2010–2019
Ko e Mālohi ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-‘Ēloné
ʻOkatopa 2011


Ko e Mālohi ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-‘Ēloné

ʻOkú ke mahuʻinga mo e tuʻunga ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone ʻokú ke maʻú ki he ngāue ʻa e Tamai Hēvaní mo ʻEne fānaú pea mo hono teuteuʻi ʻo e māmani ko ʻení ki he Hāʻele ʻAngaua maí.

ʻI ha fakataha ako ʻa e Kau Taki Māʻolungá ne toki fai, naʻe toe fakamamafaʻi ai ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa e ngaahi fatongia mo e faingamālie ʻo e kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.1ʻOku ou fie lea atu kiate kimoutolu ʻi he laumālie ʻo e fakahinohino ko iá.

ʻOku hanga ʻe hono fakahoko lelei ʻo e fatongiá ʻo fakapapauʻi mai e ikuʻanga ʻo e kakaí mo e ngaahi puleʻangá. Koeʻuhí ko e mahuʻinga fau e tefitoʻi moʻoni ʻo e fatongiá, ko ia ʻoku fai ai e naʻinaʻi ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, “Ko ia tuku ke akó ni ʻo ʻilo ʻe he tangata kotoa pē ʻa hono fatongiá, pea ke ngāue ʻi he lakanga kuo fakanofo ia ki aí, ʻi he faivelenga kakato.”2

ʻOku fakamatala ʻa Palesiteni Monisoni ʻo pehē, “ʻE lava ke fai fakalongolongo mai pē ʻa e ui ki he ngāué ʻo hangē ko hono tali ʻe kitautolu ʻoku maʻu e lakanga fakataulaʻeikí ʻa e ngaahi ngāue ʻoku tau maʻú.”3 Naʻe lea ʻaki ʻe Palesiteni Monisoni e lea ne fai ʻe Siaosi ʻAlipate Sāmita ʻo pehē: “Ko homou ʻuluaki fatongiá ke ako ki he finangalo ʻo e ʻEikí, hili iá pea mou ngāue faivelenga ʻi homou uiuiʻí ʻi he mālohi mo e ivi ʻo homou lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní ʻi he ʻao ʻo homou kāingá ʻi ha founga ʻe fiefia ʻa e kakaí ke muimui ʻiate kimoutolu.”4

ʻI ha folofola ʻa hotau ʻEikí ʻo fekauʻaki mo Hono fatongiá, naʻá Ne pehē: “ʻOku ʻikai te u fai ki hoku loto ʻoʻokú, ka ko e finangalo ʻo Tamaí.5 “Naʻe ʻikai te u hifo mei he langí ke fai hoku loto ʻoʻokú, ka ko e finangalo ʻo ia naʻá ne fekauʻi aú.”6 Koeʻuhí ne fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi ʻa Hono fatongiá, “ʻe lava ʻo fakamoʻui ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá kotoa pē … ʻi he talangofua ki he ngahi fono mo e ngaahi ouau ʻo e Ongoongoleleí.”7 ʻE ngaahi tokoua, ko e sīpinga ʻeni kuo pau ke tau muimui ki aí.

ʻI he taukei ʻoku ou maʻú, ko kimoutolu ʻoku mou hoko ko e kau tīkoní, akonakí mo e taulaʻeikí, ʻoku mou loto fie ngāue, falalaʻanga mo lavameʻa ʻo hangē ko ia ʻoku mau ʻamanaki atu ki aí. ʻOku mau tanganeʻia ʻiate kimoutolu. ʻOku lahi fau homou ʻaongá, ʻoku fakaofo e meʻa te mou lavá pea fakatupu longomoʻui e feohi mo kimoutolú. ʻOkú ke mahuʻinga mo e tuʻunga ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone ʻokú ke maʻú ki he ngāue ʻa e Tamai Hēvaní mo ʻEne fānaú pea mo hono teuteuʻi ʻo e māmani ko ʻení ki he Hāʻele ʻAngaua mai ʻo Hono ʻAlo māʻoniʻoní. Ko ʻemau vīsone maʻamoutolu mo homou fatongiá ʻoku mahulu atu ia homou taʻu motuʻá. Naʻe lea ʻa Paula fekauʻaki mo kimoutolu ʻo pehē, “ʻOua naʻa manukiʻi hoʻo kei siʻí ʻe ha taha; ka ke ʻi he kakai tuí ko e fakaʻilonga, ʻi he lea, mo e ʻulungāanga, mo e ʻofa, mo e faianga, mo e tui, mo e māʻoniʻoni.”8

