2010–2019
Te taime tano no te oraraa
Atopa 2011


Te taime tano no te oraraa

No ta outou taviniraa itoito e no te tusia hinaaro, ua riro ta outou misioni ei hoê iteraa mo‘a no outou.

Te hoê mahana rahi i roto i te oraraa o te hoê misionare, o ta’na ïa uiuiraa hopea, aore râ te « faaotiraa », e te peresideni misioni. Te taime faufaa roa i roto i te uiuiraa, o te tau‘a-parau-raa ïa no ni‘a i te mau iteraa faahiahia e te mau haapiiraa rahi tei apohia mai i roto noa i na 18 e tae atu e 24 ava‘e.

Noa’tu e ite-pinepine-hia te rahiraa o teie mau iteraa e teie mau haapiiraa i roto i te taviniraa misionare, e mea taa ê ihoa te misioni tata‘itahi, no te mau titauraa e te mau rave‘a o te faatupu e o te tamata ho‘i ia tatou ia au i to tatou mau hinaaro taa ê e ia au i to tatou huru.

Hou tatou a faaru‘e ai i to tatou fare i te fenua nei no te tavini i te hoê misioni rave tamau, ua faaru‘e tatou i te mau metua i te ra‘i no te faaoti i ta tatou misioni tahuti. E Metua i te Ra‘i to tatou, o te ite ia tatou—to tatou puai e to tatou paruparu, to tatou aravihi, e to tatou faufaa. Ua ite Oia i te hea peresideni misioni, te hea mau hoa misionare, te hea mau melo e te hea mau taata-imi e tano ia tatou ia riro ti‘a mai ei misionare, ei tane faaipoipo, ei metua tane, e ei taata e mau ra i te autahu‘araa.

E faataa te mau peropheta, te mau ite, e te mau heheu parau i te mau misionare i raro a‘e i te arata‘iraa e te faaûruraa a te Varua Maitai. E faatere te mau peresideni misioni faaûruhia i te mau tauiraa i te mau 6 hepetoma ato‘a, e e ite oioi roa e ua ite papû te Fatu i hea Oia e hinaaro ia tavini te misionare tata‘itahi.

Te mau matahiti i ma‘iri a‘e nei, ua tavini na o Elder Javier Misiego, no Madrid, i te fenua Paniola, i te hoê misioni rave tamau i Arizona. I te reira tau, ua riro to’na piiraa i te mau Hau Amui no Marite i te mea taa ê mau, no te mea te rahiraa o te mau taure‘are‘a no Paniola e piihia ratou ia tavini i to ratou iho fenua.

I te faaotiraa o te hoê pureraa pae auahi no te tĭtĭ, tei reira taua misionare ra e to’na hoa tei ani-manihini-hia, ua tapiri mai ra te hoê melo mauiui o te Ekalesia ia Elder Misiego o tei afa‘ihia mai e te hoê hoa. O te taime matamua i roto i te matahiti teie taata i te tomoraa i roto i te hoê fare pureraa. Ua ani atu ra oia ia Elder Misiego e ua matau anei oia ia Jose Misiego i Madrid. I to Elder Misiego pahonoraa e, o Jose Misiego te i‘oa o to’na metua tane, ma te oaoa ua ui maira taua taata ra i te tahi atu mau uiraa no te haapapû e o taua ihoa nei Jose Misiego. A papû ai e o te taata mau ihoa o ta raua e parau ra, ua ta‘i ihora teie melo mauiui. « O to oe metua tane ana‘e te taata ta’u i bapetizo i roto i ta’u misioni », o ta’na i parau e ua faaite e nahea ta’na misioni i roto i to’na feruriraa, i riro ei mea faufaa ore. Ua faatumu oia i te mau matahiti i rapae i te ekalesia i ni‘a i te mau mana‘o tu-ore e te aehuehu, ma te ti‘aturi e e faaru‘e oia i te Fatu.

I reira ua faaite mai o Elder Misiego i te hopearaa o taua « mana‘o manuïa-ore » ra no te misionare tei faataahia no to’na utuafare. Ua faaite oia ia’na e, ua bapetizohia to’na metua tane i te taure‘are‘araa, e ua faaipoipohia i roto i te hiero, e o Elder Misiego, te maha o na e 6 tamarii, e e toru o te mau tamaroa e hoê tamahine tei tavini i te hoê misioni rave tamau, e e mea itoito ratou paatoa i roto i te Ekalesia, e o ratou o tei faaipoipohia ua taatihia i roto i te hiero.

