2010–2019
ʻE Liliu ʻa e Loto ʻo e Fānaú
ʻOkatopa 2011


ʻE Liliu ʻa e Loto ʻo e Fānaú

ʻOku ou fakaafeʻi e toʻu tupu ʻo e Siasí ke nau ako pea maʻu e Laumālie ʻo ʻIlaisiaá.

ʻI heʻetau ako, ‘iloʻi mo moʻui ʻaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku faʻa tokoni hono ako fakahokohoko iá. Hangē ko ʻení, fakakaukau angé ki he ngaahi lēsoni ʻoku tau ako ʻo kau ki hono fakamuʻomuʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié, mei he ngaahi meʻa ko ia ne hoko ʻi hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí he ngaahi ʻaho kimui ní.

Naʻe mamata mo fefolofolai ʻa Siosefa Sāmita mo e Tamai Taʻengatá pea mo Sīsu Kalaisi ʻi he Vaoʻakau Tapú. Naʻe kau ʻi he ngaahi meʻa kehe ne ʻiloʻi ai ʻe Siosefa Sāmitá, ʻa e natula totonu ʻo e Toluʻi ʻOtuá mo e hokohoko atu ʻo e maʻu fakahaá. Naʻe kamata ʻe he meʻa-hā-mai fakaʻeiʻeikí ni ʻa e “kakato ʻo e ngaahi kuongá” (ʻEfesō 1:10) pea ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa mātuʻaki mahuʻinga ne hoko ʻi he hisitōlia ʻo māmaní.

Hili nai ha taʻu ʻe tolu mei ai, ʻi ha tali ki ha lotu fakamātoato, naʻe fakafonu e lokimohe ʻo Siosefá ʻi he efiafi ʻo e ʻaho 21 ʻo Sepitema 1823, ʻe ha maama kae ʻoua kuo “maama ange ia ʻi he hoʻatā mālie.” (Siosefa Hisitōlia—Hisitōlia 1:30) Ne hā mai ha tokotaha ʻi hono veʻe mohengá, ui e tamasiʻí ʻi hono hingoá mo tala ange “ko ha talafekau [ia] kuo fekauʻi mai mei he ʻao ʻo e ʻOtuá … pea ko hono hingoá ko Molonai (veesi 33). Naʻá ne fakahinohinoʻi ʻa Siosefa ʻo fekauʻaki mo hono ʻomai ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ne toki lau ʻe Molonai mei he tohi ʻa Malakaí ʻi he Fuakava Motuʻá, ʻo kiʻi kehe ia mei he fakalea ʻi he Paaki ʻa Kingi Sēmisí: “Vakai, te u fakahā kiate kimoutolu ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí ʻi he nima ʻo ʻIlaisiā ko e palōfitá, ʻi he teʻeki ai ke hoko ʻa e fuʻu ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo e ʻEikí.

“… Pea te ne tō ʻi he loto ʻo e fānaú ʻa e ngaahi talaʻofa naʻe fai ki he ngaahi tamaí, pea ʻe liliu ʻa e loto ʻo e fānaú ki heʻenau ngaahi tamaí. Ka ne ʻikai ke pehē, ʻe fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie ʻa māmani kotoa ʻi heʻene hāʻele maí” (veesi 1: 38, 39).

Naʻe kau ʻi he ngaahi fakahinohino ʻa Molonai ki he palōfita kei talavoú ni ha tefitoʻi kaveinga ʻe ua: (1) ko e Tohi ʻa Molomoná mo e (2) ngaahi lea ʻa Malakaí ʻo tomuʻa fakahā ai ʻa e tufakanga ʻo ʻIlaisiā ʻi hono toe Fakafoki “ ʻo e meʻa kotoa pē, ʻa ia kuo lea ki ai ʻa e ʻOtuá ʻi he ngutu ʻo ʻene kau palōfita māʻoniʻoni kotoa pē talu mei he ngaohi ʻa māmaní” (Ngāue 3:21). Ko ia ne fakahoko ʻe he ngaahi meʻa ne hoko ko e talateu ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ha mahino totonu ʻo kau ki he Toluʻi ʻOtuá, fakamamafaʻi hono mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, pea hanganaki atu ki he ngāue ʻo e fakamoʻui mo e hakeakiʻi ʻo e kakai moʻuí mo e kau pekiá fakatouʻosi. ʻOku tokoni e ngaahi meʻa fakalaumālie ko ʻeni ne hokó ke fakamahino ai e ngaahi meʻa fakalaumālie ʻoku mahuʻinga taha ki he ʻOtuá.

