea te faati‘a nei te reira ia tatou i te haamâha i te mau hiaai aore râ i te mau hinaaro atoa ma te tau‘a ore i te mau hopearaa. Na roto i te faaohiparaa i te haapiiraa a Nehora e Korihora, e nehenehe ta tatou e imi i te mau otoheraa e e faati‘a i te mau mea atoa. Ia a‘o ana‘e te mau peropheta no ni‘a i te tatarahapa, e « taora ïa te reira i te pape to‘eto‘e i ni‘a i te taata ». I roto râ i te hi‘oraa mau, e mea ti‘a ia farii te piiraa a te peropheta ma te oaoa. Mai te mea aita e tatarahaparaa aita ïa e tauiraa e aore râ e haamaitairaa papû e tupu i roto i te oraraa. Eita te mana‘o-noa-raa e aita e hara e faaiti i te hopoi‘a e te mauiui. Eita te mauiuiraa ana‘e no te hara e haamaitai i te mau mea atoa. O te tatarahaparaa ana‘e ra o te arata‘i atu i te mau fenua mahana no te hoê oraraa maitai a‘e. Oia mau, e na roto ana‘e ra i te tatarahaparaa e noaa’i ia tatou te maitai taraehara a Iesu Mesia e te ora. Ua riro te tatarahapa ei hoê horo‘a hanahana, e ti‘a ia vai mai to tatou mata ataata ia paraparau ana‘e tatou no ni‘a i te reira. E arata‘i te reira i te ti‘amâraa, te ti‘aturiraa e te hau. Eita te reira e tape‘a i te faahanahanaraa, ua riro ra te horo‘a no te tatarahapa ei tumu no te faahanahanaraa mau.

Ua riro e tatarahaparaa ei hoê noa rave‘a no te mea te vai nei te Taraehara a Iesu Mesia. Na Ta’na tusia mure ore o « te faatupu atoa hoi i te ravea e faaroo ai te taata e tae noa’tu i te tatarahapa » (Alama 34:15). Te tatarahaparaa o te titauraa ïa, e te maitai o te Mesia o te mana ïa, e na roto i te reira « e… tia‘i i te aroha i te faaore i te mau titauraa a te parau faautua » (Alama 34:16). Teie ïa to tatou ite :

« Ua ite matou e e mea tia te faaoraraa i te taata [aore râ te faaoreraa hara] na roto i te aroha o to tatou Fatu te Faaora ra o Iesua Mesia e mea tia ïa e e parau mau roa hoi ;

« E ua ite atoa matou e, e mea tia te haamo‘araa i te taata na roto i te aroha rahi o to tatou Fatu e te Faaora ra o Iesu Mesia e e parau mau roa te reira, ia ratou atoa o te here e o te tavini atu i te Atua mai to ratou itoito atoa, e te mana‘o atoa, e te puai atoa » (PH&PF 20:30–31).

E parau tumu rahi te tatarahaparaa, ua hinaaro râ vau i teie mahana ia faahiti noa e pae tufaa no teie parau tumu faufaa rahi no te evanelia ta’u e ti‘aturi e riro ei tautururaa.

A tahi, te aniraa ia tatarahapa e tapa‘o faaite ïa no te here. I to te Faaora « haamataraa i te a‘o, i te na ôraa e, A tatarahapa, te fatata mai nei te basileia o te ao » (Mataio 4:17), e parau poro‘i ïa no te here, e aniraa i te mau taata atoa e hinaaro ia faaineine no te amui atu Ia’na ia « oaoa i te mau parau o te ora mure ore i roto i teie nei ao, e te ora mure ore i te ao a muri atu » (Mose 6 59). Mai te mea eita tatou e ani ia vetahi ê ia taui aore râ eita tatou e titau i te tatarahaparaa no tatou iho, aita ïa tatou e rave ra i te hoê ohipa faufaa rahi no te tahi atu taata e no tatou iho. Te ohipa e tupu mau nei, e mea haape‘ape‘a a‘e ïa na te hoê metua faati‘a noa, te hoê hoa faati‘a noa, te hoê taata faatere măta‘u no te Ekalesia, ia ratou iho i te oraraa maitai e te oaoa o te mau taata ta ratou ho‘i e nehenehe e tauturu. Oia ïa, i te tahi mau taime e hi‘ohia te piiraa ia tatarahapa mai te hoê piiraa etaetae aore râ iriâ, e e ore roa e auhia, area râ na roto i te arata‘iraa a te Varua, ua riro ïa te reira ei ohipa aupururaa mau (hi‘o PH&PF 121:43–44).

