2010–2019
O Pese e Le Mafai Ona Latou Usuina
Oketopa 2011


O Pese e Le Mafai Ona Latou Usuina

E ui tatou te le iloa ia tali uma, ae ua tatou iloa ni mataupu faavae taua e faatagaina ai i tatou e fetaiai ma faalavelave faatasi ma le faatuatua ma le mautinoa.

E toatele tagata o loo feagai ma faafitauli tuga po o ni faalavelave matuia i lenei olaga faaletino. I le lalolagi atoa ua tatou vaai ai i faataitaiga o tofotofoga ma faafitauli.1 Ua tatou lagonaina le nutimomoia i o tatou agaga ona o ata o maliu i luga o televise, puapuaga matuia, ma le leai o se faamoemoe. Ua tatou vaaia tagata Iapani o loo tauivi ma le lotototoa ona o le faatafunaga mai se mafuie ma le galulolo. O vaaiga e le galo o le faatafunaga o fale tetele o le World Trade Center, ia na tatou maimoa talu ai nei sa toe faaolaola mai ma le tiga. E nutimomoia o tatou lagona pe a tatou iloaina ia ituaiga o faalavelave, aemaise lava pe a mafatia ai ē ta’umamāina.

O nisi taimi e patino i le tagata nei mala. E maliu se atalii po o se afafine a o talavou lava pe mafatia tele i se faamai faataumaoi. E maliu se matua agaalofa ona o se faatinoga e le’i mafaufauina po o se faalavelave. Pe o le a lava le faalavelave e tupu, tatou te faanoanoa ma tauivi e tauaveina avega a le tasi ma le isi.2 Tatou te faanoanoa ona o mea o le a le faataunuuina ma pese o le a le usuina.

O nisi nei o fesili e tele na fesiligia soo ai taitai o le Ekalesia, Aisea e faatagaina ai e se Atua amiotonu mea leaga e tutupu, aemaise lava i tagata lelei? Aisea e le laveaiina ai i latou o e amiotonu ma o loo auauna i le Alii, mai ia faalavelave?

E ui tatou te le iloa ia tali uma, ae ua tatou iloa ni mataupu faavae taua e faatagaina ai i tatou e fetaiai ma faalavelave faatasi ma le faatuatua ma le mautinoa o loo i ai se lumanai sili atu ua fuafuaina mo i tatou taitoatasi.O nisi nei o ia mataupu faavae e sili ona taua:

Muamua, e i ai so tatou Tama i le Lagi, e silafia ma alofa patino ia i tatou ma e malamalama atoatoa i o tatou puapuaga.

Lua, o Lona Alo, o Iesu Keriso, o lo tatou Faaola ma le Togiola, lē ana le Togiola e le gata ina maua ai le faaolataga ma le faaeaga ae o le a totogi uma ai mea e le atoatoa o le olaga.

Tolu, o le fuafuaga o le fiafia a le Tama mo Ana fanau e le gata e aofia ai le muai olaga ma le olaga faitino ae faapena foi se olaga e faavavau, e aofia ai se toe faatasiga sili ma le mamalu faatasi ma i latou ua maliliu. O mea sese uma o le a faasa’oina, ma o le a tatou vaai i ai i se manino atoatoa ma se vaaiga lē ponā ma le malamalama.

Mai se vaaiga faatapulaa a i latou e leai so latou iloa, malamalama, po o se faatuatua i le fuafuaga a le Tama—o ē e na ona vaai lava i le lalolagi i tioata o le olaga faaletino i ana taua, misa, faamai, ma le leaga—e mafai ona foliga mai lenei lalolagi i le faanoanoa, le mautonu, le talafeagai, ma leai se uiga. Ua faatusatusa e taitai o le Ekalesia lenei vaaiga i se tagata e savali atu i le ogatotonu o se tala e tolu ona vaega.3 O i latou e aunoa ma se iloa o le fuafuaga a le Tama e le malamalama i le mea na tupu i le vaega muamua, po o le muai olaga, ma faamoemoega na faavaeina iina; e le malamalama foi i le faamaninoga ma folafolaga e oo mai i le vaega lona tolu, o le faataunuuga mamalu lea o le fuafuaga a le Tama.