Ua auta faahou ihora te misionare melo mauiui ra. Na roto i ta’na mau tutavaraa, ua ite ïa oia i teie nei, e rave rahi mau oraraa tei haamaitaihia, e ua tono mai te Fatu i te hoê peresibutero no Madrid mai, no te fenua Paniola, i taua pureraa pae auahi ra i Arizona no te faaite ia’na e aita oia i faufaa ore. Ua ite te Fatu i hea Oia e hinaaro ai e tavini te misionare tata‘itahi.

Nahea te Fatu ia ma‘iti i te haamaitai ia tatou i te roaraa o te hoê misioni, aita te mau haamaitairaa no te taviniraa misioni i faataahia e hope i te taime e haamauruuruhia ai tatou e to tatou peresideni tĭtĭ. Ua riro ta tatou misioni ei hoê haapiipiiraa tumu no te toe‘a o te oraraa. Te mau iteraa, te mau haapiiraa e te iteraa papû tei noaa mai na roto i te taviniraa maitai ua faataahia no te horo‘a mai i te hoê niu tei patuhia i ni‘a i te evanelia e o te vai tamau noa i te tahuti nei e amuri atu. Tera râ, e tamau noa te mau haamaitairaa i muri iho i te misioni, te vai ra te mau titauraa e ti‘a ia faaturahia. I roto i te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau te tai‘o nei tatou « No te mea o ratou atoa o te hinaaro i te noaa mai i te hoê haamaitairaa i to’u rima nei e haapao ïa i te ture i faataahia no taua haamaitairaa ra » (PH&PF 132:5). Ua haapiihia teie parau tumu i roto i te aamu no te Exodo.

I muri a‘e i te fariiraa i ta’na titauraa no ô mai i te Fatu ra, ua ho‘i Mose i Aiphiti no te arata‘i i te mau tamarii no Iseraela i rapae i te faatîtîraa. Te ati i muri iho i te ati, aita te reira i manuïa i to ratou faaoraraa, e tae roa i te 10raa o te ati rahi, o te hopea ïa : « E i taua rui ra hoi au e haere ai na rotopu i te fenua nei o Aiphiti, e e tairihia e au te mau matahiapo o te fenua nei o Aiphiti » (Exodo 12:12).

No te paruru i te « pohe » (irava 23), ua titau te Fatu i To’na nunaa ia pûpû i te hoê arenio « ino ore » ei tusia (irava 5), e ia haaputu i te toto no te tusia. I reira e « rave hoi ratou i te toto » e e tuu atu i te opani fare—« i na pou uputa e te te‘a i ni‘a‘e » (irava 7)—ma te fafauraa : « e ia hi‘o vau i taua toto ra, e na nia noa vau ia outou i reira, e ore roa e ma‘ihia i roto ia outou e pohe ai outou » (irava 13).

« Haere atura te tamarii a Iseraela, rave atura i ta Iehova parau mai » (irava 28). Ua pûpû ratou i te tusia, ua rave ratou i te toto, e ua tuu i ni‘a i to ratou fare. « e tae a‘era i te tuiraa po ra ta Iehova tairiraa i te mau matahiapo o te fenua ra o Aiphiti » (irava 29). Ua paruruhia o Mose e to’na nunaa, mai tei fafauhia e te Fatu.

Te toto i faaohipahia e te ati Iseraela, e tapa‘o no te Taraehara a te Faaora amuri a‘e, ua riro ïa te reira ei hoê faufaa no te tusia ta ratou i pûpû. Tera râ, aita te tusia e te toto i nava‘i noa no te farii i te haamaitairaa i fafauhia. Aita ana‘e i tuuhia te toto i ni‘a i na pou, e mea faufaa ore ïa te tusia.

