2010–2019
Ko e Mahuʻinga ʻo ha Hingoá
ʻOkatopa 2011


Ko e Mahuʻinga ʻo ha Hingoá

Tau fakatupulaki ha ʻulungāanga … ko hono fakamahinoʻi ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e hingoa ia naʻe fakahinohino mai ʻe he ʻEikí ke ui ʻaki kitautolú.

ʻEletā Heili, ʻoku ou fakafofongaʻi atu kimautolu kotoa, ke fakahaaʻi atu ʻemau ʻofa moʻoni mo e houngaʻia ʻi hoʻo ʻi heni he pongipongi ní.

Talu mei he konifelenisi lahi ʻo ʻEpelelí, ne nofo maʻu pē ʻi heʻeku fakakaukaú ʻa e kaveinga ko e mahuʻinga ʻo ha hingoá. ʻI he ngaahi māhina kuo ʻosí ne tokolahi ha makapuna ua ne fanauʻi mai ki homau fāmilí. ʻOku talitali lelei ʻe homau fāmilí e kiʻi tokotaha kotoa pē, neongo e vave ange honau tokolahí. Kuo maʻu ʻe he taha kotoa ha hingoa makehe ne fili heʻenau mātuʻá, ko ha hingoa ʻe ʻiloa ai he toenga ʻene moʻuí, ʻo fakafaikehekeheʻi ai ia mei ha taha kehe. ʻOku moʻoni ʻeni ʻi he fāmili kotoa pē, pea pehē pē foki mo e ngaahi siasi he māmaní.

Naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻa e mahuʻinga ke mahino e hingoa Hono Siasí he ngaahi ʻaho kimui ní. ʻI he vahe 115 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ko Ia pē naʻá Ne fakahingoa e Siasí: “He ʻe ui peheʻi ʻa hoku siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻio, ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní” (veesi 4).

Pea naʻe akoʻi ʻe he Tuʻi ko Penisimaní hono kakaí he kuonga ʻo e Tohi ʻa Molomoná:

“ ʻOku ou fakaʻamu ke mou toʻo kiate kimoutolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí, ʻa kimoutolu kotoa pē kuo fai ʻa e fuakava mo e ʻOtuá ke mou talangofua ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo hoʻomou moʻuí . …

“Pea ʻoku ou fakaʻamu ke mou manatuʻi foki, ko e hauafa ʻeni ʻa ia naʻá ku pehē te u ʻai kiate kimoutolu ʻa ia ʻe ʻikai tāmateʻi, kae ngata pē ʻi he maumau-fonó; ko ia, tokanga ke ʻoua naʻa mou maumau-fono, koeʻuhí ke ʻoua naʻa tāmateʻi ʻa e huafá ni mei homou lotó” (Mōsaia 5:8, 11).

ʻOku tau ʻai ʻa e huafa ʻo Kalaisí kiate kitautolu ʻi he vai ʻo e papitaisó. ʻOku tau fakafoʻou e ola ʻo e papitaiso ko iá he uike kotoa ʻi heʻetau maʻu e sākalamēnití, ʻo fakahaaʻi ʻetau loto ke toʻo kiate kitautolu ʻa Hono huafá mo palōmesi ke manatu maʻu ai pē kiate Iá (vakai, T&F 20:77, 79).

ʻOku tau ʻiloʻi nai ʻetau mohu tāpuekina ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo e ʻAlo ʻOfaʻanga Tofu pē ʻe Taha ʻo e ʻOtuá ne Fakatupú? ʻOku mahino nai kiate kitautolu ʻa hono mahuʻingá? Ko e huafa pē ʻo e Fakamoʻuí ʻi he lalo langí ʻe lava ke fakamoʻui ai ha tangatá (vakai, 2 Nīfai 31:21).

Kapau te mou manatuʻi, naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka ʻa e mahuʻinga ʻo e hingoa ʻo e Siasí ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpelelí. Naʻá ne fakamatalaʻi “ ‘oku tau ui kitautolu ko e Siasi ‘o Sisu Kalaisi ‘o e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kae ʻikai ko e siasi Māmongá, ko ʻetau talangofua ki he fakahaá” (“Tataki ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní,” Liahona, Mē 2011, 30).

Koeʻuhí ʻoku fuʻu mahuʻinga e hingoa kakato ʻo e Siasí, ʻoku ou tui ai ki he fakahā mei he folofolá, ʻa e fakahinohino ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi ha tohi he 1982 mo e 2001, pea mo e ngaahi lea ʻa e kau ʻAposetolo kehe ne nau poupouʻi e kau mēmipa ʻo e Siasí ke maluʻi mo akoʻi e māmaní ko e Siasí ʻoku ui ʻaki ia e huafa ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ko e hingoa ʻeni ʻe ui ʻaki kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he ʻaho fakaʻosí. Ko e hingoa ia ʻe fakafaikehekeheʻi ʻaki Hono Siasí mei he ngaahi siasi kehé.

