2010–2019
Ko e Tahaʻi Faingamālie ʻo e Moʻuí
ʻOkatopa 2011


Ko e Tahaʻi Faingamālie ʻo e Moʻuí

ʻE fakafou ʻi hoʻo ngāue mateakí mo e loto feilaulaú ha hoko hoʻo ngāue fakafaifekaú ko ha potu māʻoniʻoni kiate koe.

ʻOku hoko e ʻinitaviu fakaʻosi mo e palesiteni fakamisioná kae “foki ki ʻapí” ko e makamaile ia ʻo e moʻui ʻa ha faifekau. ‘Oku ʻi he uho ʻo e ʻinitaviú ʻa hono talanoaʻi ko ia ʻo e ngaahi aʻusia fakangalongataʻá mo e ngaahi lēsoni mahuʻinga kuo ako ʻi he māhina ʻe 18 ki he 24 ko iá.

Neongo ʻoku ngali angamaheni e konga lahi e ngaahi aʻusia mo e lēsoni ko ʻení ki he ngāue fakafaifekaú, ka ʻoku makehe ʻa e ngāue takitaha, ʻo ʻi ai hono ngaahi poletaki mo e faingamālie ke ne siviʻi kitautolu ʻo fakatatau mo ʻetau fie maʻú mo e ʻulungāanga fakatāutahá.

Kimuʻa pea tau mavahe mei hotau ʻapí ke ngāue fakafaifekaú, naʻa tau mavahe mai mei heʻetau mātuʻa fakalangí ke fakahoko hotau misiona fakamatelié. ʻOku ʻi ai haʻatau Tamai Hēvani ʻokú Ne ʻafioʻi kitautolu—hotau mālohingá mo e vaivaí mo e meʻa te tau malava mo aʻusiá. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e palesiteni fakamisiona mo e ngaahi hoa, kāingalotu mo e kau fiefanongo ʻoku tau fie maʻu, ke tau hoko ai ko e faifekau, husepāniti, tamai mo e taha maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻoku tau fie aʻusiá.

ʻOku vahe atu ʻe he kau palōfitá, kau tangata kikite mo maʻu fakahaá ʻa e kau faifekaú ʻo fakatatau mo e tataki mo e ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tataki ʻe he kau palesiteni fakamisiona ʻoku ueʻi fakalaumālié ʻa e fehikitakí he uike ʻe ono kotoa pē mo ne ʻiloʻi vave ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e feituʻu ʻokú Ne finangalo ke ngāue ai e faifekau takitaha.

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, naʻe ngāue fakafaifekau ai ʻi ʻAlisona ʻa ʻEletā Havea Misiako mei Metuliti ʻi Sipeiní. Ne hā ngali kehe he taimi ko iá hono uiuiʻi ia ke ngāue fakafaifekau ki he ʻIunaiteti Siteití, he naʻe meimei ui pē kau talavou Sipeiní ia ke ngāue ʻi honau fonuá.

ʻI he tuku ha faeasaiti fakasiteiki naʻe fakaafeʻi ke lea ai ʻa ʻEletā Misiako mo hono hoá, naʻe fakafetaulaki ange ki ai ha mēmipa māmālohi ʻo e Siasí ʻa ia ne ʻalu ange mo hano kaungāmeʻa. Ko e fuofua taimi ʻeni ʻi ha ngaahi taʻu lahi ke hū ai e tangatá ni ʻi ha falelotu. Naʻe fehuʻi ange kia ʻEletā Misiako pe ʻokú ne ʻiloʻi nai ha taha ko Hōsea Misiako ʻi Metuliti. ʻI he tali ange ʻe ʻEletā Misiako ko ʻene tamaí ko Hōsea Misiakó, naʻe fiefia e tangatá ʻo toe fai ha ngaahi fehuʻi ke fakapapauʻi ko Hōsea Misiako ia ʻokú ne kumí. ʻI hono fakapapauʻi pē ko e tangata tonu ia ʻokú na talanoa ki aí, naʻe kamata leva ke tangi e mēmipa māmālohí. Naʻá ne fakamatala ange ʻo pehē, “Ko hoʻo tamaí pē naʻá ku papitaiso heʻeku ngāue fakafaifekaú,” peá ne fakamatala ai ʻene fakakaukau ne ʻikai ola lelei ʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne pehē ne kau ia he ngaahi ʻuhinga ʻo ʻene māmālohi he Siasí he naʻá ne ongoʻi taʻefeʻunga mo mafasia, ʻo ne pehē kuo tōnounou ʻene faifatongia ki he ʻEikí.