Ua haapii mai te Peresideni Thomas S. Monson e : « E mea fifi te ohipa misionare. E titau te reira i to tatou puai, e huti te reira i te aravihi, e ani te reira i te tutavaraa rahi … Aita atu e haaraa e titau nei i te hora rahi e aore râ i te raveraa rahi e aore râ i taua tusia ra e te pure tuutuu ore » (“That All May Hear,” Ensign, Me 1995, 49)

Ei hopearaa no taua tusia ra, e ho‘i mai tatou mai ta tatou misioni mai e ta tatou iho mau horo‘a : Te horo‘a no te faaroo. Te horo‘a no te iteraa papû. Te horo‘a no te taa-maitai-raa i te ti‘araa o te Varua. Te horo‘a no te tuatapapa tamau i te evanelia. Te horo‘a e ua tavini i to tatou Faaora. Te mau horo‘a tei puohuhia i roto i te mau papa‘iraa mi‘omi‘o, i te mau api mahaehae o te A Poro Haere i Ta’u nei Evanelia, i te mau buka aamu a te misionare, e te mau aau mehara. Teie râ, mai te mau tamarii o Iseraela, e titau te mau haamaitairaa tamau tei apitihia i te taviniraa misioni, i te faaohiparaa i muri mai i te tusia.

Mau matahiti i ma‘iri a‘e nei, a peresideni ai maua te tuahine Waddell i te misioni no Barcelone i Paniola, ua horo‘a vau i te hoê titauraa hopea i te mau misionare i te uiuiraa hopea. Ia ho‘i ratou i te fare, ua ani au ia ratou ia feruri maite i te mau haapiiraa e te mau horo‘a o ta ratou i farii no ô mai i te hoê Metua maitai i te Ra‘i ra. Ua ani ia ratou ia tabula na roto i te pure e ia feruri e nahea ratou ia faaohipa i taua mau haapiiraa ra i muri iho i te misioni : Te mau haapiiraa o tei taui i te mau tuhaa ato‘a o to ratou oraraa—te haapiiraa e te ma‘itiraa no te toro‘a, te faaipoiporaa e te mau tamarii, te taviniraa i te Ekalesia i mua nei—e, o te mea faufaa roa ia, ia tamau noa to ratou tupu rahi e ia tamau noa ia riro ei mau pĭpĭ no Iesu Mesia.

Aita i taere roa no te hoê misionare tahitô ia feruri i te mau haapiiraa tei noaa na roto i te hoê taviniraa haapa‘o maitai e ia faaohipa i te reira ma te itoito. Ia rave tatou i te reira, e faaûru-rahi-mai te Varua i roto i to tatou oraraa, e haapuaihia to tatou mau utuafare, e e haafatata atu tatou i to tatou Faaora e i te Metua i te Ao ra. I te hoê amuiraa rahi i ma‘iri a‘e nei, ua tuu mai o Elder L. Tom Perry i teie titauraa manihini : « Te ani nei au ia outou e te mau misionare tei faaoti i ta outou tau misionare, ia haamo‘a faahou ia outou, ia faaapî faahou ia outou i te hinaaro e i te varua o te ohipa misionare. Te ani nei au ia outou ia faaite outou, ia riro outou, e ia rave outou mai te hoê tavini o to tatou Metua i te Ao ra …Te hinaaro nei au e fafau atu ia outou e, e haamaitairaa rahi tei faataahia no outou, mai te mea e, e tamau noa outou i te haere i mua ma te uruhia i taua itoito ra o ta outou i farii na a riro ai outou ei misionare rave tamau ». (« Te Misionare i Faaoti i ta’na Misioni », Liahona, Tenuare 2002, 89, Ensign, Novema 2001, 77).

I teie nei, no te feia apî tamaroa aita â i tavini i te hoê misioni rave tamau, te faaite nei au i te a‘oraa a te peresideni Monson no te ava‘e atopa i ma‘iri a‘e nei : « te parau faahou atu nei au i te mea ta te mau peropheta i haapii maoro—ia faaineine i te mau feia apî tane ti‘amâ atoa e te itoito ia tavini i te hoê misioni. Te taviniraa misionare o te hoê hopoi‘a na te autahu‘araa—te hoê faaueraa ta te Fatu e titau ia tatou tei farii rahi » (« A Farerei Faahou  Tatou », Liahona, Novema 2010, 5–6).

Mai te mau misionare i tahitô ra e no teie tau, ua ite te Fatu ia outou e e iteraa misioni Ta’na i faataa no outou. Ua ite Oia i to outou peresideni misioni e i to’na hoa here, o te here ia outou mai ta raua iho mau tamarii e o te imi i te faaûruraa e te arata‘iraa no outou. Ua ite Oia i to outou mau hoa misionare e te mea o ta outou e haapii mai ia ratou. Ua ite Oia i te mau vahi ato‘a i reira outou e ohipa ai, te mau melo ta outou e farerei, te taata ta outou e haapii, e te mau oraraa ta outou e taui e amuri noa’tu.