Foaki ki he kau tangata ʻo e kuonga muʻá

ʻA e lakanga fakataulaʻeiki ko ʻĒlone hono hingoá.

Fou mai he kau Līvaí, kau taulaʻeikí mo e kau palōfitá,

Ke faitāpuekina e fānau ʻa e ʻOtuá.

Pea hoko mai e Fakamoʻui ʻo e māmaní

Ko Sione ʻa e tangata naʻá ne fekumi ki aí,

Ke papitaiso ia ʻi he mālohi tatau ko ʻení

Pea fakaʻilongaʻi e mafoa e ata ʻo e fakamoʻuí.

Mālohi tatau pē he ngaahi ʻaho kimui ní

Toe fakafoki mai ki māmani,

ʻA e ongoongolelei ko iá mo hono ngaahi moʻoní kotoa

Ke fanauʻi foʻou ai ʻetau moʻuí.

Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone, moʻoni fakaʻeiʻeikí,

Ko e teuteu ke maʻu—

Ke tau maʻu ai ʻa e huhuʻí

ʻO fakafou he ʻAlo ʻOfaʻanga ʻo e Tamaí!

Ko ia ʻokú ne fakaʻaongaʻi e mālohi ná—

‘Oku ʻikai ko ha talavou noa pē iá.

Ka ʻi he hilifaki kiate ia e pulupulu fakataulaʻeiki ná

Te tau pehē leva, “Vakai ki he tangatá!”9

“Ko e mālohi mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki siʻi angé, pe ko e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ke maʻu ʻa e ngaahi “kī ʻo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló pea ke ngāue ʻi he ngaahi ouau fakatuʻasinó, ʻa e mataʻitohi ʻo e ongoongoleleí, ʻa e papitaiso ʻo e fakatomala ki he fakamolemole ʻo e ngaahi angahalá, ʻo fehoanaki mo e ngaahi fuakavá mo e ngaahi fekaú” (T&F 107:13–14, 20).10 Naʻe fakatokangaʻi ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka: “Kuo tau fai lelei ʻi hono tufaki e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Kuo tau fokotuʻu ʻa e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he meimei feituʻu kotoa pē. … Ka kuo fuʻu vave hono tufaki ʻo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo meimei vave ange ia ʻi hono tufaki ʻo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.”11 Kuo pau ke fakatonutonu ʻeni, koeʻuhí ko e lelei taʻengata e fānau ʻa e ʻOtuá.

Kuo fakahā mai ʻe hotau palōfitá ʻa e founga ʻe lava ʻo fai ai ʻení. Naʻe toe lea ʻaki ʻe Palesiteni Monisoni ʻa ia ne lea ʻaki ʻe Siaosi Q. Kēnoní ʻo pehē: “ʻOku ou fie mamata ki hono fakamālohia e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. …ʻOku ou fie mamata ki he ngāue ʻa e ivi mo e mālohi ko ʻení ʻi he kau maʻu Lakanga Fakataulaʻeiki kotoa pē, ʻo kamata mei he maʻolunga tahá ki lalo ki he tīkoni siʻisiʻi mo fakatōkilalo taha ʻi he Siasí. ʻOku totonu ke fekumi pea fiefia ʻa e tangata kotoa pē ʻi he ngaahi fakahā ʻa e ʻOtuá, pea malama e maama ʻo e langí ʻi hono laumālié ke ne ʻilo ai ki hono ngaahi fatongiá, pea mo e konga ko ia ʻo e ngāué… ʻoku foaki kiate ia ʻi hono Lakanga Fakataulaʻeikí.”12

Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe ha tīkoni, akonaki pe taulaʻeiki ka ne maʻu e laumālie ʻo e fakahaá mo fua totonu hono fatongiá?ʻE lava ke ne moʻui ʻo fiefia ʻi he ivi fakamaʻa, fakahaohaoa mo fakamaama ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku maʻu ʻa hono mahuʻingá ʻi he kupuʻi lea ko ʻení ʻia ʻAlamā: “Pea ko ʻeni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu ko e lakanga ʻeni kuo uiuiʻi ai aú, … ke malanga ki he … toʻu tangata tupu haké … kuo pau ke nau fakatomala pea fanauʻi foʻou.13 ʻI he taimi ʻoku fanauʻi foʻou ai ha taha, ʻoku liliu ʻa hono lotó.” ʻOku ʻikai ke ne holi ki he ngaahi meʻa ʻoku kovi mo taʻemaʻá. ʻOkú ne ongoʻi ha ʻofa ʻoku loloto mo tuʻuloa ki he ʻOtuá. ʻOkú ne fakaʻamu ke fai lelei, tokoni ki he niʻihi kehé pea mo tauhi ʻa e ngaahi fekaú.14

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻa e meʻa naʻá ne aʻusia ʻi he liliu kāfakafa ko ʻení: “[Naʻá ku maʻu ʻa e ongoʻi nonga moʻoni, ʻo e ʻofa mo e maama. Ne ongoʻi hoku laumālié kapau ne u faiangahala … kuo ʻosi fakamolemoleʻi au ia ai; pea kuo ʻosi fakamaʻa moʻoni au mei he angahalá; naʻe ongoʻi ia ʻe hoku lotó, peá u ongoʻi he ʻikai ke u teitei lava ke fakamamahiʻi ʻa e kiʻi ʻinisēkite siʻisiʻi taha ʻi hoku lalo vaʻé. Ne u ongoʻi ʻa ʻeku fie fai lelei ʻi he feituʻu kotoa pea ki he tokotaha kotoa pea ʻi he meʻa kotoa pē. Naʻá ku ongoʻi ha moʻui foʻou, ha holi foʻou ke fai ʻa ia ʻoku totonú. Ne ʻikai ke toe ʻi ai ha toe holi ke fai ha kovi ʻi hoku lotó. Ko e moʻoni ko ha kiʻi tamasiʻi pē au, … ka ko e ivi tākiekina ia ne u maʻú, pea ʻoku ou ʻilo ko e maʻu ia mei he ʻOtuá, pea naʻe hoko pea ʻe hoko maʻu ai pē ia ko ha fakamoʻoni moʻui kiate au ki heʻeku tali ʻa e ʻEikí].”15

Ko ia ʻoku mau ui atu ai kiate kimoutolu kau talavou lelei, ke mou feinga faivelenga ke “fanauʻi foʻou.”16 Lotua ke hoko e liliu lahi ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí. Ako ʻa e folofolá. Holi ʻo lahi ange ʻi ha toe meʻa ke ʻiloʻi e ʻOtuá pea hoko ʻo hangē ko Hono ʻAlo Māʻoniʻoní. Fiefia ʻi hoʻo kei ʻi he toʻu tupú ka ke “tukuange ʻa e ngaahi meʻa fakatamasiʻí”: 17

Siʻaki ʻa e lea kapekapé mo e talanoa noaʻiá.

Hola mei he kovi kotoa pē.

Fakaʻehiʻehi mei he nofo fekeʻikeʻí.

