2010–2019
Ko e Mālohi ʻo e Folofolá
ʻOkatopa 2011


Ko e Mālohi ʻo e Folofolá

ʻOku hangē e ngaahi tohi folofolá ko ha fanga kiʻi maama ʻoku nau fakamaama ʻetau fakakaukaú pea nau teuteuʻi kitautolu ke maʻu ha tataki mo ha ueʻi fakalaumālie mei langi.

ʻOku ongoʻi ʻe kimautolu ʻoku omi ki he tuʻunga malangá ni lolotonga e konifelenisí, ʻa e mālohi ʻo hoʻomou ngaahi lotú. ʻOku mau fie maʻu kinautolu, pea ʻoku mau fakamālō atu ai.

Naʻe mahino ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻe fie maʻu ke tau fetaulaki mo ha ngaahi faingataʻa lahi kae lava ke tau fakalakalaka lolotonga ‘etau ʻi he moʻui matelié. ʻE meimei lōmekina kitautolu ʻe honau niʻihi. Naʻá Ne tuku mai ha ngaahi meʻangāue ke tokoni ke tau lavaʻi hotau ngaahi ʻahiʻahiʻi ʻi he moʻui matelié. Ko ha seti meʻangāue ai ʻe taha ʻa e folofolá.

Kuo hanga ʻe he Tamai Hēvaní he kuonga kotoa pē ʻo ueʻi fakalaumālie ha kau tangata mo fafine kuo fili ke nau fekumi, ʻi he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ki ha ngaahi founga ke veteki ʻaki e ngaahi palopalema fakapuputuʻu ʻo e moʻuí. Kuó Ne ueʻi e kau tamaioʻeiki ko ia kuo ʻosi fakamafaiʻí ke nau hiki e ngaahi founga ko iá ke hoko ko ha faʻahinga tohi tuʻutuʻuni maʻa ʻEne fānau ʻoku tui ki Heʻene palani ʻo e fiefiá pea ʻi Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí. ʻE lava ke tau maʻu e fakahinohino ko ʻení ʻi ha faʻahinga taimi pē mei he koloa ʻoku tau ui ko e ngaahi tohi folofola ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí—ʻa ia ko e Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻóu, Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, pea mo e Mataʻitofe Mahuʻingá.

Koeʻuhí ʻoku maʻu e ngaahi folofolá mei he fetuʻutaki fakalaumālie ʻoku fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ko ia ʻoku nau hoko ai ko ha moʻoni haohaoa. ʻOku ʻikai fie maʻu ke tau hohaʻa ki he tonu ʻo e ngaahi fakakaukau ʻi he ngaahi folofola ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí he naʻe hoko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e meʻangāue ke ne fakaʻaiʻai mo ueʻi fakalaumālie e niʻihi fakafoʻituitui naʻa nau hiki e ngaahi folofolá.

ʻOku hangē e ngaahi folofolá ko ha fanga kiʻi maama ʻoku nau fakamaama hotau ʻatamaí pea nau teuteuʻi kitautolu ke maʻu ha tataki mo ha ueʻi fakalaumālie mei langi. ʻE lava ke nau hoko ko e kī ki hono fakaava ʻa e founga fetuʻutaki mo ʻetau Tamai ʻi Hēvaní pea mo Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí.

ʻI he taimi ʻoku tau fakaʻaongaʻi totonu ai e ngaahi folofolá, ʻoku nau ʻomai ʻa e mālohi ʻo e mafaí ki he ngaahi meʻa ʻoku tau lea ʻakí. ʻE lava ke nau hoko ko ha ngaahi kaungāmeʻa falalaʻanga ke maʻu ʻi ha feituʻu pea ʻi ha taimi pē. ʻOku nau ʻi ai maʻu pē ʻi he taimi ʻoku fie maʻu ai kinautolú. ʻOku ʻomi ʻe hono fakaʻaongaʻi kinautolú ha makatuʻunga ʻo e moʻoní ʻe lava ke fakaake mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku hangē hono ako, fakalaulauloto, fekumi, mo hono ako maʻuloto ʻo e folofolá ko hano fakafonu ha kapineti faʻoʻanga faile ʻaki ha ngaahi kaungāmeʻa, ngaahi meʻa mahuʻinga, mo ha ngaahi moʻoni ʻe lava pē ke maʻu tokoni mei ai ʻi ha faʻahinga taimi mo ha feituʻu pē ʻi māmani.