Naʻe fakamatalaʻi leva ʻe ʻEletā Misiako e mahuʻinga ki hono fāmilí ʻa e faifekau ngali “tōnounou” ko ʻení. Naʻá ne talaange naʻe papitaiso ʻene tamaí ʻi heʻene kei tāutahá peá ne mali ʻi he temipalé pea ko ʻEletā Misiakó ko e fika fā ia ʻi ha fānau ʻe toko ono pea kuo ngāue fakafaifekau kotoa e tamaiki tangatá mo hano tuofefine pea ʻoku nau mālohi kotoa ʻi he Siasí pea nau mali mo sila ʻi he temipalé.

Naʻe kamata ke tangi halotulotu e mēmipa māmālohi ne ʻosi ngāue fakafaifekaú. Kuo fakafou heʻene ngāué hano faitāpuekina ha moʻui ʻa ha toko lahi pea kuo fekauʻi atu ʻe he ʻEikí ha faifekau mei Metuliti ʻi Sipeiní ki ha faeasaiti ʻi ʻAlesona ke ne fakahaaʻi kiate ia naʻe ʻikai iku-launoa ʻene ngāué. ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí e feituʻu ke ngāue ai e faifekau takitaha.

Ko e hā pē e founga ʻe fili ʻe he ʻEikí ke faitāpuekina ʻaki kitautolu ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú, ka ʻoku ʻikai fakataumuʻa ke ngata e ngaahi tāpuaki ia ʻo e ngāue fakafaifekaú ʻi he taimi ʻoku tukuange ai kitautolu ʻe he palesiteni fakasiteikí. ʻOku hoko hoʻo ngāue fakafaifekaú ko ha akoʻanga ia ʻi he moʻuí. ʻOku fakataumuʻa e ngaahi aʻusia, lēsoni, mo e fakamoʻoni ʻoku maʻu lolotonga ʻete ngāue fakafaifekau tōnungá, ke hoko ko ha fakavaʻe ʻoku fakatefito ʻi he ongoongoleleí, ʻe tuʻuloa ʻi he moʻui matelié ʻo aʻu ki he taʻengatá. Ka ke kei hokohoko atu e ngaahi tāpuakí hili e ngāue fakafaifekaú, ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ke fakakakato. ʻOku tau lau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, “He ko kinautolu kotoa pē ʻoku fie maʻu ha tāpuaki mei hoku nimá, te nau tauhi ʻa e fono ʻa ia naʻe fokotuʻu ki he tāpuaki ko iá, pea mo hono ngaahi tuʻunga ʻo iá,” (T&F 132:5). ʻOku akoʻi mai e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he talanoa ʻo e Hikifonongá.

Hili hono maʻu ʻe Mōsese ʻa e tuʻutuʻuni mei he ʻEikí, naʻá ne toe foki ki ʻIsipite ke fakatauʻatāinaʻi e fānau ʻa ʻIsilelí. Neongo e ngaahi tauteá ka naʻe ʻikai pē tukuange mai kinautolu, ʻo iku ai ki he tautea fakaʻosi hono 10: “He te u ʻalu ʻo ʻasi ʻi he fonua ʻo ʻIsipité he pooni pea te u taaʻi ʻa e ʻuluaki fānau kotoa pē ʻi he fonua ko ʻIsipité” (ʻEkesōtosi 12:12).

Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ki Hono kakaí ke nau feilaulau ʻaki ha lami “taʻe hano mele” (veesi 5) pea mo tānaki ʻa e toto mei he feilaulaú ke maluʻi ai kinautolu mei he “fai fakaʻauhá” (veesi 23). Naʻe pau ke nau “toʻo ʻa e totó” ʻo vali ʻaki e hūʻanga ki he ʻapi kotoa pē ʻa e pou ʻe ua mo e ʻakau fakalava ʻi he ʻulu matapaá” (veesi 7)})—fakataha mo e talaʻofá ni: “ʻO kaú ka mamata ki he totó, te u laka atu ʻiate kimoutolu, pea ʻe ʻikai ha fakaʻauha kiate kimoutolu” (veesi 13).