ʻOku fakatefito ʻeku pōpoakí ʻi he ngāue mo e Laumālie ʻo ʻIlaisiaá ʻo hangē ko hono tomuʻa fakahā ʻe Molonai ʻi heʻene ngaahi ʻuluaki fakahinohino ne fai kia Siosefa Sāmitá. ʻOku ou lotua fakamātoato ʻa e tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko e Ngāue ʻa ʻIlaisiaá

Ko ʻIlaisiaá ko ha palōfita ʻi he Fuakava Motuʻá ʻa ia ne fakafou mai ai ha ngaahi mana lalahi. Naʻá ne tāpuni ʻa e langí ʻo ʻikai ke tō ai ha ʻuha ki ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ʻo feʻunga mo ha taʻu ʻe 3½. Naʻá ne fakatupu ʻo lahi e mahoaʻa mo e lolo ʻa ha uitou. Naʻá ne fokotuʻu ha tamasiʻi mei he maté, pea ʻi haʻane poleʻi e kau palōfita ʻa Pealí, naʻá ne ui ke tō mai ha afi mei he langí (vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 17–18).Vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 17–18.) ʻI he fakaʻosinga ʻo e ngāue ʻa ʻIlaisiā ʻi māmaní, naʻá ne “ʻalu hake ʻi he ʻahiohio ki he langí” (2 Ngaahi Tuʻi 2:11) pea naʻe liliu ia.

“ʻOku tau ʻilo mei he ngaahi fakahā ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní naʻe maʻu ʻe ʻIlaisiā ʻa e mālohi faisila ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí pea ko ia ʻa e palōfita fakamuimuitaha naʻá ne maʻu ia kimuʻa he kuonga ʻo Sīsū Kalaisí” (Bible Dictionary, “Elijah”). Naʻe fakamatala ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē, “Ko e laumālie, mālohi, mo e uiuiʻi ʻo ʻIlaisiaá ʻoku mou maʻu ai ʻa e mālohi ke maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e … kakato ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí … ; pea ke … maʻu … ʻa e ngaahi ouau kotoa ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 358-59; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí). ʻOku mahuʻinga e mafai toputapu ko ʻeni ʻo e faisilá ke ʻaonga e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea nonoʻo ia ʻi māmani pea ʻi he langí foki.

Naʻe hā ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú ʻa ʻIlaisiā mo Mōsese (vakai, Mātiu 17:3) peá na foaki ʻa e māfaí ni kia Pita, Sēmisi, mo Sione. Ne toe hā ʻa ʻIlaisiā mo Mōsese mo ha niʻihi kehe ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli 1836 ʻi he Temipale Ketilaní, ʻo na foaki ʻa e ngaahi kī tatau kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele.

ʻOku hā he folofolá ne tuʻu ʻa e palōfita ko ʻIlaisiaá ʻi muʻa ʻia Siosefa mo ʻŌliva, ʻo ne pehē:

“Vakai, kuo hokosia kakato ʻa e taimi, ʻa ia naʻe lea ʻaki ʻe he ngutu ʻo Malakaí—ʻo fakamoʻoniʻi ʻe fekauʻi mai ia [ko ʻIlaisiā], ʻi he teʻeki ai ke hoko ʻa e ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo e ʻEikí—

“Ke liliu ʻa e loto ʻo e ngaahi tamaí ki he fānaú, pea mo e fānaú ki he ngaahi tamaí, telia naʻa teʻia ʻa e māmaní kotoa pē ʻaki ha fakamalaʻia—

“Ko ia, ʻoku tuku ki homo nimá ʻa e ngaahi kī ʻo e kuonga ko ʻení; pea te mo lava ʻo ʻiloʻi ʻi he meʻá ni ʻoku ofi ʻa e fuʻu ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo e ʻEikí, ʻio ʻi he ngaahi matapaá. (T&F 110:14–16).