ʻOku lava ke maʻu ha mālohi lahi mei hono ako maʻuloto ʻo e folofolá. Ko hono ako maʻuloto ʻo ha potufolofolá ko hano kamata ia ʻo ha feohi fakakaungāmeʻa foʻou. ʻOku hangē ia hano toki ʻiloʻi ha taha foʻou ʻe lava ke tokoni ʻi he taimi ʻo e faingataʻá, ʻokú ne ueʻi mo fakafiemālieʻi kita, pea hoko ko ha maʻuʻanga poupou ki ha liliu ʻoku fie maʻu. Hangē ko ʻení, kuo hoko ʻeku tukupā ke ako maʻuloto e saame ko ʻení ko ha maʻuʻanga mālohi mo e mahino:

“ ʻOku ʻa [e ʻEikí] ʻa e fonua kotoa pē, mo hono mahu ʻo iá; ʻa māmani, mo kinautolu ʻoku nofo ʻi aí.

“He kuó ne fokotuʻu ia ki he ngaahi tahí, mo fokotuʻu maʻu ia ki he ngaahi vai lahí.

“Ko hai ʻe ʻalu hake ki he moʻunga ʻo e [ʻEikí]? pe ko hai ʻe tuʻu ʻi hono potu māʻoniʻoní?

“Ko ia ʻoku nima maʻá, mo loto māʻoniʻoní; ʻa ia naʻe ʻikai te ne hiki hono laumālié ki he meʻa vaʻingá, pe fuakava ʻi he kākā.

“Te ne maʻu ʻe ia ʻa e tāpuaki mei [he ʻEikí], mo e māʻoniʻoni mei he ʻOtua ʻo ʻene moʻuí” (Saame 24:1–5).

ʻOku hanga ʻe heʻetau fakalaulauloto ki ha potufolofola hangē ko iá ʻo ʻomi ha fakahinohino lahi ki he moʻuí. ʻE lava ke faʻu ʻe he ngaahi folofolá ha fakavaʻe mālohi. ʻE lava ke nau ʻomai ha maʻuʻanga tokoni lahi, ko ha ngaahi kaungāmeʻa fie tokoni te nau lava ʻo tokoniʻi kitautolu. ʻOku hoko ʻa e potufolofola ʻoku ako maʻulotó ko ha kaungāmeʻa mamae he ʻikai fakavaivaiʻi ʻi he taʻau ʻo taimí.

ʻE lava ke hoko ʻa e fakalaulauloto ki ha potufolofolá ko ha kī ke ne fakaava mai ʻa e fakahaá pea mo e tataki mo e ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE lava ke fakafiemālieʻi ʻe he folofolá ʻa e laumālie taʻemanongá, ʻo ʻomai ʻa e melinó, ʻamanaki leleí, mo toe fakafoki ʻa e loto falalá ke malava ai ʻe ha taha ʻo ikunaʻi e ngaahi faingataʻa ʻo e moʻuí. ʻOkú na maʻu ʻa e ivi mālohi ke fakaleleiʻi e ngaahi faingataʻaʻia fakaelotó ʻi he taimi ʻoku tau tui ai ki he Fakamoʻuí. Te nau lava ʻo fakamoʻui leva e sinó.

ʻE lava ke fakafetuʻutaki ʻe he folofolá ha ngaahi ʻuhinga kehekehe ʻi he taimi kehekehe ʻi heʻetau moʻuí ʻo fakatatau ki heʻetau ngaahi fie maʻú. ʻE lava ke toki ʻuhingamālie ange ha potufolofola kuo tau toutou lau mo hū foʻou ki he ʻatamaí ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo ha faingataʻa foʻou ʻi he moʻuí.

ʻOkú ke fakaʻaongaʻi fakatāutaha fēfē ʻa e folofolá? ʻOkú ke fakaʻilongaʻi nai hoʻo folofolá? ʻOkú ke hiki nai he tafaʻakí ha kiʻi fakamatala ke ne fakamanatu atu ha tataki fakalaumālie pe meʻa ne ke aʻusia ʻo ke ako ai ha lēsoni mahuʻinga? ʻOkú ke ngāue ʻaki nai e ngaahi folofola kotoa ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he Siasí, kau ai e Fuakava Motuʻá? Kuó u maʻu ha ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻi he Fuakava Motuʻá ʻoku nau mahuʻinga fau ki hono fakavaʻe ʻo e moʻoni ʻokú ne tataki ʻeku moʻuí pea hoko ko ha maʻuʻanga tokoni ʻi he taimi ʻoku ou feinga ai ke vahevahe ha pōpoaki ʻo e ongoongoleleí ki ha niʻihi kehe. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku ou saiʻia ai ʻi he Fuakava Motuʻá. ʻOku ou maʻu ʻi hono ngaahi pēsí ha ngaahi moʻoni mahuʻinga lahi. Hangē ko ʻení:

