2010–2019
O Le a Liliu Atu Loto o Fanau i o Latou Tama
Oketopa 2011


O Le a Liliu Atu Loto o Fanau i o Latou Tama

Ou te valaau atu i tupulaga talavou o le Ekalesia ina ia aoao ma ia iloa le Agaga o Elia.

A o tatou suesue, aoao, ma ola i le talalelei a Iesu Keriso, e tele lava ina fesoasoani le faasologa o mea e tutupu. Manatu mo se faataitaiga, o lesona ua tatou aoaoina e uiga i mea faaleagaga e faamuamua, mai le faasologa o mea autu na tutupu ina ua toefuatai mai le talalelei a le Faaola i nei aso e gata ai.

I le Vao Paia, sa vaai ai Iosefa Samita ma talanoa i le Tama e Faavavau ma Iesu Keriso. Faatasi ai ma isi mea, sa aoao Iosefa e uiga i le natura tonu o le Aigaatua ma faaaliga faifai pea. O lenei faaaliga mamalu na folasia mai ai “le tisipenisione o le atoaga o taimi” (Efeso 1:10) ma o se tasi o mea taua tele i le talafaasolopito o le lalolagi.

Pe tusa ma le tolu tausaga mulimuli ane, i le tali mai i se tatalo naunautai i le afiafi o le aso 21 o Setema, 1823, na faatumulia ai le potumoe o Iosefa i le malamalama seia oo ina “sili atu le malamalama o le potu nai lo le aoauli” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:30). Sa tu atu se tagata i autafa o lona moega, ma ta’u le taulealea i lona igoa ma ta’u atu “o ia o se avefeau na auina mai mai le Atua … ma o lona igoa o Moronae ” (fuaiupu 33). ” Na ia faatonuina Iosefa e uiga i le oo mai o le Tusi a Mamona.Ona sii mai lea e Moronae o se mau mai le tusi a Malaki i le Feagaiga Tuai, e fai si eseesega laitiiti i le gagana o loo faaaogaina i le King James Version: “Faauta, o le a ou faaali atu ia te outou le Perisitua, e ala i le lima o Elia le perofeta, ae lei oo mai le aso tele ma le matautia o le Alii.

“… Ma o le a ia totoina i loto o fanau folafolaga na faia i tama, ma o le a liliu atu loto o fanau i o latou tama. Afai e le faapea, o le a faaumatia atoa le lalolagi i lona afio mai” (fuaiupu 38, 39).

O faatonuga a Moronae i le perofeta talavou na aofia ai autu taua e lua: (1) o le Tusi a Mamona ma (2) upu a Malaki na muai ta’u mai ai le matafaioi a Elia i le Toefuataiga “o mea uma, ua fetalaia mai e le Atua i fofoga o ana perofeta paia uma lava talu mai anamua” (Galuega 3:21). O le mea lea, o mea na faatomua mai i le Toefuataiga na faailoa mai ai se malamalama sa’o e uiga i le Aigaatua, sa faamamafa mai ai le taua o le Tusi a Mamona, ma le galuega manaomia o le faaolataga ma le faaeaga mo e o ola ma e ua oti. O lenei faasologa musuia, e malamalama ai i mataupu faaleagaga e aupito maualuga le faamuamua i le Atua.

O la’u savali e taulai atu i le galuega a le Agaga o Elia na muai ta’u mai e Moronae i ana uluai aoaoga ia Iosefa Samita. Ou te tatalo ma le faamaoni mo le fesoasoani mai a le Agaga Paia.

O Le Misiona a Elia

O Elia o se perofeta o le Feagaiga Tuai lea na faatinoina ai ni vavega maoae. Sa ia faamauina le lagi ma sa leai ai se timu e pau i Isaraelu anamua mo le 3½ tausaga. Na ia faateleina se meaai ma le suauu a se fafine ua oti lana tane. Sa ia toefaatuina mai se tamaitiiti mai le oti, ma sa ia valaau atu ma aumaia ai le afi mai le lagi i le lu’iina o perofeta a Paala (Tagai 1 Tupu 17–18.) I le faaiuga o le galuega a Elia i le olaga nei, sa “alu ae o ia i se asiosio i le lagi” (2 Tupu 2:11) ma sa faaliliuina o ia.