No ta outou taviniraa itoito e no te tusia hinaaro, ua riro ta outou misioni ei hoê iteraa mo‘a no outou. E ite outou no te semeio no te faafariuraa a ohipa ai te Varua na roto ia outou no te haaputapû i te aau o te feia o ta outou e haapii atu.

A faaineine ai outou no te tavini, e mea rahi te ohipa. Te riroraa ei hoê tavini maitai no te Fatu, ua hau atu ia i te faataaraa, te tuuraa i te tareta i‘oa, aore râ te tomoraa i roto i te pû haapiipiiraa a te misionare. E haamata te reira hou outou a piihia ai e « Elder ».

Ia tae i ta outou misioni e to outou iho iteraa papû no te Buka a Moromona, tei fariihia na roto i te tuatapaparaa e te pure. « E faaiteraa papû te Buka a Moromona no te atuaraa o te Mesia. E faaiteraa papû ato‘a no te Faaho‘i-faahou-raa mai na roto i te Peropheta Iosepha Semita. … Ei misionare, e mea ti‘a ia outou ia farii i te hoê iteraa papû e e parau mau te Buka a Moromona. … [E riro mai] teie iteraa o te Varua Maitai ei fâ matamua no ta outou haapiiraa » (Ia Poro Haere i Ta’u nei Evanelia : Te Hoê Arata‘i no te Ohipa Misionare [2004], 103).

Ia tae i ta outou misioni ma ti‘amâ i te hoaraa i te Varua Maitai. I roto i te mau parau a te peresideni Ezra Taft Benson : « Te varua o te hoê tao‘a faufaa rahi roa i roto i teie nei ohipa. Ma te Varua e faarahi ra i to outou piiraa, e nehenehe ta outou e faatupu i te mau semeio no te Fatu i roto i te misioni. Ia ore te Varua, e ore roa ïa outou e manuïa noa’tu ta outou taleni e to outou aravihi ». (I roto Ia Poro Haere i Ta‘u nei Evanelia, 200)

Ia tae i ta outou misioni ma te ineine no te ohipa. « To outou manuïaraa ei misionare [ua] faitohia ïa na mua roa i ni‘a i ta outou fafauraa ia imi, ia haapii, ia bapetizo, e ia haamau ». E titauhia outou ia ohipa maitai i te mau mahana ato‘a, ma te tutava ia hopoi mai i te mau varua i te Mesia ra. (Ia Poro Haere i Ta’u nei Evanelia, 10, 11).

Te faahiti faahou nei au i te aniraa a Elder M. Russell Ballard, ta’na i horo‘a i te hoê pŭpŭ feia apî tamaroa o te faaineine ra ia tavini : « Te hi‘o nei matou ia outou e to‘u mau taea‘e apî no te Autahu‘araa a Aarona. Te hinaaro nei matou ia outou. Mai na 2.000 faehau apî roa a Helamana, e mau tamaroa varua ato‘a outou na te Atua, e e nehenehe atoa outou e farii i te puai no te paturaa e te parururaa i To’na basileia. Te hinaaro nei matou ia outou ia rave i te mau fafauraa mo‘a, mai ta ratou i rave. Te hinaaro nei matou ia outou ia haapa‘o maite e ia faaroo, mai ia ratou atoa ra » (« Te u‘i faahiahia roa a‘e o te mau misionare », Liahona, Novema 2002, 47)

A farii ai outou i teie titauraa manihini, e haapii mai outou i te hoê haapiiraa rahi, mai ia Elder Misiego ra e o ratou paato‘a o tei tavini ma te faaroo, tei faaoti, e o tei faaohipa. E haapii mai outou e, e parau mau te mau parau ta to tatou peropheta, te peresideni Thomas S. Monson : « No outou teie taime tano no te tau misionare. Te tia‘i mai ra te mau haamaitairaa mure ore ia outou na. Ia riro outou ei faufaa taa ê eiaha ei mau taata mata‘ita‘i ei mau taata ha‘uti râ i ni‘a i te tahua o te taviniraa a te autahu‘araa » (Ensign, Me 1995, 49). Te faaite papû nei e parau mau te reira no roto i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.