2010–2019
O Le Mana o Tusitusiga Paia
Oketopa 2011


O Le Mana o Tusitusiga Paia

O tusitusiga paia e pei lava o ni tamai sulu e faamalamalama ai o tatou mafaufau ma saunia i tatou mo taitaiga ma musumusuga mai lugā.

O i tatou e o mai i lenei pulelaa i le taimi o konafesi, e lagonaina le mana o a outou tatalo. Matou te manaomia, ma e faafetai atu ia te outou mo na tatalo.

Sa malamalama lo tatou Tama i le Lagi ina ia mafai e i tatou ona alualu i luma, e pei ona tatau ai i lo tatou olaga faaletino, e manaomia ona tatou feagai ma ni luitau faigata. O nisi o nei luitau o le a toetoe lava ina le gafataulimaina. Ua Ia saunia meafaigaluega e fesoasoani ai ia i tatou ia faamanuiaina i lo tatou olaga faaletino. O se seti se tasi o na meafaigaluega, o tusitusiga paia.

I gasologa o tausaga na musuia ai e le Tama i le Lagi ni alii ma ni tamaitai filifilia e saili, e ala i le taitaiga a le Agaga Paia, ni tali i faafitauli sili ona faigata o le olaga. Na Ia musuia na auauna faamaonia e faamaumau na tali e fai ma se ituaiga o tusitaulima mo i latou o Ana fanau e faatuatua i Lana fuafuaga o le fiafia ma i Lona Alo Pele, o Iesu Keriso. E mafai ona tatou maua lenei taitaiga i soo se taimi e ala i oa ua tatou ta’ua o tusitusiga faavae—o lona uiga, o le Feagaiga Tuai ma le Feagaiga Fou, le Tusi a Mamona, le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma le Penina Tau Tele.

Talu ai o tusitusiga paia na pogai mai i fesootaiga musuia e ala mai i le Agaga Paia, o ni upumoni a’ia’i lava ia. Tatou te le tau popole i ni faamaoniga o manatu faavae o loo i ai i tusitusiga faavae ona e talu ai o le Agaga Paia sa avea ma meafaigaluega na uunaia ma musuia i latou taitoatasi na faamaumauina ia tusitusiga paia.

O tusitusiga paia e pei lava o ni tamai sulu e faamalamalama ai o tatou mafaufau ma saunia i tatou mo taitaiga ma musumusuga mai lugā. E mafai ona avea ma ki e tatala ai ala i fesootaiga ma lo tatou Tama i le Lagi ma Lona Alo Pele, o Iesu Keriso.

E maua mai i tusitusiga paia le malosiaga o le pule i a tatou tautinoga pe a malamalama tonu i ai. E mafai ona avea ma ni uo faamaoni ia e maua i soo se mea i soo se taimi lava.E maua pea i latou pe a manaomia. Ua maua mai i lo latou faaaogaaga o se faavae o upumoni ia e mafai ona fagua e le Agaga Paia. O le aoaoina, mafaufau loloto, sailiili, ma le taulotoina o mau ua pei lava o le faatumuina o se kapeneta o faila i uo, tulaga faatauaina, ma upumoni ia e mafai ona tapa i ai i soo se taimi, i soo se mea i le lalolagi.

E mafai ona oo mai se mana maoae mai le taulotoina o mau. O le taulotoina o se mau o le fatuina lea o se faigauo fou. E pei lava o le mauaina o se tagata fou e mafai ona fesoasoani mai i se taimi o puapuaga, tuu mai musumusuga ma faamafanafanaga, ma avea o se punavai o uunaiga mo suiga manaomia. Mo se faataitaiga, o le manatuaina peao lenei salamo, ua avea ai ma se punavai o le mana ma le malamalama mo a’u:

“O le lalolagi ma mea o tumu ai o a Ieova ia; o le atu laulau ma e o nonofo ai.

“Aua o ia lava na faavaeina ai i luga o le sami, ma faamau ai i luga o vaitafe.