“Ua tatou aoao mai i faaaliga o aso e gata ai o Elia na umiaina le mana o faamauga o le Perisitua Mekisateko, ma o le toe perofeta lea na i ai a o lei oo atu i le taimi o Iesu Keriso” (Bible Dictionary, “Elijah”). Sa faamatala mai e le Perofeta o Iosefa Samita, “O le agaga, mana, ma le valaauga o Elia o le, ia ia te outou le mana e umia ai le ki o le … atoaga o le Perisitua Mekisateko … ; ma ia … mauaina … sauniga uma tau i le malo o le Atua” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 311; ua faaopoopo le faamamafa). E tatau ona i ai lenei pule paia o faamauga mo sauniga o le perisitua ina ia aoga ai ma fusifusia i le lagi ma le lalolagi.

Sa faaali atu Elia ma Mose i luga o le Mauga o (tagaiMataio 17:3) ma faaee atu lenei pule i luga o Peteru, Iakopo, ma Ioane. Sa toe faaali atu foi Elia ma Mose ma isi i le aso 3 o Aperila, 1836, i le Malumalu o Katelani ma faaee atu na lava ki i luga o Iosefa Samita ma Oliva Kaotui.

O loo tusia i tusitusiga paia na tu atu Elia le perofeta i luma o Iosefa ma Oliva ma faapea atu:

“Faauta, ua oo atoa mai le taimi, lea na fetalaia e le fofoga o Malaki—na molimau mai e tatau ona auina mai o ia [Elia], ae lei oo mai le aso tele ma le matautia o le Alii—

“E liliu loto o tama i fanau ma fanau i tama, ne’i taia le lalolagi atoa i se fetuu—

“O lea, ua tuu atui oulua lima ki o lenei tisipenisione; ma o lenei mea o le a mafai ona outou iloa ai ua lata mai lava le aso tele ma le matautia o le Alii, ua i faitotoa lava” (MF&F 110:14–16).

O le toefuataiga e Elia o le pule mo faamauga i le 1836 sa tatau ai ina ia saunia le lalolagi mo le Afio Mai Faalua o le Faaola ma amatalia ai se naunau faateleina i le lalolagi atoa i suesuega o talafaasolopito o aiga.

O Le Agaga ma le Galuega a Elia

Na tautino mai e le Perofeta o Iosefa Samita: “O le tiutetauave silisili i lenei lalolagi ua tuuina mai e le Atua i o tatou luga o le sailia lea o o tatou aiga ua maliliu. Aua e tatau ona i ai i o tatou lima le mana o faamauga e faamau ai a tatou fanau ma o tatou aiga ua maliliu. …aua o le atoaga o tisipenisione o taimi—o se tisipenisione o le lalolagi mo le faaolataga o le tagata. … O lea, na fetalai mai ai le Atua, ‘O le a ou auina atu Elia le perofeta’” (Aoaoga: Iosefa Samita, 475).

Na toe faamamalamalama e Iosefa:

Po o le pe faapefea ona faataunuuina? E tatau ona auina mai ki, e tatau ona oo mai le agaga o Elia, e tatau ona faatuina le Talalelei, e faapotopotoina le Au Paia a le Atua, e fausia Siona, e o mai foi le Au Paia o ni faaola i luga o le Mauga o Siona [tagai Opetaia 1:21].

“Ae faapefea ona avea i latou ma faaola i luga o le Mauga o Siona?E ala i le fausiaina oo latou malumalu … ma le o atu i ai ma mauaina sauniga uma … e avea ma sui o o latou tuaa ua maliliu …, ma o le filifili lena e fusia ai loto o tama i fanau, ma fanau foi i tama, lea e faataunuuina ai le misiona a Elia” (Aoaoga: Iosefa Samita, 472–73).

Na aoao mai Elder Russell M. Nelson e faapea o le Agaga o Elia o “se faaaliga mai lea o le Agaga Paia o molimau mai i le natura paia o le aiga” (“A New Harvest Time,” Ensign, May 1998, 34). O lenei uunaiga tupito a le Agaga Paia e ta’a’ina ai tagata ia iloa, faamaumau, ma faatauaina o latou augatuaa ma tagata o aiga—ua mavae ma le taimi nei.

O le Agaga o Elia e aafia ai tagata i totonu ma fafo atu o le Ekalesia.Peitai, i le avea ai ma tagata o le Ekalesia toefuataiina a Keriso, ua ia te i tatou le tiutetauave o le feagaiga e sailia o tatou augatama ma tuuina atu mo i latou ia sauniga faaola o le talalelei. “E le mafai ona atoatoa i latou e aunoa ma i tatou”(Eperu 11:40; tagai foi Aoaoga: Iosefa Samita, 475). Ma “e le mafai foi ona tatou atoatoa e aunoa ma o tatou aiga ua maliliu” (MF&F 128:15).