ʻOku ou faʻa fakakaukau ki he ʻuhinga ne lōloa ai e hingoa naʻe ʻai ʻe he Fakamoʻuí ki Hono Siasi ne toe fakafoki maí. Mahalo ʻe ngali lōloa, ka ʻo ka tau fakakaukau pē ko hono fakamatalaʻi ia ʻo e Siasí, pea ʻoku fakaofo leva ʻene ngali nounou pē, fakamoʻomoʻoni, mo fakahangatonu. ʻE anga fēfē nai ha fuʻu hangatonu mo mahino ange ha faʻahinga fakamatala kae kei fakahaaʻi pē ʻi he ngaahi lea nounou?

Ko e foʻi lea kotoa pē ʻoku mahino lelei pea mahino ʻene makehé. ʻOku fakamahinoʻi ʻe he foʻi lea Ko é ʻa e tuʻunga makehe ʻo e Siasi naʻe toe fakafoki maí mei he ngaahi siasi ʻo e māmaní.

ʻOku fakahaaʻi ʻe he ngaahi foʻi lea Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ko Hono Siasí ʻeni. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻi he Tohi ʻa Molomoná, “Pea ʻoku fēfē ʻene hoko ko hoku siasi ʻo kapau ʻoku ʻikai ui ia ʻi hoku hingoá? He kapau ʻoku ui ha siasi ʻi he hingoa ʻo Mōsesé pea ko e siasi ia ʻo Mōsese; pe kapau ʻoku ui ia ʻi he hingoa ʻo ha tangata [hangē ko Molomoná] pea ko e siasi ia ʻo ha tangata; ka kapau ʻoku ui ia ʻi hoku hingoá pea ko hoku siasí ia, ʻo kapau kuo langa ʻa kinautolu ʻi heʻeku ongoongoleleí” (3 Nīfai 27:8).

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e Siasi tatau mo e Siasi ko ia naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisi lolotonga ʻEne ngāue fakafaifekau he māmaní ka kuo toe fakafoki mai he ngaahi ʻaho kimui ní. ʻOku tau ʻilo naʻe ʻi ai ha hē, pe ko e hē mei he moʻoní, ʻo fie maʻu ai ke toe fakafoki mai Hono Siasi moʻoni mo kakató ʻi hotau kuongá.

ʻOku ʻuhinga e Kau Māʻoniʻoní ko e muimui hono kau mēmipá kiate Ia pea feinga ke fai Hono finangaló, tauhi ʻEne ngaahi fekaú, mo teuteu ke nofo ʻi Hono ʻaó mo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku ʻuhinga pē ʻa e kau māʻoniʻoní kiate kinautolu ʻoku fekumi ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻenau moʻuí ʻaki ʻenau fuakava ke muimui kia Kalaisí.

ʻOku tala mai ʻe he hingoa naʻe foaki ʻe he Fakamoʻuí ki Hono Siasí ko hai moʻoni kitautolu mo e meʻa ʻoku tau tui ki aí. ʻOku tau tui ko Sīsū Kalaisí ko e Fakamoʻui pea mo e Huhuʻi Ia ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Naʻá Ne fakalelei maʻanautolu kotoa pē ʻe fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá, pea naʻá Ne vete e haʻi ʻo e maté mo fakahoko e toetuʻu mei he maté. ʻOku tau muimui kia Sīsū Kalaisi. Pea hangē ko e folofola ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ki hono kakaí, pea ʻoku ou toe fakapapauʻi atu ia he ʻahó ni kiate kitautolu hono kotoa, “Manatu ke tauhi maʻu ʻa [Hono] huafá ʻo tohi maʻu ai pē ʻi homou lotó” (Mōsaia 5:12).

ʻOku kole mai ke tau tuʻu ko ha fakamoʻoni kiate Ia “ ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē” (Mōsaia 18:9). ʻOku ʻuhinga ʻeni kuo pau ke tau loto ke ʻilo ʻe he niʻihi kehé ko hai ʻoku tau muimui ki aí pea ko e Siasi ʻo hai ʻoku tau kau ki aí: ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku tau loto moʻoni ke fai ʻeni ʻi he laumālie ʻo e ʻofa mo e fakamoʻoni. ʻOku tau loto ke muimui ʻi he Fakamoʻuí ʻaki hono fakahā faingofua, mahino, mo loto fakatōkilalo ko e kau mēmipa kitautolu ʻo Hono Siasí. ʻOku tau muimmui kiate Ia ʻi heʻetau hoko ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní —kau ākonga he ʻaho kimui ní.