Fakatomala ʻo ka fie maʻu.18

ʻE tokoniʻi ai koe ke ke mahiki hake ai ki ho tuʻunga fakaetangata fakaʻeiʻeikí. ʻE ʻaʻau leva ʻa e ngaahi ola lelei ʻo e lototoʻá, falalaʻangá, anga fakatōkilaló, tuí mo e angaleleí. ʻE tanganeʻia ho kaungāmeʻá ʻiate koe, ʻe fakahikihikiʻi koe ʻe hoʻo mātuʻá pea ʻe falala atu ho ngaahi tokoua ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, pea ʻe manako e kau finemuí ʻiate koe pea te nau hoko ʻo lelei ange koeʻuhí ko koe. ʻE fakalangilangiʻi koe ʻe he ʻOtuá mo fakakoloa hoʻo faifatongia he lakanga fakataulaʻeikí ʻaki ha mālohi mei ʻolunga.

Te tau fai leva ʻe kitautolu hotau fatongiá. ʻI heʻemau hoko ko e mātuʻa mo e kuí, te mau teuteuʻi kimoutolu ke ngāue faivelenga ange ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻI heʻemau hoko ko hoʻo kau takí, te mau hoko ko ha sīpinga ke mou muimui ki ai. Te mau fakatupulaki e ivi homou ngaahi kōlomú. Te mau poupouʻi hoʻomou kau palesitenisī fakakōlomú ʻi heʻenau fakaʻaongaʻi ʻenau ngaahi kī fakatakimuʻá. Te mau ʻoatu ha faingamālie ke mou fuesia kakato ai e ngaahi fatongia ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pea fakahoko totonu ai homou uiuiʻí.

ʻE maʻu ʻe he Siasí ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ʻo fakafou ʻi hoʻomou ngāué. “ʻOku lea ʻa e kau ʻāngeló ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”19 ʻE lava foki ke ke fai e meʻa tatau. ʻI hoʻo lea ʻaki e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea tufaki e fakataipe toputapu ʻo e sākalamēnití, ʻe feinga e kau tangata mo fafiné, kau talavou mo e finemuí ke nau fakatomala, fakatupulaki ʻenau tui kia Kalaisí pea ke nau maʻu maʻu pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻI hoʻomou ʻaukai mo tānaki e ngaahi foaki ʻaukaí, ʻe ueʻi ai e kāingalotú ke nau ngāue ʻo fakatatau mo e sīpinga ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe tokoniʻi ʻe he ʻEikí e masivá mo e mafasiá, peá Ne kole mai, “Haʻu, ʻo muimui ʻiate au.”20 ʻOku hanga ʻe hoʻomou tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku masivá ʻo fakakau atu ai kitautolu ki Heʻene ngāue māʻoniʻoní pea tokoni ke fakamolemoleʻi ʻetau ngaahi angahala ʻi he kuohilí.21

ʻI hoʻomou “ʻaʻahi ki he fale ʻo e kāingalotú taki taha,” 22 ʻoua naʻa mou manavasiʻi pe mā. ʻE ʻoatu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní he momeniti ko iá ʻa e meʻa ke ke leaʻakí, fakamoʻoní pea mo e tokoni ke ke faí.

ʻE ola lelei hoʻomou feinga faitōnunga ke “leʻohi ʻa e siasí maʻu ai pē.”23 ʻE hanga ʻe hoʻomou tōʻonga taʻemālualoí ʻo fakamolū ʻa e loto taʻetuí pea mo veteange ʻa e ngaahi haʻi ʻa e filí. ʻE hoko hoʻomou fakaafeʻi e niʻihi kehé ki he lotú, ke ne maʻu mo kimoutolu ʻa e sākalamēnití pea mo ngāue fakataha mo kimoutolú, ko ha maama fakanonga kiate kinautolu ʻoku taufā holo he fakapoʻulí ʻi he feituʻu ʻoku ulo siʻisiʻi pe ʻoku ʻikai ha maama ai ʻo e ongoongoleleí.