“O ai ea se alu ae i le mauga o Ieova? O ai se tumau i lona afioaga paia?

“O le ua i ai lima mama, ma le loto mama, o le ua le naunau lona loto i le mea faatauvaa, ma ua le tauto faa’ole’ole.

“Na te maua le manuia mai ia Ieova, ma le amiotonu mai le Atua o lona faaolataga” (Salamo 24:1–5).

O le mafaufau loloto i se mau faapena e maua mai ai se taitaiga sili o le olaga. E mafai e tusitusiga paia ona fausiaina se faavae o le lagolago. E mafai ona latou saunia se punaoa maoae tele o ni uo naunautai e mafai ona fesoasoani ia i tatou. O se mau e taulotoina e oo ina avea ma se uo tumau e le faavaivaia i le gasologa o taimi.

O le mafaufau loloto i se savali mai se mau e mafai ona avea ma se ki e tatala ai faaaliga ma taitaiga ma musumusuga a le Agaga Paia. E mafai e se mau ona faatoafilemuina se agaga le fiafia, tuu atu le filemu, faamoemoe, ma se toefuataiga o le talitonuina o tomai o se tasi e faatoilalo ai luitau o le olaga. Ua i ai ia i latou se mana malosi e faamalolo ai luitau faalelagona pe afai o i ai le faatuatua i le Faaola. E mafai ona latou faatele’a’ia le faamalologa faaletino.

E mafai e tusitusiga paia ona fesootai atu uiga eseese i taimi eseese i o tatou olaga e tusa ma o tatou manaoga. O se mau atonu sa tatou faitau i ai i le tele o taimi e mafai ona maua ai ni uiga fou manino ia e faafouina ai ma malamalama i ai pe a tatou feagai ma se luitau fou i le olaga.

E faapefea ona e faaaogaina patino ia tusitusiga paia? Pe e te makaina au kopi? Pe e te tuuina ni faamatalaga i le laina ia manatua ai se taimi o se taitaiga faaleagaga po o se aafiaga na e aoaoina ai se lesona loloto? Pe e te faaaogaina uma ia tusitusiga faavae, e aofia ai le Feagaiga Tuai? Ua ou mauaina ni upumoni taua i itulau o le Feagaiga Tuai o vaega taua ia i le faavae o upumoni lea o loo taialaina lo’u olaga ma avea o se punaoa pe a ou taumafai e faasoa atu le savali o le talalelei i isi. Mo lena mafuaaga ou te fiafia ai lava i le Feagaiga Tuai. Ua ou mauaina ni maataua faapelepele o upumoni o salalau i ona itulau. Mo se faataitaiga:

“Ua fai atu Samuelu, E tusa ea ona fiafia o Ieova i taulaga mu ma taulaga, i lona fiafia i le faalogo i le siufofoga o Ieova? Faauta, o le faalogo e sili lea i le taulaga, ma le usiusitai e sili lea i le ga’o o le mamoe poa” (1 Samuelu 15:22).

“Ia e faatuatua ia Ieova ma lou loto atoa; a e aua le faalagolago i lou lava atamai.

“Ia e manatua o ia i ou ala uma, ona faatonuina ai lea e ia lava ou ala.

“Aua e te faafiapoto; ia e mata’u ia Ieova, ia alo ese i le leaga. …

“Lo’u atalii e, aua le faatauvaa ia te oe le aoaiga a Ieova; aua foi e te inoino pe a aoaiina oe e ia:

“Aua o le ua alofagia e Ieova, e aoaiina o ia e ia; e pei o le tamā ona aoaiina o lona atalii ua ia fiafia i ai.

“Amuia le tagata na te maua le poto, ma le tagata na te maua le mafaufau” (Faataoto 3:5–7, 11–13).

O le Feagaiga Fou foi o se punavai o upumoni taua:

“Ona fetalai atu ai lea o Iesu ia te ia, E te alofa atu i le Alii lou Atua ma lou loto atoa ma lou agaga atoa, ma lou manatu atoa.