“Naʻe ʻalu ʻa e fānau ʻo ʻIsilelí ʻo fai ʻo hangē ko e fekau ʻa [e ʻEikí]” (veesi 28). Naʻa nau fai e feilaulaú, tānaki e totó ʻo vali ʻaki honau ʻapí. “Pea naʻe hoko ʻo pehē, ʻi heʻene tuʻuapoó, naʻe taaʻi ʻe [he ʻEikí] ʻa e ʻuluaki fānau kotoa pē ʻi he fonua ko ʻIsipité” (veesi 29). Naʻe maluʻi ʻa Mōsese mo hono kakaí ʻo fakatatau mo e talaʻofa ʻa e ʻEikí.

Ko e toto ko ia ne fakaʻaongaʻi ʻe he kau ʻIsilelí, ko e ola ia ʻo e feilaulau ne nau faí, ko ha fakataipe ʻo e Fakalelei ne teu ke fai ʻe he Fakamoʻuí. Ka neongo ia, naʻe ʻikai mei feʻunga pē ʻa e feilaulaú mo e totó ke maʻu ʻaki e tāpuaki kuo talaʻofá. Kapau naʻe ʻikai ke nau ʻai e totó ki he kau matapaá, naʻe mei iku launoa pē ʻa e feilaulaú ia.

Kuo akonaki mai ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻo pehē: “ʻOku faingataʻa ʻa e ngāue fakafaifekaú. ʻOkú ne toʻo ʻa e iví pea ngāue ʻaki ʻa hoto potó pea ʻokú ne fie maʻu ke te fai ʻa hoto tūkuingatá. … ʻOku ʻikai ke ʻi ai mo ha ngāue kehe ʻe fie maʻu ai ke te ngāue fuoloa pe lahi ange ʻete mateakí, hangē ko e feilaulaú mo e loto fakamātoató” (“That All May Hear,” Ensign, May 1995, 49).

Ko hono ola leva ʻo e feilaulaú, ko ʻetau foki mo ha ngaahi meʻafoaki mei heʻetau ngāue fakafaifekaú: ʻA e meʻafoaki ʻo e tuí. ʻA e meʻafoaki ʻo e ako fakaʻaho e folofolá. ʻA e meʻafoaki ʻo e ngāue maʻa hotau Fakamoʻuí. Ko ha ngaahi meʻafoaki kuo faʻo ʻi heʻetau ngaahi folofola kuo lahi hono fakaʻaongaʻí, ʻi he tatau ʻo e tohi Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleíkuo mahaehaé, tohinoa ʻa e faifekaú pea mo ha loto fakafetaʻi. Kae hangē ko e fānau ʻa ʻIsilelí, ʻoku kei fie maʻu pē ke tau fakaʻaongaʻi ia he hili ʻa e feilaulaú, ka tau hokohoko atu hono maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e ngāue fakafaifekaú.