Naʻe fie maʻu ke toe fakafoki mai ʻe ʻIlaisiā ʻa e mafai faisilá ʻi he 1836 ke teuteuʻi ʻa māmani ki he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa e Fakamoʻuí pea kamata ke tokanga lahi ange ʻa e māmaní kotoa ki he fekumi ki he hisitōlia fakafāmilí.

Ko e Laumālie mo e Ngāue ʻa ʻIlaisiaá

Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “Ko e fatongia maʻongoʻonga taha kuo tuku mai kiate kitautolu ʻe he ʻOtuá ʻi he māmaní ke tau fekumi ki hotau kau pekiá. … He ʻoku mahuʻinga ke ʻi hotau nimá ʻa e mālohi ʻo e faisilá ke fakamaʻu ʻetau fānaú pea mo hotau kau pekiá ki he kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá—ko ha kuonga ke fakahoko ai ʻa e ngaahi talaʻofa ne fai ʻe Sīsū Kalaisi kimuʻa ʻoku teʻeki ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní, ki hono fakamoʻui ʻo e tangatá. … Ko ia ne folofola ai ʻa e ʻOtuá, ‘Te u fekau ʻa ʻIlaisiā ko e palōfitá kiate kimoutolu” (Ngaahi Akonaki: Siosefa Sāmita, 550-51).

Naʻe toe fakamatala ʻa Siosefa ʻo pehē:

“Ka ko e hā e taumuʻa ʻo e [haʻu ʻa ʻIlaisiaá]? pea ʻe anga fēfē hono fakahokó? Kuo pau ke ʻomi ʻa e ngaahi kií, kuo pau ke hoko mai ʻa e laumālie ʻo ʻIlaisiaá, kuo pau ke fokotuʻu ʻa e Ongoongoleleí, ʻe tānaki fakataha ʻa e Kāingalotu ʻo e ʻOtuá, langa hake ʻa Saione, pea ʻe hoko mai ʻa e Kāingalotú ko e kau fai-fakamoʻui ʻi he Moʻunga ko Saioné [vakai, ʻOpataia 1:21].

“Ka ʻe anga fēfē haʻanau hoko ko ha kau fai-fakamoʻui ʻi he Moʻunga ko Saioné? ʻAki haʻanau langa honau ngaahi temipalé … pea laka atu ʻo maʻu ʻa e kotoa ʻo e ngaahi ouaú … maʻa ʻenau ngaahi kui kotoa kuo pekiá … ; pea ko e sēini ʻeni ʻokú ne haʻi ʻa e loto ʻo e ngaahi tāmaí ki he fānaú, mo e loto ʻo e fānaú ki heʻenau ngaahi tamaí, ʻa ia ʻokú ne fakahoko ʻa e misiona ʻo ʻIlaisiaá” (ʻNgaahi Akonaki: Siosefa Sāmita, 547–48).

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē ko e Laumālie ʻo ʻIlaisiaá ko hono “fakahaaʻi ia hono fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e natula faka-ʻOtua ʻo e fāmilí” (“A New Harvest Time,” Ensign, May 1998, 34). ʻOku poupouʻi ʻe he ivi tākiekina makehe ko ʻeni ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e kakaí ke nau ʻiloʻi, tohi, pea mahuʻingaʻia ʻi heʻenau ngaahi kuí mo e mēmipa honau fāmilí—ʻi he kuohilí mo e lolotongá ni, fakatouʻosi.