“O le poloaiga muamua lena ma le sili.

“E faapena foi le lona lua, E te alofa atu i le lua te tuaoi, ia pei o oe lava ia te oe.

“O na poloaiga e lua ua autu ai le tulafono uma ma le au perofeta” (Mataio 22:37–40).

“Ua fetalai atu le Alii, Simona e, Simona e, faauta, ua manao tele Satani ia te outou, ia lulu ia te outou e pei o le saito:

“A ua ou faatoga mo oe, ina ne’i mavae lou faatuatua; a o oe foi, pe a liua mai oe, ona e faamalosi ai lea i ou uso.

“Ua fai mai o ia ia te ia, Le Alii e, ua ou sauni ta te o faatasi ma oe i le fale puipui atoa ma le oti.

“Ona fetalai atu lea o ia, Peteru e, ou te fai atu ia te oe, e le vivini moa i le po nei, seia e faafiti faatolu mai e te le iloa a’u. …

“A ua iloa o ia e le tasi o auauna fafine o nofo mai i tafatafa o le afi, ona pulatoa lea ia te ia, ua faapea ane, o lenei tagata foi sa faatasi ma ia.

“A ua faafiti atu o ia ia te ia, ua faapea atu, Funa e, ou te le iloa o ia.

“Ua toe itiiti, ona vaai mai lea o le tasi ia te ia, ua faapea mai, o oe foi le tasi o i latou. Ona fai atu lea o Peteru, Sole, e le o a’u.

“Ua mavae, pe atoa le itu po e tasi, ona matua fai mai ai lea o le tasi, ua faapea ane, E moni lava sa ia te ia lenei tagata, aua o le Kalilaia foi o ia.

“Ona fai atu lea o Peteru, Sole, ou te le iloa le mea e te fai mai na. Ona vivini loa lea o moa, a o tautala o ia.

“Ona faliu lea o le Alii, ua silasila atu ia Peteru. Ona manatu mai ai lea o Peteru i le fetalaiga a le Alii, na ia fetalai mai ia te ia, E le vivini moa seia e faafiti faatolu mai ia te au.

“Ona alu ai lea o Peteru i fafo, ua tagi lotulotu ia” (Luka 22:31–34, 56–62).

E maeu le tiga o lo’u loto i le mea na tupu ia Peteru i lena taimo.

O le mau lenei mai le Mataupu Faavae ma Feagaiga ua matuai faamanuiaina ai lo’u olaga: “Aua le saili e talai la’u upu, ae ia muamua saili ia maua la’u upu, ona matala ai lea o lou laulaufaiva; ona oo lea, afai e te manao i ai, o le a e maua lo’u Agaga ma la’u upu, ioe, le mana o le Atua i le faatalitonuina o tagata” (MF&F 11:21).

I la’u faamasinoga, ua aoao mai e le Tusi a Mamona ia upumoni i le manino uiga ese ma le mana. Mo se faataitaiga:

“Ma o lenei ou te manao ina ia outou lotomaualalalo, ma augofie ma agamalu; e faigofie ona faaoleoleina; tumu i le onosai ma le tali-tiga; ma faautauta i mea uma; ma filiga i le tausiga o poloaiga a le Atua i taimi uma; ma ole atu mo soo se mea tou te manaomia, faaleagaga ma faaletino; ma faafoi atu i taimi uma le faafetai i le Atua mo soo se mea o mea uma tou te maua.

“Ma vaai ia i ai ia te outou le faatuatua, faamoemoe, ma le alofa mama, ona tumu ai lea o outou i galuega lelei i taimi uma” (Alema 7:23–24).

Ma le isi:

“Ma o le alofa mama e loa ona tali-tiga, ma e agalelei, ma e le losilosivale, ma e le faafefeteina, e le sailia e ia ana lava, e le faaitagofie, e le mafaufau i se mea leaga, ma e le olioli i le amioletonu ae olioli i le upu moni, e onosaia mea uma, e talia mea uma, e faamoemoe i mea uma, e onosai i mea uma.