“Pea pehē ʻe Samuela, He ʻoku fiemālie tatau pē ʻa [e ʻEikí] ʻi he ngaahi feilaulau tutú, mo e ngaahi feilaulaú, ʻi he fai talangofua ki he leʻo ʻo [e ʻEikí]? Vakai, ʻoku lelei lahi ʻa e talangofuá ʻi he feilaulaú, pea ko e fakafanongó ʻi he ngako ʻo e fanga sipi tangatá” (1 Samuela 15:22).

“Falala ki [he ʻEikí] ʻaki ho lotó kotoa; pea ʻoua naʻa ke faʻaki ki ho poto ʻoʻoú.

“Ke ke fakaongoongo kiate ia ʻi ho hala kotoa pē, pea ʻe fakatonutonu ʻe ia ho ngaahi ʻalungá.

“ʻOua naʻá ke pehē ʻi ho mata ʻoʻoú, ʻokú ke poto; ka ke manavahē ki [he ʻEikí], pea tafoki mei he koví. …

“ʻE hoku foha, ʻoua naʻá ke manukiʻi ʻa e tautea mei [he ʻEikí]; pea ʻoua naʻá ke fiu ʻi heʻene valokí:

“He ko ia ʻoku ʻofa ki ai ʻa [e ʻEikí] ʻokú ne tautea; o hangē pē ko e tamaí ki he foha ʻokú ne fiemālie aí.

“ ʻOku monūʻia ʻa e tangata ko ia ʻokú ne maʻu ʻa e potó, mo e tangata ʻokú ne lavaʻi ʻa e ʻiló” (Lea Fakatātā 3:5–7, 11–13).

ʻOku maʻu foki mei he Fuakava Foʻoú mo ha ngaahi moʻoni mahuʻinga:

“Pea tala ʻe Sīsū kiate ia, Ke ke ʻofa ki [he ʻEiki] ko ho ʻOtuá ʻaki ho laumālié kotoa, mo hoʻo moʻuí kotoa, mo ho lotó kotoa.

“Ko e ʻuluaki pea ko e lahi ia ʻo e fekaú.

“Pea ko hono ua ʻoku tatau mo iá, Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé.

“Ko e fekaú ni ʻe ua ʻoku tautau ai ʻa e fonó kotoa mo e kau palōfitá” (Mātiu22:37–40)).

“Pea naʻe pehē ʻe he ʻEikí, Saimone, Saimone, vakai, ʻoku holi ʻa Sētane kiate kimoutolu; koeʻuhí ke ne fakatangaʻi ʻa kimoutolu ʻo hangē ko e uité:

“Ka kuó u hūfia koe, ke ʻoua naʻa mate hoʻo tuí; pea ʻo ka ke ka toe liliu, ke ke tokoniʻi ho kāingá.

“Pea pehē ʻe ia kiate ia, ʻEiki, te u ʻalu mo koe ki he fale fakapōpulá mo e maté.

“Pea pehē ʻe ia, Pita, ʻoku ou tala kiate koe, ʻE ʻikai ʻuʻua ʻa e moá ʻi he ʻahó ni, kae ʻoua ke tuʻo tolu haʻo fakafisi, ʻo pehē, ʻoku ʻikai te ke ʻilo au. …

“Ka naʻe mamata kiate ia ʻa e kaunanga ʻe toko taha ʻi heʻene nofo ofi ki he afí, ʻo ne sio fakamamaʻu kiate ia, mo pehē, Naʻe ʻiate ia foki ʻa e tangatá ni.

“Pea fakafisi ia, ʻo pehē, ʻE fefine, ʻoku ʻikai te u ʻilo ia.

“Pea toe siʻi mo e mamata kiate ia ʻa e tokotaha kehe, ʻo ne pehē, ʻokú ke ʻonautolu foki. Pea pehē ange ʻe Pita, ʻE tangata, ʻoku ʻikai.