ʻE hoku ngaahi tokoua kei talavou, “ʻoua naʻá ke taʻetokangaʻi ʻa e meʻafoaki ʻoku ʻiate koé,”24 ʻa ia ne mou maʻu ʻi he taimi ne foaki atu mo fakanofo ai kimoutolu ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

“He naʻe ʻikai foaki ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e laumālie ʻo e manavasiʻí; ka ko e mālohi, mo e ʻofa, mo e loto fakapotopoto.

“Ko ia ke ʻoua naʻá ke mā koe ki he fakamoʻoni ʻa hotau ʻEikí. … Ka ke kau koe ʻi he … ongoongolelei ʻo taau mo e mālohi ʻo e ʻOtuá;

“Kuó ne … ui ʻa kitautolu ʻi he uiuiʻi māʻoniʻoni, … naʻe foaki kiate kitautolu ʻia Kalaisi Sīsū ʻi he heʻeki ai tuʻu ʻa māmaní.”25

Kuo hanga ʻe hotau palōfita ʻofeiná ʻo “ui kimoutolu ki he ngāué.”26 ʻOku mau fakaʻapaʻapa atu mo lotua kimoutolu, pea ʻoku mau fiefia ke ngāue fakataha mo kimoutolu mo fakafetaʻi ki he ʻOtuá ko e mālohi faifakamoʻui ʻo hoʻomou ngāué.

ʻOku ou fakamoʻoni, ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamai Taʻengatá pea ʻokú Ne ʻafio ʻi he langí. Ko Sīsū Kalaisí ʻa e ʻAlo Māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, ko e Huhuʻi ʻo e māmaní, pea ʻoku hoko e kau Maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒlone faivelengá ko Hono kau fakafofonga ʻi he māmaní, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

  1. Thomas S. Monson, ʻi ha fakataha ako ʻa e Kau Taki Māʻolungá, ʻEpeleli, 2010.

  2. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:99.

  3. Thomas S. Monson, “Ko e Uiuiʻi Toputapu ʻo e Fua Fatongiá,” Liahona, Mē 2005, 54.

  4. George Albert Smith, ʻi he Conference Report, Apr. 1942, 14; vakai foki, Thomas S. Monson, Liahona, Mē 2005, 54.

  5. Sione 5:30.

  6. Sione 6:38.

  7. Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:3.

  8. 1 Tīmote 4:12.

  9. Maau naʻe faʻu ʻe Keith B. McMullin; vakai, Keith B. McMullin, “Behold the Man,” Ensign, Nov. 1997, 42.

  10. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:20.

  11. Boyd K. Packer, “Ko e Mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Liahona, Mē 2010, 6.

  12. George Q. Cannon, Deseret Weekly, Nov. 2, 1889, 593; lea ʻaki ʻe Thomas S. Monson ʻi ha fakataha ako ʻa e Kau Taki Māʻolungá, Apr. 2010.

  13. ʻAlamā 5:49; ko e toki tānaki atu e fakamamafá.

  14. Vakai, Marion G. Romney, “According to the Covenants,” Ensign, Nov. 1975, 71–73.

  15. Joseph F. Smith, ʻi he Conference Report, Apr. 1898, 66.

  16. Vakai, Sione 3:3–7; ʻAlamā 5:14–21, 49.

  17. 1 Kolinitō 13:11.

  18. Vakai, 2 Tīmote 2:16, 22–26.

  19. 2 Nīfai 32:3.

  20. Luke 18:22; vakai foki, Sione 14:12–14.

  21. Vakai,Mōsaia 4:26.

  22. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:47.

  23. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:53.

  24. 1 Tīmote 4:14.

  25. 2 Tīmote 1:7–9.

  26. Thomas S. Monson, ʻi ha fakataha ako ʻa e Kau Taki Māʻolungá, Apr. 2010.