“O le mea lea, ou uso pele e, afai e le ia te outou le alofa mama o ni mea noa outou, ona e le uma le alofa mama. O le mea lea, ia outou fusi ai i le alofa mama, le mea ua silisili lea i mea uma, ona e iu mea uma—

“Ae o le alofa mama o le alofa le pona lea o Keriso, ma e tumau e faavavau; ma o soo se tasi e maua ua i ai ia te ia i le aso gataaga, o le a lelei ia te ia.

“O le mea lea, ou uso pele e, ia outou tatalo atu i le Tama ma le malosi atoa o le loto, ina ia faatumulia outou i lenei alofa, lea ua ia faaee mai i luga o i latou uma o e o soo moni o lona Alo, o Iesu Keriso; ina ia mafai ona avea o outou ma atalii o le Atua; a oo ai ina afio mai o ia o le a tatou faapei o ia, ona o le a tatou vaai ia te ia e pei ona i ai o ia; tau ina ia tatou maua lenei faamoemoe; tau ina ia mafai ona faamamaina i tatoue pei lava ona mama o ia.” (Moronae 7:45–48).

O lo’u toalua faapelepele, o Jeanene, e fiafia i le Tusi a Mamona. A o talavou o ia, na avea ma faavae o lona olaga. Sa avea ma se punavai o lana molimau ma aoaoga i le taimi o lana misiona talai i matusisifo o le Iunaite Setete.A o ma galulue ai i le misiona a Coroba, Atenitina, sa ia uunaia malosi lava le faaaogaina o le Tusi a Mamona i a matou taumafaiga talai. Sa faamautu muamua e Jeanene i lona olaga e faapea o i latou e faitauina pea le Tusi a Mamona e faamanuiaina i se fuataga faaopoopo o le Agaga o le Alii, se naunautaiga sili e usiusitai i Ana poloaiga, ma se molimau malosi atu o le paia o le Alo o le Atua.1I tausaga taitasi mo le tele o tausaga, ou te le iloa pe fia, ou te vaaia ai lava o ia o nofonofo filemu, ma toe faamaeaina foi ma le toto’a le faitauina atoa o le Tusi a Mamona a o tulata i le faaiuga o lena tausaga.

I le 1991 sa ou manao ai e avatu se meaalofa faapitoa lava o le Kerisimasi i lo’u aiga. Sa ou faamaumauina i la’u api talaaga le faataunuuina o lena manao e faapea: “Ua ta nei le 12:38 i le aoauli, Aso Lulu, 18 Tesema, 1991. Faatoa maea lava le puega o la’u faamatalaga o le Tusi a Mamona mo lo’u aiga. Sa avea lenei ma aafiaga na faateleina ai la’u molimau o lenei galuega paia ma faamalosia ai se manao i totonu ia te au ina ia faamasani atili i ona itulau ina ia aoao mai i nei upumoni i tusitusiga paia ina ia faaaogaina i la’u auaunaga i le Alii. Ou te fiafia i lenei tusi. Ou te molimau atu ma lo’u agaga e moni ia, sa saunia mo le faamanuiaina o le Aiga o Isaraelu, ma ona ituaiga eseese uma o loo salalau i le lalolagi. O i latou uma o le a suesueina ana savali i le lotomaualalo, i le faatuatua e talitonu ia Iesu Keriso, o le a iloaina lona moni a’ia’i ma o le a maua ai se oa e taitai atu ai i latou i le fiafia sili atu, filemu, ma mea e ausia i lenei olaga. Ou te molimau atu i le paia atoa, e moni lenei tusi.”

Tau ina ia faaaoga uma e i tatou taitoatasi le tamaoaiga o faamanuiaga e maua mai i le suesueina o tusitusiga paia, ou te tatalo ai i le suafa o Iesu Keriso, amene.

  1. Tagai Gordon B. Hinckley, “A Testimony Vibrant and True,” Liahona, Aug. 2005, 6.