O mafuaaga na tatou te faia ai sailiga o talafaasolopito o aiga, fausia malumalu, ma faia sauniga sui mo e ua maliliu. O mafuaaga na na auina mai ai Elia e toefuatai mai le mana o faamauga e fusifusia ai i le lalolagi faapea foi ma le lagi. O i tatou o sui o le Alii i le galuega o le faaolataga ma le faaeaga lea o le a puipuia ai “le lalolagi atoa [mai le] taia ai i se fetuu” (MF&F 110:15) pe a toe afio mai o Ia. O lo tatou tiute lea ma se faamanuiaga sili.

O Se Valaaulia i le Tupulaga Faia’e

Ou te valaaulia nei le gauai mai a tamaitai ma alii talavou o le tupulaga faia’e, a o ou faamamafaina atu le taua o le Agaga o Elia i o outou olaga i le taimi nei. O la’u savali ua faamoemoe mo le Ekalesia atoa i se tulaga lautele—ae e faapitoa lava mo outou.

O le toatele o outou atonu e manatu o le galuega o talafaasolopito o aiga e tatau lava ona faatinoina e tagata matutua. Ae ou te iloa e le o faatapulaaina mai se matua i tusitusiga paia po o taiala o loo fofogaina mai e taitai o le Ekalesia faapea ua patino lenei auaunaga taua i tagata ua matutua. O outou o atalii ma afafine o le Atua, o fanau o le feagaiga, ma o tufuga o le malo. Tou te le tau faatalitali seia aulia se tausaga tuufaitalia e faataunuu ai lou tiutetauave e fesoasoani ai i le galuega o le faaolataga mo le aiga o tagata.

Ua faaavanoaina e le Alii i o tatou taimi ni punaoa ofoofogia e mafai ai ona outou aoao ai ma fiafia i lenei galuega ua faama’alo mai e le Agaga o Elia. Mo se faataitaiga, o le FamilySearch o se aotelega o faamaumauga, punaoa, ma auaunaga, e faigofie ona maua i komepiuta a le tagata lava ia, ma se anoano o masini e uu i le lima, ua mamanuina e fesoasoani i tagata e sue ai ma faamaumau o latou talafaasolopito o aiga. O loo maua foi nei punaoa i nofoaga autu mo talafaasolopito o aiga o loo i ai i le tele o o tatou fale o le Ekalesia i le lalolagi atoa.

E le o se mea na faafuaveta ona oo mai le FamilySearch ma isi meafaigaluega i se taimi ua matua masani lelei ai tupulaga talavou ma se vaega tele o faamatalaga ma fesootaiga tau tekinolosi. Ua outou iloa auina feau feaveai i telefoni ma komepiuta e faatelea’i ai ma faalautele le galuega a le Alii—e le na ona fesootai vave ai ma a outou uo. O tomai ma taleni ua molimauina i le toatele o tupulaga talavou i ona po nei, o se tapenapenaga e saofagā ai i le galuega o le faaolataga.

Ou te valaau atu i tupulaga talavou o le Ekalesia ina ia aoao ma ia iloa le Agaga o Elia. Ou te faamalosiau atu ia te outou ia suesue, ia sailia o outou augatama, ma ia sauniuni outou lava e faia papatisoga sui i le maota o le Alii mo o outou aiga ua maliliu (tagai MF&F 124:28–36). Ma ou te uunaia outou ia fesoasoani atu i isi tagata ia iloa o latou talafaasolopito o aiga.

A outou tali atu ma le faatuatua i lenei valaaulia, o le a liliu atu o outou loto i tama. O folafolaga na faia ia Aperaamo, Isaako, ma Iakopo o le a totoina i o outou loto. O lou faamanuiaga faapeteriaka, faatasi ai ma le tautinoga mai o lou gafa, o le a faafesootaia oe i nei tama ma o le a ‘anoa atili ai ia te oe. O le a faateleina lou alofa ma lou lotofaafetai mo ou augatama. O le a loloto ma mausali lau molimau ma lou liua i le Faaola. Ma ou te folafola atu ia te oe o le a puipuia oe mai le uunaiga faateleina a le tiapolo. A outou auai i le faatinoga ma outou fiafia i lenei galuega paia, o le a malupuipuia outou i lo outou talavou ma i o outou olaga.