“Pea hili nai ʻa e feituʻu pō ʻe taha, mo ʻene lea fakapapau ʻa e tokotaha, ʻo pehē, Ko e moʻoni naʻeʻiate ia foki ʻa e sianá ni; he ko e Kāleli ia.

“Pea pehē ange ʻe Pita, ʻE tangata,ʻoku ʻikai te u ʻilo ʻa ia ʻokú ke lea ki aí. Pea fakafokifā pē, ʻi heʻene kei leá, naʻe ʻuʻua ʻa e moá.

“Pea tafoki ʻa e ʻEikí ki mui, ʻo ne sio kia Pita, pea manatuʻi ʻe Pita ʻa e lea ʻa e ʻEikí, ʻi heʻene pehē kiate ia, ʻE teʻeki ai ʻuʻua ʻa e moá kuo tuʻo tolu haʻo fakafisinga au.

“Pea ʻalu ki tuʻa ʻa Pita, ʻo tangi mamahi” (Luke 22:31–34, 56–62).

ʻOku mamahi moʻoni ʻa hoku lotó he meʻa ne hoko kia Pita ʻi he taimi ko iá.

Kuo faitāpuekina lahi ʻeku moʻuí ʻe he potufolofola ko ʻeni mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá: “ʻOua ʻe feinga ke malanga ʻaki ʻa ʻeku leá, kae fuofua feinga ke maʻu ʻeku leá, pea ʻe toki vete ho ʻeleló; pea kapau te ke loto ki ai, te ke maʻu leva ʻa hoku Laumālié pea mo ʻeku leá, ʻio ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ki hono fakalotoʻi ʻo e kakaí ke tui” (T&F 11:21).

ʻI heʻeku fakakaukaú, ʻoku akoʻi mai e moʻoní ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻi ha founga mahino pea mo mālohi. Hangē ko ʻení:

“Pea ko ʻeni ko hoku lotó ke mou loto fakatōkilalo, mo anganofo, mo angavaivai; pea akoʻingofua; pea mohu ʻi he kātaki mo e faʻa kātaki fuoloa; pea anga fakapotopoto ʻi he meʻa kotoa pē; pea faivelenga maʻu ai pē ʻi he tauhi ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá; pea kole ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku ʻaonga ke mou maʻú, ko e meʻa fakalaumālie mo e meʻa fakatuʻasino fakatouʻosi; pea fakafetaʻi maʻu ai pē ki he ʻOtuá koeʻuhí ko e meʻa kotoa pē ʻoku mou maʻú.

“Pea manatuʻi ke mou maʻu ʻa e tuí, mo e ʻamanaki leleí, mo e manavaʻofá, pea mou toki fai ke lahi ʻa e ngaahi ngāue leleí” (ʻAlamā 7:23–24)

Pea mo e taha:

“Pea ʻoku kātaki fuoloa ʻa e manavaʻofá, pea ʻoku ʻofa ia, pea ʻoku ʻikai meheka, pea ʻoku ʻikai fakafuofuolahi, ʻoku ʻikai kumi ene meʻa ʻaʻana, ʻoku ʻikai ʻitangofua, ʻoku ʻikai fakakaukau kovi, pea ʻoku ʻikai fiefia ʻi he angahalá ka ʻoku fiefia ʻi he moʻoní, ʻokú ne kātaki ʻi he meʻa kotoa pē, ʻoku tui ki he meʻa kotoa pē, ʻoku ʻamanaki ki he meʻa kotoa pē, ʻoku kātekina ʻa e meʻa kotoa pē.

“Ko ia, ʻe hoku kāinga ʻofeina, kapau ʻoku ʻikai te mou maʻu ʻa e manavaʻofá, ko e meʻa noa pē ʻa kimoutolu, he ʻoku ʻikai fakaʻau ʻo ngata ʻa e manavaʻofá. Ko ia, mou nofo maʻu ʻi he manavaʻofá, ʻa ia ʻoku mahuʻinga taha ʻi he meʻa kotoa pē, he kuo pau ke ngata ʻa e meʻa kotoa —

“Ka ko e manavaʻofá ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Kalaisí, pea ʻoku tolonga ia ʻo taʻengata; pea ko ia ia ʻe ʻiloʻi ʻokú ne maʻu ia ʻi he ʻaho fakaʻosí, ʻe lelei ia kiate ia.