ʻOku ʻi ai e kaunga ʻa e Laumālie ʻo ʻIlaisiaá ki he kakai ʻoku kau mo ʻikai kau ki he Siasí. Ka ʻi heʻetau kau ki he Siasi ʻo Kalaisi kuo toe fakafoki maí, ʻoku tau maʻu ʻa e fatongia fakafuakava ke fekumi ki heʻetau ngaahi kuí pea fakahoko e ngaahi ouau fakahaofi ʻo e ongoongoleleí maʻanautolu. “Ke ʻoua naʻa fakahaohaoa ʻa kinautolu taʻekau ai ʻa kitautolu” (Hepelū 11:40); vakai foki, Ngaahi Akonaki: Siosefa Sāmita,550). Pea “ʻoku ʻikai lava ke fakahaohaoaʻi ʻa kitautolu taʻekau ai ʻa hotau kau pekiá” (T&F 128:15).

Ko e ngaahi ʻuhinga ʻeni ʻoku tau fai ai ʻa e fekumi ʻi he hisitōlia fakafāmilí, langa e ngaahi temipalé, mo fakahoko e ngaahi ouau fakafofongá. Ko e ngaahi ʻuhinga ʻeni naʻe fekauʻi mai ai ʻa ʻIlaisiā ke ne toe fakafoki mai ʻa e mafai faisila ko ia ʻokú ne nonoʻo ʻi he māmaní pea ʻi he langí. Ko e kau fakafofonga kitautolu ʻo e ʻEikí ʻi he ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí ʻa ia te ne taʻofi ke ʻoua naʻa “teʻia ʻa e māmaní kotoa pē [ʻaki ha] fakamalaʻia (T&F 110:15) ʻi Haʻane toe hāʻele mai. ʻOku ʻotautolu ʻa e fatongia mo e tāpuaki maʻongoʻongá ni.

Ko ha Fakaafe ki he Toʻu Tangata Kei Tupu Haké

ʻOku ou fakaafeʻi heni ʻa e kau finemui, kau talavou mo e fānau ʻo e toʻu tangata kei tupu haké ke mou tokanga mai ka u fakamamafaʻi atu ʻa hono mahuʻinga ʻo e Laumālie ʻo ʻIlaisiaá ʻi hoʻomou moʻuí he ʻahó ni. ʻOku fakataumuʻa ʻeku pōpoakí ki he Siasí fakakātoa—kae fakatautefito kiate kimoutolu.

Mahalo ʻe pehē ʻe hamou niʻihi ko e hisitōlia fakafāmilí ko ha ngāue ia ke fai pē ʻe he kakai matuʻotuʻa angé. Ka ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi ha fakangatangata fakataʻu ʻoku hā he folofolá pe ngaahi fakahinohino ʻa e kau taki ʻo e Siasí ke fai e ngāue mahuʻingá ni ʻe he kakai lalahi matuʻotuʻá pē. Ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kimoutolu ʻo e ʻOtuá, ko e fānau ʻo e fuakavá, mo e kau tufunga ʻo e puleʻangá. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke mou tatali ke toki aʻu ki ha taʻu pau ke fakahoko ai homou fatongia ke tokoni ʻi he ngāue ʻo e fakamoʻuí maʻá e faʻahinga ʻo e tangatá.

Kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ʻi hotau kuongá ni ha ngaahi maʻuʻanga tokoni fakaofo te mou lava ke ako mo ʻofa ai ʻi he ngāue ko ʻeni ʻoku fakaivia ʻe he Laumālie ʻo ʻIlaisiaá. Hangē ko ʻení, ko e FamilySearch ko ha ngaahi lekooti ia kuo tānaki, ngaahi maʻuʻanga tokoni, mo e ngaahi tokoni ʻoku faingofua ke maʻu ʻi he komipiutá mo ha ngaahi meʻangāue toʻotoʻo kehekehe kuo faʻu ke tokoni ki he kakaí ke ʻilo mo lekooti honau hisitōlia fakafāmilí. ʻOku maʻu foki e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení ʻi he ngaahi senitā hisitōlia fakafāmilí ʻi ha ngaahi falelotu lahi hotau Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní.