Te piti, te auraa o te tatarahaparaa o te tutavaraa ïa i te taui. Te haavahavaha ra tatou i te mauiui o te Faaora no tatou i Getesemane e i ni‘a i te satauro ia mana‘o ana‘e tatou e faariro oia ia tatou ei mau melahi e aita hoi tatou i tautoo no te farii i te reira. E imi râ tatou i To’na aroha no te apiti mai e no te haamauruuru i ta tatou mau tautooraa puai (a hi‘o 2 Nephi 25:23). Peneia‘e, mai te aroha, e ti‘a ia tatou ia pure no te taime e te rave‘a no te raveraa e ia tutava e ia haavî. E mea papû roa e hi‘o ata mai te Fatu i ni‘a i te taata o te hinaaro i te haere i mua i te haavâraa ma te parau-ti‘a, o tei faaoti i te rohi i te mau mahana atoa ia mono te puai i te paruparu. E titau paha te tatarahapa mau ia tamata e rave rahi mau taime, te vai nei râ te tahi mea maitai e te mo‘a i roto i taua tutavaraa ra. E tae mai te faaoreraa hara e te faaoraraa a te Atua i ni‘a i taua varua ra, no te mea ho‘i e, « te here nei te taiata ore i te taiata ore ; te ati atu nei hoi te maramarama i te maramarama ; [e] te aroha atu nei te aroha i tei aroha mai e te tapea mai nei â ta’na iho » (PH&PF 88:40).

Na roto i te tatarahaparaa e nehenehe ta tatou e haamaitai i to tatou aravihi ia ora i te ture tiretiera, no te mea ua ite tatou e « o oia o te ore e tia ia haapao i te ture no te basileia tiretiera ra e ore atoa e tia ia’na ia faaea i roto i te hanahana tiretiera » (PH&PF 88:22).

Te toru, te tatarahaparaa e ere noa ïa i te faarueraa i te hara o te raveraa râ i te faaotiraa ia haapa‘o. Te parau nei te faatoro parau a te Bibilia, « Te auraa o te tatarahaparaa o te fariuraa ïa o te aau e te hinaaro i te Atua, [oia atoa] te hoê faarueraa i te hara o ta to tatou hoi naturaraa e hiaai nei ».1 Te hoê o te mau hoho‘a e rave rahi no teie haapiiraa no roto mai i te Buka a Moromona tei roto ïa i te mau parau a Alama i te hoê o ta’na mau tamaiti :

« Te faaue atu nei au ia oe na, e tau tamaiti, i te măta‘u i te Atua ra, ia faaea oe i te rave i ta oe ra mau ohipa ino ;

« Ia fariu mai oe ma to oe aau atoa na, e to oe mana atoa, e to oe puai atoa i te Fatu ra » (Alama 39:12–13 ; hi‘o ato‘a Mosia 7:33 ; 3 Nephi 20:26 ; Moromona 9:6).

Ia hope roa to tatou fariuraa i te Fatu, e titauhia ïa te hoê fafauraa no te haapa‘o i Ta’na mau faaueraa. Te faahiti pinepine nei tatou i teie fafauraa te fafauraa no te bapetizoraa no te mea ua itehia te reira na roto i te bapetizoraa i roto i te pape (a hi‘o Mosiah 18:10). Ua haapapû mai to Iesu iho bapetizoraa, tei horo‘a mai i te hi‘oraa, i Ta’na fafauraa ia auraro i te Metua. « E ore noa’tu râ te parau-tia na’na ra, te faaite maira oia i te mau tamarii a te taata nei e, te faahaehaa ihora oia ia’na iho i ta te pae tino i mua i te Metua ra, i te faaiteraa’tu i te Metua e, e auraro oia ia’na ra i te haapaoraa i ta’na ra mau faaue » (2 Nephi 31:7). Aita ana‘e teie fafauraa, eita ïa te tatarahaparaa e hope e eita ïa te faaoreraa hara e noaa.2 I roto i te faaiteraa faahiahia a te orometua haapii o Noel Reynolds, « Te ma‘itiraa ia tatarahapa o te hoê ïa ma‘itiraa ia tutu‘i i te mau e‘a turu i te mau tereraa atoa [ma te faaoti] no te pee e a muri noa’tu i te hoê ana‘e e‘a, te hoê e‘a e arata‘i i te ora mure ore ».3

Te maha, e titau te tatarahaparaa i te opuaraa papû e te hoê hinaaro ia tape‘a noa, noa’tu te mauiui. E riro paha te mau tamataraa ia haamau i te hoê tabula no te mau taahiraa papû o te tatarahaparaa i te tauturu i te tahi mau taata, e riro atoa râ te reira i te arata‘i atu i te hoê faanahoraa tapa‘opa‘o noa e aita râ e mana‘o aore râ e tauiraa mau. E ere te tatarahaparaa mau i te hoê ohipa ha‘uti. Ua horo‘a mai te Fatu e piti na titauraa faufaa rahi : « Na roto i teie nei mea e ite ai outou e mai te mea ua tatarahapa te taata i ta’na ra mau hara—inaha, e fa‘i mai oia i te reira e e haapae ê roa’tu hoi » (PH&PF 58:43).