“Ko ia, ʻe hoku kāinga ʻofeina, lotu ki he Tamaí ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó, koeʻuhí ke fakafonu ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e ʻofá ni, ʻa ia kuó ne foaki kiate kinautolu kotoa pē ʻoku muimui moʻoni ʻi hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí; koeʻuhí ke mou hoko ko e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá; koeʻuhí ka hoko ʻa e taimi te ne hā mai aí te tau tatau mo ia, he te tau mamata kiate ia ʻi hono anga totonú; koeʻuhí ke tau maʻu ʻa e ʻamanaki leleí ni; koeʻuhí ke fakahaohaoaʻi ʻa kitautolu ʻo hangē ko ʻene haohaoá.” (Molonai 7:45–48).

Naʻe ʻofa hoku uaifi ʻofeina ko Siní he Tohi ʻa Molomoná. ʻI heʻene kei finemuí, ʻo taʻu hongofulu tupú, ne hoko ia ko ha fakavaʻe ʻo ʻene moʻuí. Naʻe hoko ia ko ha maʻuʻanga fakamoʻoni mo e akonaki lolotonga ʻene ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻi he feituʻu fakatokelau-hihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití. ʻI he taimi naʻá ma ngāue ai ʻi he malaʻe ngāue fakafaifekaú ʻi Kotoupa, ʻi ʻĀsenitiná, naʻá ne poupouʻi mālohi hono fakaʻaongaʻi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻemau ngaahi uiuí. Naʻe fakamoʻoniʻi kei siʻi ʻe Sini ʻi heʻene moʻuí ʻoku tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku nau lau maʻu pē ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻaki ha konga lahi ange ʻo e Laumālie ʻo e ʻEikí, pea naʻá ne toe fakapapauʻi lahi ange ke talangofua ki he Heʻene ngaahi fekaú, pea toe mālohi ange ʻene fakamoʻoní ki hono faka-ʻOtua ʻo e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.1 ʻOku ʻikai te u ʻiloʻi pe ko e taʻu ʻe fiha, ka ʻi he fakaʻosinga ʻo e taʻu takitaha, te u sio ai pē ʻokú ne tangutu fakalongolongo ʻo fakaʻosi ʻene lau kotoa e Tohi ʻa Molomoná kimuʻa pea toki ʻosi e taʻú.

ʻI he 1991 ne u loto ke foaki ha meʻaʻofa Kilisimasi makehe ki hoku fāmilí. ʻI heʻeku hiki ʻa hono fakahoko ʻo e fakaʻamu ko iá, ʻoku pehē ʻi heʻeku tohinoa fakatāutahá: “Ko e taimi 12:38 hoʻatā ʻeni ʻo e ʻaho Pulelulu, ko hono 18 ʻo Tīsema 1991. Kuo toki ʻosi ʻeni hono hiki tepi ʻeku lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná maʻa hoku fāmilí. Kuo hanga ʻe he meʻá ni ʻo fakatupulaki ʻeku fakamoʻoni ki he ngāue fakalangí ni mo fakamālohia ʻiate au ʻa e fakaʻamu ke u maheni ange mo hono ngaahi pēsí ke u ako mei he ngaahi folofolá ni ʻa e ngaahi moʻoni ke u fakaʻaongaʻi ʻi heʻeku ngāue maʻá e ʻEikí. ʻOku ou ʻofa ʻi he tohí ni. ʻOku ou fakamoʻoni ʻaki hoku laumālié ʻoku moʻoni ia, naʻe teuteuʻi ia ke tāpuakiʻi ʻaki ʻa e Fale ʻo ʻIsilelí, pea ʻoku mafola ʻi māmani hono ngaahi kongá kotoa. ʻE ʻiloʻi ʻa hono moʻoní ʻe kinautolu kotoa pē te nau ako ʻa ʻene ngaahi pōpoakí ʻi he loto fakatōkilaló, ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí, pea te nau maʻu ha koloa ke ne tataki ʻa kinautolu ki ha fiefia ʻoku lahi angé, melino, mo e lavameʻa ʻi he moʻuí ni. ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he founga toputapu tahá, ʻoku moʻoni ʻa e tohí ni.”

ʻOku ou lotua te tau takitaha fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki lahi ko ia ʻoku maʻu mei hono ako ʻo e folofolá, ko ʻeku lotú ia, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

  1. Vakai, Gordon 7 B. Hinckley, “Ko Ha Fakamoʻoni Mālohi mo Moʻoni,” Liahona, ʻAokosi 2005, 6.