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuohilí, lolotonga ʻeku tokangaʻi mo Sisitā Uātele e Misiona Sipeini Pasaloná, ne u vahe ange ha ngāue fakaʻosi ki he faifekau kotoa pē ʻi hono ʻinitaviu fakaʻosi kinautolú. ʻI heʻenau foki ki ʻapí, ne u kole ange ke nau tuku leva ha kiʻi taimi ke nau fakakaukau ai ki he ngaahi lēsoni mo e meʻafoaki kuo fakakoloa ʻaki kinautolu ʻe he Tamai Hēvaní. Naʻe kole ange ke nau hiki ʻi he faʻa lotu pea mo fakakaukauʻi e founga ke fakaʻaongaʻi lelei taha ai e ngaahi lēsoni ko iá—hili ʻenau ngāue fakafaifekaú: ʻa e ngaahi lēsoni ʻe ʻaonga ki ha tapa pē ʻo ʻenau moʻuí ʻi he akó mo e fili ʻenau ngāué, malí mo e fānaú, tokoni he kahaʻú ki he Siasí kae mahuʻinga tahá, e tuʻunga te nau aʻusiá mo e hokohoko atu ʻenau fakalakalaka ko e kau ākonga ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku ʻikai tōmui ki ha taha ʻosi ngāue fakafaifekau ke ne fakakaukauʻi e ngaahi lēsoni naʻá ne maʻu ʻi he ngāue faitōnunga naʻá ne faí pea fakaʻaongaʻi faivelenga ia. ʻI heʻetau fai iá, te tau ongoʻi kakato ange ai e tākiekina ʻa e Laumālié ʻi heʻetau moʻuí, ʻe fakamālohia hotau ngaahi fāmilí pea te tau toe ofi ange ai ki hotau Fakamoʻuí mo e Tamai Hēvaní. ʻI ha konifelenisi lahi kimuʻa, naʻe fai mai ʻe ʻEletā L. Tomu Peuli ʻa e fakaafé ni: “ʻOku ou kole ai kiate kimoutolu kuo ʻosi ngāue fakafaifekaú ke mou toe fakatapui muʻa kimoutolu ke mou fonu ʻi he loto fiengāué pea mo e laumālie ʻo e ngāue fakafaifekaú. ʻOku ou kole atu ke mou fōtunga pea hoko mo tōʻonga ko e tamaioʻeiki ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. … ʻOku ou fie talaʻofa atu ʻoku ʻi ai ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga kuo tokonaki maʻamoutolu kapau te mou tuiaki atu ai pē ki muʻa ʻi he vēkeveke ne mou maʻu ʻi hoʻomou kei ngāue fakafaifekau taimi kakató” (“Ko e faifekau ʻOsi Maí,” Liahona, Sānuali 2002, 88, 89; Ensign, Nov. 2001, 77).

ʻOku ou fie fai atu e faleʻi ne fai ʻe Palesiteni Monisoni ki he kau talavou teʻeki ai ngāue fakafaifekau taimi kakató ʻi ʻOkatopa ʻo e taʻu kuoʻosí: “ʻOku ou toe fakaongo atu e lea ʻa e kau palōfitá—ʻoku totonu ke teuteu e talavou moʻui taau kotoa ʻe malavá, ke ngāue fakafaifekau. Ko e ngāue fakafaifekaú ko e fatongia ia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí—ko ha fatongia ʻoku ʻamanaki mai e ʻEikí ʻe fakahoko ʻe kitautolu kuó Ne foaki lahi ki aí” (“ʻI Heʻetau Toe Fakataha Maí,” Liahona, Nōvema 2010, 5–6).

Hangē ko e kau faifekau he kuohilí mo e lolotongá, ʻoku ʻafioʻi koe ʻe he ʻEikí pea kuó Ne teuteu ha meʻa ke ke aʻusia he ngāue fakafaifekaú. ʻOkú Ne ʻafioʻi hoʻo palesiteni fakamisioná mo hono hoa ʻofaʻangá, pea te na ʻofa ʻiate koe ʻo hangē pē haʻana fānaú mo feinga ke maʻu ha ueʻi mo ha tataki fakalaumālie maʻau. ʻOkú Ne ʻafioʻi ho ngaahi hoá mo e meʻa te ke ako meiate kinautolú. ʻOkú Ne ʻafioʻi e feituʻu kotoa pē te ke ngāue aí, ʻa e kāingalotu te mou fetaulakí, kakai te mou akoʻí mo e moʻui te mou liliu ki he taʻengatá.

ʻE fakafou ʻi hoʻo ngāue mateakí mo e loto feilaulaú ha hoko hoʻo ngāue fakafaifekaú ko ha potu māʻoniʻoni kiate koe. Te ke mātā e mana ʻo e fakauluí ʻi he ngāue e Laumālié ʻo fakafou ʻiate koé ke liliu ai e loto ʻo kinautolu ʻokú ke akoʻí.

ʻOku lahi e meʻa ke fai ʻi hoʻo teuteú. ʻOku fie maʻu ha meʻa ʻoku mahulu hake ʻi hono vaheʻi koé, tui ʻo e pine hingoá pe hū ki he senitā akoʻanga faifekaú ka ke hoko ai ko ha tamaioʻeiki lelei ʻa e ʻEikí. Ko ha founga ia ʻoku kamata ʻi ha taimi lahi kimuʻa pea toki ui koe ko ha “ʻEletaá.”