Te fa‘iraa e te faaru‘eraa e mau mana‘o puai ïa. Ua hau atu te reira i te parau-noa-raa e « te farii nei au i te reira ; ua hape au ». I te tahi mau taime, te hoê ïa faaiteraa i te oto hohonu no te hape e te hara i te Atua e i te taata. E apee pinepine te oto e te mihi e te mau roimata i te fa‘iraa a te hoê taata, ia riro ihoa râ ta’na mau ohipa ei tumu no te mauiui o te tahi taata, aore râ, te mea ino roa’tu, tei arata‘i i te tahi i te hara. Na teie oto hohonu e teie hi‘oraa i te mau mea i roto i to ratou iho huru, i arata‘i i te hoê taata, mai ia Alama, ia tuo, « E Iesu e, te Tamaiti a te Atua ra, aroha mai oe ia’u nei, i tei roto i te au avaava ra, e tei ati-roa-hia hoi i te tapea mure ore o hade ra » (Alama 36:18).

Ma te faaroo i te Faaora e To’na mana, e riro ïa te hepohepo ei ti‘aturiraa. E taui te aau e te mau hinaaro o te taata, e e riro te hara tei auhia i mua ra ei mea au-ore-hia. E tupu ïa te faaotiraa i te vaiiho e i te faaru‘e i te hara e i te tata‘i, mai tei maraa, i te ino ta’na i faatupu, i roto i taua aau apî ra. Eita e maoro roa e riro mai teie faaotiraa ei fafauraa ia auraro i te Atua. Ma taua fafauraa ra i haamauhia, e hopoi mai ïa te Varua Maitai, te ve‘a no te aroha o te Atua, i te tamahanahanaraa e te faaoreraa hara. E tura‘ihia ïa te hoê taata ia parau hua faahou mai ia Alama, « Auê hoi te oaoa e te maramarama maere ta’u i ite i reira ; î a‘era to’u aau i te oaoa, ua tae atura hoi ïa i te faito o to’u ra mauiui i te rahi! » (Alama 36:20).

I te mau taime atoa, te mauiui e itehia i roto i te tatarahaparaa e mea iti roa mai ïa i te mauiui i titauhia no te haamaha i te titauraa a te parau-ti‘a no te hara tei ore i tatarahia. Aita te Faaora i parau rahi no ni‘a i te mea Ta’na i faaoroma‘i no te faati‘a i te aniraa a te parau-ti‘a e no te aufau i ta tatou mau hara, ua parau râ oia i teie parau faufaa rahi :

« No te mea inaha, ua faaoroma‘i au, o te Atua, i teie nei mau mea no te taata’toa, ia ore ratou ia roohia i te mamae mai te mea e e tatarahapa ratou ;

« Tera râ, mai te mea e aita ratou e tatarahapa ia roohia ratou i te mamae rahi e tia’i ia au i ta’u i faaoroma‘i ra ;

« Na te reira mamae rahi i faatupu i roto ia’u, oia o te Atua, o tei hau a‘e i te mau mea atoa ra, i te rurutaina no te mauiui, e ua tahe maira te toto na te mau poa’toa, e ua mauiui i te tino e te varua atoa hoi—E ua hinaaro hoi ia ore au ia inu i te au‘a maramara » (PH&PF 19:16–18).

Te pae, noa’tu eaha te teimaha o te mau titauraa no te tatarahaparaa, e momihia te reira i roto i te oaoa no te faaoreraa hara. I roto i te hoê a‘oraa i te amuiraa rahi tei topahia te i‘oa « Te Po‘ipo‘i Anaana no te Faaoreraa Hara », ua horo‘a mai te peresideni Boyd K. Packer i teie faaauraa :

I te ava‘e no Eperera 1847, ua arata‘i o Brigham Young i te pŭpŭ matamua no te feia mo‘a mai Winter Quarters mai. I taua atoa râ taime, e piti tauasini e pae hanere e ono ahuru kilometera i te tooa o te râ ua faahee atu te mau taata tei ora mai no te pŭpŭ a Donner na ni‘a i te mau Mou‘a no Sierra Nevada i roto i te Afaa no Sacramento.

« Ua faaruru ratou i te tau to‘eto‘e u‘ana i roto i te mau hiona i raro noa‘e i te tupuai mou‘a. Aita roa‘e i ti‘aturihia e ora mai ratou i te mau mahana e te mau hepetoma e te mau ava‘e i te pohe poia e te mauiui rahi.