ʻOku ʻikai tupukoso pē hono ʻomi ʻo e FamilySearch mo e ngaahi meʻangāue kehe ʻi ha kuonga ʻoku maheni ai e toʻu tupú mo e ngaahi tekinolosia kehekehe ʻo e fakamatalá mo e fetuʻutakí. Kuo mou ako ke ʻave (text) e ngaahi pōpoaki ʻi hoʻomou telefoni toʻotoʻó mo tweet ke toe vave mo fakalakalaka ange e ngāue ʻa e ʻEikí—kae ʻikai ke fetuʻutaki vave ange mo homou ngaahi kaungāmeʻá. ʻOku hā mahino e ngaahi pōtoʻi ngāue mo e mohu founga ʻa ha toʻu tupu tokolahi he ʻahó ni ko ha teuteu ia ke tokoni ki he ngāue faifakamoʻuí.

ʻOku ou fakaafeʻi atu e toʻu tupu ʻo e Siasí ke mou ako mo maʻu e Laumālie ʻo ʻIlaisiaá. ʻOku ou poupou atu ke mou ako, fekumi ki hoʻomou ngaahi kuí, pea teuteuʻi kimoutolu ke fai ʻa e papitaiso fakafofonga ʻi he fale ʻo e ʻEikí maʻa hoʻomou ngaahi kui kuo pekiá (vakai, T&F 124:28–36 ). Pea ʻoku ou naʻinaʻi atu ke mou tokoni ki he kakai kehé ke nau ʻiloʻi honau ngaahi hisitōlia fakafāmilí.

ʻI hoʻomou tali ʻa e fakaafe ko ʻení ʻi he loto tuí, ʻe liliu ai homou lotó ki he ngaahi tamaí. ʻE tō ʻi homou lotó ʻa e ngaahi talaʻofa ko ia naʻe fai kia ʻĒpalahame, ʻAisake, mo Sēkopé. ʻE fakafehokotaki kimoutolu ʻe homou tāpuaki fakapēteliaké, ʻa ia ʻokú ne ʻoatu e hohoko homou hakó, ʻokú ne fakafehokotaki kimoutolu ki he ngaahi tamai ko ʻení pea ʻe mahuʻinga mālie leva kiate kimoutolu. ʻE tupulaki ʻa hoʻomou ʻofa mo e houngaʻia ʻi hoʻomou ngaahi kuí. ʻE loloto mo tolonga hoʻomou fakamoʻoní mo e ului ki he Fakamoʻuí. Pea ʻoku ou palōmesi atu ʻe maluʻi ʻa kimoutolu mei he ivi tākiekina mālohi ʻo e filí. ʻI hoʻomou kau pea ʻofa ʻi he ngāue māʻoniʻoní ni, ʻe maluʻi ai kimoutolu ʻi hoʻomou kei talavoú pea ʻi hono kotoa hoʻomou moʻuí.

ʻE ngaahi mātuʻa mo e kau taki, mou kātaki ʻo tokoni ki hoʻomou fānaú mo e toʻu tupú ke nau ako mo aʻusia e Laumālie ʻo ʻIlaisiaá. Kae ʻoua naʻa ʻai ke fuʻu lahi e polokalama ʻoku fokotuʻutuʻu ki he ngāué ni pe fakaʻāuliliki e fakamatalá mo e ako ki aí. Fakaafeʻi e toʻu tupú ke nau fakatotolo, fekumi, mo ako ʻiate kinautolu pē (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:20). ʻE lava ʻe ha taha kei talavou pē ʻo fai e meʻa ʻoku ou fokotuʻu atú ʻi haʻane fakaʻaongaʻi e ngaahi polokalama ʻoku maʻu ʻi helds.org/familyhistoryyouth. ʻE lava ke fakahoko ʻe he kau palesitenisī ʻo e kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo e ngaahi kalasi ʻa e kau Finemuí ha ngāue mahuʻinga ʻi hono tokoniʻi kotoa e toʻu tupú ke nau maheni mo e ngaahi tefitoʻi maʻuʻanga fakamatalá ni. ʻOku fakautuutu hono fie maʻu ke ako e toʻu tupú ke ngāue pea maʻu ai ha toe maama mo e ʻilo ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní—kae ʻoua ʻe nofo fakafiefiemālie pē ʻo tali ke toki fekauʻi (vakai, 2 Nīfai 2:26).