ʻOku faʻa ʻai ʻe he niʻihi kehé ha hingoa fakatenetene ʻo e kakaí mo e ngaahi kautahá. Ko e hingoa fakatenetené ko hano fakanounouʻi ha hingoa, pe naʻe toʻo ia mei ha meʻa ne hoko pe meʻa fakaesino pe ʻulungāanga kehe. Neongo ʻoku ʻikai ke tuʻunga tatau pe mahuʻinga e hingoa fakatenetené hangē ko e hingoa totonú, ka ʻoku lava pē ke fakaʻaongaʻi.

Kuo faʻa ʻi ai foki ha hingoa fakatenetene ki he Siasi ʻo e ʻEikí he kuonga motuʻá mo onopooni. Naʻe ui e Kāingalotu ʻi he Fuakava Foʻoú ko e Kau Kalisitiané koeʻuhi he naʻe mahino ʻenau tui kia Sīsū Kalaisí. Naʻe fuofua ngāue ʻaki ʻe he kau fakaangá e hingoa ko iá ko hono tukuhifo ʻo kinautolu, ka ko ha hingoa lelei ia he taimí ni; pea ʻoku tau lāngilangiʻia ke ui kitautolu ko ha siasi faka-Kalisitiane.

Naʻe ui hotau kau mēmipá ko e Kau Māmongá koeʻuhi ko ʻetau tui ki he Tohi ʻa Molomoná: Ko ha Fakamoʻoni ʻe Taha ʻo Sīsū Kalaisi. ʻE fakaʻaongaʻi lahi ange ʻe ha niʻihi kehe ʻa e foʻi lea Māmongá ke fakakau mo ʻuhinga kiate kinautolu kuo mavahe mei he Siasí ʻo fokotuʻu ha ngaahi kulupu fakamoveteveté. ʻOku hoko ʻeni ko ha meʻa ke fai ai ha puputuʻu. ʻOku tau fakamālō ʻi he ʻikai ngāue ʻaki ʻe he mītiá e foʻi lea Māmongá ʻi ha founga ʻe lava ke fetoʻoaki ai ʻe he kakaí ʻa e Siasí mo e kau mali tokolahí pe ngaahi kulupu lotu ʻoku nau kei mateakiʻi ke fai e ngaahi tefitoʻi moʻoni kimuʻá. Tuku ke u tala fakahangatonu atu ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha fekauʻaki ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo ha fakahingoa kehe ne toʻo mei hotau hingoá kau ai e kulupu lotu ʻoku kei mali tokolahí, pe ko kinautolu ʻoku ui ko e Kau Māmonga mateaki kimuʻá.

Neongo ʻoku ʻikai ko e hingoa kakato mo totonu ʻo e Siasí ʻa e Māmongá pea naʻe ʻai ia ʻe he kau fakaangá he ngaahi taʻu ʻo e fakatangá, ka kuo hoko ia ko ha hingoa fakatenetene ki he kāingalotú kae ʻikai ko e kautaha lotú. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke taʻofi ʻetau ngāue ʻaki e hingoa Māmongá ʻo ka ʻaonga, ka ʻoku totonu ke hokohoko atu ʻetau fakamamafaʻi hono ngāue ʻaki e hingoa kakato mo totonu ʻo e Siasí. ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻoku totonu ke tau fakaʻehiʻehi pea ʻoua ʻe poupouʻi e hingoa ko e “Siasi Māmongá.”

Kuo lahi e ngaahi ngāue kuó u fai he ngaahi feituʻu kehekehe ʻi he māmaní, pea faʻa ʻeke mai pe ʻoku ou kau ki he Siasi Māmongá. Ko ʻeku talí, “Ko ha mēmipa au ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. Koeʻuhí ʻoku mau tui ki he Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia ʻoku fakahingoa ia ki ha palōfita mo ha taki ʻi ʻAmelika motuʻa pea ko ha fakamoʻoni ia ʻe taha ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku faʻa ui ai kimautolu he taimi ʻe niʻihi ko e kau Māmongá.” ʻOku tali lelei ʻeni ʻi he meʻa kotoa pē pea maʻu ai ha ngaahi faingamālie lahi ke u fakamatalaʻi hono toe fakafoki mai e kakato ʻo e ongoongoleleí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

Kāinga, fakakaukau ki he mālohi ʻe lava ke maʻu ʻi hono fakaʻaongaʻi e hingoa kakato ʻo e Siasí ʻo hangē ko e meʻa ne fakahā mai ʻe he ʻEikí. Pea kapau he ʻikai ke ke fakaʻaongaʻi e hingoa kakató, ka ke pehē pē, “ ʻOku ou kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí” pea toki fakamatalaʻi leva kimui “ ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.”