Aʻu ki hoʻo ngāue fakafaifekaú mo haʻo fakamoʻoni pē ʻaʻau ki he Tohi ʻa Molomoná, naʻe maʻu ʻo fakafou ʻi he akó mo e lotú. Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni mālohi ia ki hono faka-ʻOtua ʻo Kalaisí. Ko ha fakamoʻoni foki ia ki hono Toe Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. … ʻI hoʻo hoko ko ha faifekaú, kuo pau ke ke ʻuluaki maʻu ha fakamoʻoni fakatāutaha ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. … ʻE tukutaha hoʻo ngaahi akoʻí ʻi he fakamoʻoni ko ʻeni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní” (Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú [2004], 121, 27).

Aʻu ki hoʻo ngāue fakafaifekaú ʻokú ke taau mo e takaua ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Hangē ko e lea ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní: “Ko e meʻa mahuʻinga taha ʻi he ngāue ko ʻení ko e Laumālié. ʻI hono fakamāʻoniʻoniʻi ʻe he Laumālié ʻa ho uiuiʻí, te ke lava ke fai ai ha ngaahi mana maʻá e ʻEikí ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú. Ka ʻikai te ke maʻu ʻa e Laumālié, he ʻikai ʻaupito pē te ka lava ha meʻa ʻo tatau ai pē pe ko e hā ho talēnití mo e meʻa ʻokú ke lava ʻo faí.” (ʻi he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, 210.)

Aʻu ki hoʻo ngāue fakafaifekaú ʻokú ke mateuteu ke ngāue. “‘E fakafuofuaʻi hoʻo lavameʻa ko e faifekaú, mei hoʻo tukupā ke kumi, akoʻi, papitaiso mo hilifakinimá.” ʻE fie maʻu ke ke “ngāue he ʻaho kotoa pē ke ola, fai ho lelei tahá ke ʻomi e ngaahi laumālié kia Kalaisi.” Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, 12

ʻOku ou toe fakaongo atu e fakaafe ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati naʻe fai ki ha kau talavou teu ō ʻo ngāue fakafaifekau, “ʻOku mau hanga atu kiate kimoutolu, kau talavou ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné. ʻOku mau fie maʻu kimoutolu. Hangē ko e kau tau kei talavou ʻe toko 2,000 ʻa Hilamaní, ʻoku mou hoko foki ko e ngaahi foha fakalaumālie ʻo e ʻOtuá pea ʻe lava ʻo fakakoloaʻi ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e mālohi ke mou langa hake mo maluʻi ʻa Hono puleʻangá. ʻOku mau fie maʻu ke mou fai ha ngaahi fuakava toputapu ʻo hangē ko kinautolú. ʻOku mau fie maʻu ke mou talangofua mo faivelenga kakato ʻo hangē ko kinautolú” (“Ko e Toʻu Tangata ʻo e Kau Faifekau Maʻongoʻonga Tahá,” Liahona, Nōvema 2002, 47).

ʻI hoʻo tali e fakaafé ni, te ke ako ai ha lēsoni maʻongoʻonga, ʻo hangē ko ia ne hoko kia ʻEletā Misiakó, pea mo kinautolu kotoa pē kuo ngāue faitōnunga, pea nau foki mai ʻo fakaʻaongaʻi iá. Te ke ʻilo ai ʻa hono moʻoni e lea ʻa hotau palōfita ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní: “Ko e tahaʻi faingamālie ko ia ke ngāue fakafaifekaú, ʻoku ʻaʻau ia. ʻOku fakatatali mai kiate koe e ngaahi tāpuaki ʻo e taʻengatá. ʻOku ʻaʻau e faingamālie ke ʻoua naʻá ke hoko ko ha kau mamata vaʻinga pē, ka ke ke kau atu ki hono fakahoko e ngāue ʻo e lakanga fakataulaʻeikí” (Ensign, May 1995, 49). ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻeni ʻi he huafa ʻo Sīsū kalaisí, ʻēmeni.