Ngaahi mātuʻa mo e kau taki, te mou ofo ʻi he vave ʻa e poto hoʻomou fānaú mo e toʻu tupu ʻo e Siasí hono ngāue ʻaki e ngaahi meʻangāué ni. Te mou ako ha ngaahi lēsoni mahuʻinga mei he toʻu tupú ni kau ki hono fakaʻaongaʻi ke ola lelei e ngaahi maʻuʻanga tokoni ko ʻení. ʻE lava e toʻu tupú ʻo tokoni lahi ki he niʻihi fakafoʻituitui matuʻotuʻa ange ʻoku ʻikai ke nau ongoʻi fiemālie pe ʻikai ke nau ʻilo ki he tekinolosiá pe ko e FamilySearch. ʻE toe lahi ange foki homou ngaahi tāpuakí ʻi ha lahi ange e taimi ʻoku foaki ʻe he toʻu tupú ki he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé kae siʻi ange e taimi ki he keimi vitioó, ʻInitanetí, mo e Facebook.

Ko ha kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone ʻa Tuloi Siakisoni, Sialeni Houpi, mo ʻAnitelū ʻĀlani naʻe uiuiʻi ʻe ha pīsope ne ueʻi fakalaumālie ke hoko ko ha timi ke nau akoʻi ha kalasi hisitōlia fakafāmili ʻi honau uōtí. ʻOku fakafofongaʻi ʻe he kau talavoú ni homou tokolahi ʻi heʻenau vēkeveke ke akó mo e holi ke ngāué.

Naʻe pehē ʻe Tuloi, “Ne u faʻa haʻu pē ki he lotú ʻo tangutu pē ai, ka ʻoku ou ʻiloʻi he taimí ni ʻoku fie maʻu ke u foki ki ʻapi ʻo fai ha meʻa. Te tau lava kotoa pē ʻo fai e hisitōlia fakafāmilí.”

Naʻe lipooti ʻe Sialeni ʻi he lahi ange ʻene ako ki he hisitōlia fakafāmilí, naʻá ne ʻiloʻi ai “naʻe ʻikai ko ha ngaahi hingoa pē ʻeni ka ko ha kakai moʻoni. Ne fakautuutu ʻeku loto vēkeveke ki hono ʻave ʻo e ngaahi hingoá ki he temipalé.”

Pea pehē ʻe ʻAnitelū, “Kuó u maʻu ha ʻofa mo ha loto vēkeveke ki he hisitōlia fakafāmilí ne ʻikai ke u ʻilo ʻe lava ke u maʻu. ʻI heʻeku teuteu ke faiako he uike takitaha, naʻe faʻa ueʻi pē au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke u ʻahiʻahiʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi founga ʻoku akoʻi he lēsoní. Ne hangē e hisitōlia fakafāmilí ia ha meʻa fakailifiá kimuʻa. Ka ʻi hono tokoniʻi au ʻe he Laumālié, ne u lava ʻo fakahoko hoku uiuiʻí pea tokoniʻi e kakai tokolahi ʻi homau uōtí.”

Siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine kei talavou ʻofeina, ʻoku ʻikai ko e hisitōlia fakafāmilí ko ha polokalama pe ʻekitivitī fakamānako pē ʻoku fakalele ʻe he Siasí; ka ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e ngāue ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. Kuo teuteuʻi kimoutolu ki he kuongá ni pea ke mou langa hake e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku mou ʻi māmani he ʻaho ní ke tokoni ʻi he ngāue nāunauʻiá ni.

ʻOku ou fakamoʻoni naʻe toe foki mai ʻa ʻIlaisiā ki māmani ʻo fakafoki mai ʻa e mafai toputapu ʻo e faisilá. ʻOku ou fakamoʻoni ʻe lava ke nonoʻo ʻi he langí ʻa e meʻa ʻoku nonoʻo ʻi māmaní. Pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku maʻu ʻe he toʻu tupu ʻo e toʻu tangata kei tupu haké ha fatongia mahuʻinga ke fakahoko ʻi he ngāue maʻongoʻongá ni. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa toputapu ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.