Mahalo ʻe fehuʻia ʻe ha niʻihi kau ki he ngaahi saiti ʻInitaneti hangē ko e Mormon.org mo e ngaahi tuʻuaki kehekehe ʻa e Siasí he mītiá. Hangē ko e meʻa ne u talaatú, ʻoku faʻa sai pē ia ʻi hono ʻai ki he kāingalotú ko e kau Māmongá. Ko hono moʻoní, ʻoku kumi kitautolu ʻaki e hingoa ko iá ʻe kinautolu ʻoku ʻikai ke siasí. Ka ʻi hoʻo fakaava hake pē ʻo e Mormon.org, ʻoku fakamatalaʻi totonu ai e hingoa ʻo e Siasí, pea ʻasi ia he peesi kotoa pē. ʻOku ʻikai ngali fakapotopoto ia ke ʻamanaki ʻe taipeʻi ʻe he kakaí e hingoa kakato ʻo e Siasí ʻi heʻenau kumi ke ʻilo kitautolu pe hū mai ki heʻetau uepisaití.

Neongo ʻe kei hoko atu e ngaahi fie maʻu ko ʻení, ka ʻoku totonu ke ʻoua naʻa nau taʻofi e kāingalotú mei hono fakaʻaongaʻi e hingoa kakato ʻo e Siasí ʻi ha faʻahinga taimi pē. Tau fakatupulaki ha ʻulungāanga ʻi hotau fāmilí mo ʻetau ngaahi ngāue he Siasí mo ʻetau feohi fakaʻahó ʻa hono fakamahinoʻi ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e hingoa ia naʻe fakahinohino mai ʻe he ʻEikí ke ui ʻaki kitautolú.

Naʻe toki fai ha savea ʻo mahino ʻa e fuʻu tokolahi e kakai ʻoku ʻikai totonu ke mahino kiate kinautolu ʻoku ʻuhinga e Māmongá ki he kau mēmipa hotau Siasí. Pea tokolahi mo ha kakai ʻoku ʻikai ke nau fakapapauʻi pe ko ha kau Kalisitiane koā e kau Māmongá. Neongo ʻenau lau ki heʻetau ngāue ko e Nima Fietokoní ʻi māmani hili e afaá, mofuiké, tāfeá, mo e hongé, ka ʻoku teʻeki pē ke nau fakafekauʻaki ʻetau tokoni ʻofa fakaetangatá mo kitautolu ko ha kautaha faka-Kalisitiane. ʻOku faingofua ange ke mahino kiate kinautolu ʻoku tau tui pea muimui ki he Fakamoʻuí kapau te tau lau ko e mēmipa kitautolu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻE lava leva ke fakafekauʻaki ai ʻe kinautolu ʻoku fanongo ki he foʻi lea Māmongá mo hotau hingoa ne fakahaá mo e kakai ʻoku muimui kia Sīsū Kalaisí.

Pea hangē ko e kole ko ia ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí he tohi ʻo e ʻaho 23 ʻo Fēpueli 2001:[ “ʻOku toe fakautuutu ange e mahuʻinga hono fakaʻaongaʻi e hingoa naʻe fakahā maí, ʻa ia ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní …, ʻi hotau fatongia ke malanga ʻaki e huafa ʻo e Fakamoʻuí ki he funga ʻo e māmaní. Kuo kole mai ke tau ngāue ʻaki totonu e hingoa ʻo e Siasí ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau talanoa ai ki he Siasí.”

ʻI he konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 1948, naʻe pehē ai ʻe Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmita, “Kāinga, ʻi hoʻomou mavahe atu mei he konifelenisí he ʻaho ní, te mou feohi mo ha ngaahi kulupu lotu kehekehe ʻo e māmaní, kae manatuʻi ʻoku taha pē ʻa e Siasi he funga māmaní naʻe fai ki ai e fekau fakalangi ke ne ʻai e huafa ʻo hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí” (ʻi he Conference Report, Oct. 1948, 167).

Kāinga, fakatauange ke tau manatuʻi ʻeni ʻi heʻetau mavahe mei he konifelenisí he pongipongi ní. Tuku ke ongo atu ʻetau fakamoʻoniʻi Iá pea tau tukulotoʻi ʻa ʻetau ʻofa kiate Iá, ko ʻeku lotú ia ʻi he loto fakatōkilalo ʻi Hono huafá, ko e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.