« I rotopu ia ratou o te hoê ïa tamaiti e ahuru ma pae matahiti o John Breen. I te pô no te 24 no eperera, ua haere atu oia i te Faaapu a Johnson. E rave rahi mau matahiti i muri mai ua papa‘i oia :

« ‘Ua tae atu matou i te Fare Faaapu a Johnson i te maororaa pô, no reira te taime matamua a ite ai au i te reira vahi i te po‘ipo‘i a‘e ïa. E mea maitai te reva, e ua tapo‘ihia te fenua i te matie, e te himene ra te mau manu mai ni‘a mai i te mau tumu raau, e ua hope te tere. Aita i nehenehe ia’u i te ti‘aturi e te ora noa ra â vau.

« ‘E au ra e ua patahia te hoho‘a ta’u i ite i taua po‘ipo‘i ra i roto i to’u feruriraa. Ua mo‘e te mau mea tei tupu mai roto atu i to’u feruriraa, e nehenehe râ ta’u e ite noa â i te puhaparaa i piha‘iho i te Fare Faaapu a Johnson’ ».

Ua parau te Peresideni Packer e : « I te haamataraa ua maere roa vau i ta’na faahitiraa parau e ‘ua mo‘e te rahiraa o te mau mea tei tupu mai roto atu i to’na feruriraa’. Nahea e mo‘ehia‘i te mau ava‘e roroa o te mauiui e te oto rahi i roto i to’na feruriraa ? Nahea te hoê po‘ipo‘i ananana i te monoraa i taua tau to‘eto‘e ri‘ari‘a ra ?

« A feruri noa‘i au, ua faaoti a‘era vau e ere i te mea maere roa. Ua ite au i te hoê â mea tei tupu i te mau taata ta’u i matau. Ua ite au i te hoê taata i te parahiraa i roto i te hoê tau to‘eto‘e roa no te hapa e te poi‘a i te pae varua i te fâraa mai i roto i te po‘ipo‘i no te faaoreraa hara. « I te taeraa mai te po‘ipo‘i ua haapii mai ratou i teie :

« ‘Inaha, o oia o tei tatarahapa i ta’na ra mau hara, ua faaorehia ïa te reira, e e ore hoi au, o te Fatu e haamana‘o faahou â i te reira’ [PH&PF 58:42] ».4

Te ite nei au ma te mauruuru e te faaite papû nei au e na roto i te mauiui rahi e te ite ore ia tatou, te pohe e te Ti‘a-faahou-raa o to tatou Fatu « e tupu ai te parau no te tatarahapa ra, tera ïa, o te tatarahapa ra » (Helamana 14:18). Te horo‘a hanahana o te tatarahapa o te taviri ïa no te oaoa i ô nei e amuri noa’tu. I roto i te mau parau a te Faaora e ma te haehaa hohonu e te here, te ani nei au i te taata atoa « ia tatarahapa, te fatata mai nei te basileia o te ao » (Mataio 4:17). Ua ite au e na roto i te fariiraa i teie aniraa, e itehia ïa outou te oaoa i teie nei e a muri noa’tu. Na roto i te i‘oa o Iesu Mesia ra, amene.

  1. Bible Dictionary, « Repentance ».

  2. Te parau nei Te Buka a Moromona e rave rahi taime e ia « bapetizohia no te taatarahapa » (a hi‘o Mosia 26:22; Alama 5:62; 6:2; 7:14; 8:10; 9:27; 48:19; 49:30; Helamana 3:24; 5:17, 19; 3 Nephi 1:23; 7:24–26; Moroni 8:11). Ua faaohipa o Ioane Bapetizo i te hoê â mau parau (a hi‘o Mataio 3:11), e ua parau o Paulo i te « bapetizoraa no te tatarahapa » (Te mau Ohipa 19:4). Ua fâ mai te pereota i roto i te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau mai teie (a hi‘o Te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau 35:5; 107:20). « Te bapetizoraa no te tatarahapa » o te mea noa ïa e ua riro te bapetizoraa e ta’na fafauraa no te haapa‘o te ofa‘i tapo‘i no te tatarahapa. Na roto i te tatarahapa mau, e te bapetizoraa atoa, e farii ïa te hoê taata i te tuuraa rima no te horo‘araa a te Varua Maitai, e na roto ho‘i i te Varua Maitai e farii ai te hoê taata i te bapetizoraa a te Varua (a hi‘o Ioane 3:5) e te faaoreraa hara : « Te uputa e tomohia‘i e outou ra, o te uputa tatarahapa ïa, e te bapetizoraa i te pape, e e muri iho e tae mai ai te faaoreraa i ta outou mau hara i te auahi e te Varua Maitai » (2 Nephi 31:17).

  3. Noel B. Reynolds, « The True Points of My Doctrine », Journal of Book of Mormon Studies, buka 5, no. 2 (1996): 35; tuuhia te faatomaraa.

  4. Boyd K. Packer, i roto Conference Report, Atopa 1995, 21; a hi‘o ato‘a « The Brilliant Morning of Forgiveness », Ensign, Novema 1995, 18.