Matua ma taitai, faamolemole fesoasoani i a outou fanau ma le autalavou e aoao ma ia iloa le Agaga o Elia. Ae faamolemole aua le soona faapolokalamaina lenei taumafaiga, pe tuuina atu nisi mau faamatalaga po o ni aoaoga. Valaaulia le tupulaga talavou e suesue, e faata’ita’i, ma aoao mo i latou lava (tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:20). Soo se talavou lava e mafai ona faia le mea lea ou te fautuaina atu e faaaoga ai gaoioiga e aoao ai o loo maua i le lds.org/familyhistoryyouth. O au peresitene o le korama o le Perisitua Arona ma tamaitai talavou e mafai ona avea o se vaega taua e fesoasoani ai i talavou uma e faamasani i nei punaoa faavae. E manaomia lava le faateleina o le avea o talavou ma tagata e aoao, o e galulue ona maua ai lea o le malamalama faaopoopo ma le iloa e ala i le mana o le Agaga Paia—ae le—na o ni tamaiti a’oga e tau faamalosia (tagai 2 Nifae 2:26).

Matua ma taitai, o le a outou maofa i le vave e a outou fanau ma talavou o le Ekalesia ona matua atamamai i nei meafaigaluega. O le mea moni, o le a outou aoaoina ni lesona taua mai nei tupulaga talavou e uiga i le faaaogaina lelei o nei punaoa. E tele mea e mafai e le autalavou ona ofoina atu i tagata ua matutua, o e le fiafia pe faamata’u e tekinolosi pe le masani foi i le FamilySearch. O le a outou faitauina foi le tele o o outou faamanuiaga a o tuuto atu e tupulaga talavou le tele o o latou taimi i le galuega o talafaasolopito o aiga ma le auaunaga i malumalu ae laitiiti le taimi mo taaloga faavitio, evaeva ai i le Initoneti, ma le Facebook.

O Troy Jackson, Jaren Hope, ma Andrew Allan e umia le Perisitua Arona ma sa tofia i latou e se epikopo musuia e faiaoga faatasi i se vasega o talafaasolopito o aiga i le latou uarota. O nei alii talavou o ni sui o le toatele o outou i lo latou naunautaiga e aoao ma le mananao e auauna atu.

Na ta’ua e Troy, “E masani ona ou sau i le lotu ma na ona nofonofo ai lava iina, ae o lea ua ou iloa nei e manaomia ona ou alu i le fale ma faia se mea. Tatou te mafaia uma lava ona fai le talafaasolopito o aiga.”

Na lipotia mai e Jaren e faapea, a o ia aoao atili e uiga i le talafaasolopito o aiga na ia iloa ai “ua le na o ni igoa ae o ni tagata moni. Sa atili ai ona ou sagisagi fiafia e ave igoa i le malumalu.”

Fai mai Andrew, “Ua ou sagisagi atu i le talafasolopito o aiga ma se alofa ma se naunautai ou te lei iloa o ia te au. A o ou sauniuni i vaiaso taitasi e aoao atu, e tele taimi e uunaia ai a’u e le Agaga Paia e faatino ma faata’ita’i nisi o metotia na aoaoina i le lesona. O le taimi muamua, o talafaasolopito o aiga o se mea taufaafefe.Ae i le fesoasoani mai o le Agaga, sa mafai ai ona ou faataunuuina lo’u valaauga ma fesoasoani ai i le toatele o tagata o le matou uarota.”

O’u uso e ma tuafafine talavou, o talafaasolopito o aiga ua le na o se polokalama po o se gaoioiga e manaia ua lagolagoina e le Ekalesia; ae, o se vaega taua o le galuega o le faaolataga ma le faaeaga. Ua saunia outou i lenei taimi ma ia fausia le malo o le Atua. Ua outou i ai iinei i le lalolagi i le taimi nei e fesoasoani i lenei galuega mamalu.

Ou te molimau atu na toe foi mai Elia i le lalolagi ma toefuatai mai le pule paia mo faamauga. Ou te molimau atu o mea e fusifusia i le lalolagi e mafai foi ona fusifusia i le lagi. Ma ou te iloa o talavou o le tupulaga faia’e ua i ai se matafaioi autu mo lenei taumafaiga tele. Ou te molimau atu ai i le suafa paia o le Alii o Iesu Keriso, amene.