E toatele e le malamalama e faapea i lalo o Lana fuafuaga alofa ma le atoatoa, o i latou e foliga mai e le atoatoa le malosi ona e le o so latou lava faaletonu, e le faasalaina i le iuga.4

I ni nai masina o lumanai o le a atoa i ai le 100 tausaga talu le tofatumoanaina o le vaa la’u pasese o le Titanic. O tulaga lamatia na siomia ai lenei mea matautia na tupu, o loo i ai pea se aafiaga malosi i tagata mo tausaga e selau talu ona tupu. O tagata na faalauiloaina le vaa la’u pasese maoae, lea e 11 fogafale le maualuga ma toetoe lava a 3 malae lakapi le umi,5 sa latou faia ni tautinoga sili ma le le faavaea e uiga i le saogalemu o le Titanic i sami malulu e tumu i poloka aisa tetele. Sa mafaufauina e le goto lenei vaa; ae ina ua goto ifo i le taele o le Vasa Atalana aisā, e silia ma le 1,500 agaga na maimau o latou ola faaletino.6

I le tele o tulaga, o le goto o le Titanic o se faatusa lea mo le olaga ma le tele o mataupu faavae o le talalelei. O se faataitaiga atoa lea o le faigata o le tau na ona vaai i tioata o lenei olaga faaletino. O le maimau o le ola sa matautia tele i ona taunuuga ae o se faalavelave faalenatura. I le tele o tagata na maliliu i taua e lua o le lalolagi ma lea faatoa pasia foi le 10 tausaga o le faatafunaga o fale tetele o le World Trade Center, ua tatou vaaia ai i o tatou lava taimi se faamalama i le faate’ia, tigā, ma faafitauli o le ola mama o loo siomia ai mea o tutupu e mafua mai i faatinoga leaga o le filifiliga saoloto. O loo i ai taunuuga matautia i aiga, uo, ma malo ona o se taunuuga o nei faalavelave, e tusa lava po o le a le mafuaaga.

E tusa ai ma le Titanic, na aoaoina ai ni lesona e uiga i le matautia o le faamaualuga ma le malaga i vasa matautia ma “e le faailogaina tagata e le Atua.”7 O i latou na aafia e o mai i soo se atunuu. O nisi na mauoa ma lauiloa, e pei o John Jacob Astor; ae sa i ai foi ni tagata faigaluega leipa, tagata malaga, fafine, tamaiti, ma tagata o le auvaa.8

Sa i ai foi ni sootaga e le itiiti ifo ma le lua a le Au Paia o Aso e Gata Ai ma le Titanic.Ua faaalia uma i [sootaga] ia e lua o tatou luitau i le malamalama ai i tofotofoga, faafitauli, ma faalavelave ma maua ai ni malamalamaaga e uiga i le auala e mafai ai ona tatou taulimaina na mea. O le sootaga muamua o se faataitaiga o le talisapaiaina o faamanuiaga tatou te maua atoa ai ma luitau tatou te aloese mai ai. Na aafia ai Alma Sonne, o lē na mulimuli ane avea ma se Pulega Aoao.9 Ou te fanau mai i Logan, Iuta, o loo avea o ia ma o’u peresitene o le siteki. Sa faia le ma faatalanoaga o le misiona ma Elder Sonne. I aso na o faifeautalai uma e sauniuni, e faatalanoa e se Pulega Aoao. O ia o se uunaiga tele i lo’u olaga.

A o avea Alma o se alii talavou, sa i ai sana uo sa le toaga i le Lotu, e igoa ia Fred. Sa tele ni a la talanoaga e uiga i le ō e faamisiona, ma mulimuli ane na faatalitonuina e Alma Sonne ia Fred e sauni ma auauna atu. Na valaauina uma i la’ua i le Misiona a Peretania. Ina ua mae’a a la misiona, sa faia ai e Elder Sonne, o le failautusi a le misiona, ni fetuunaiga o faigamalaga mo lo latou toe foi atu i le Iunaite Setete. Sa ia faatauina ni pepa malaga e o ai i le Titanic mo ia, o Fred, ma isi faifeautalai e toafa ua faamaeaina foi a latou misiona.10

Ina ua oo mai le taimi e malaga ai, sa leiloa le mafuaaga na tuai mai ai Fred. Na faaleaogaina e Elder Sonne ia pepa malaga uma e ono e folau ai i le vaa la’u pasese fou ma le maoae i lana uluai malaga, ae faatau ia pepa malaga i se vaa e folau i le aso e sosoo ai.11 Sa faailoa e faifeautalai e toafa ia na fiafia o le a malaga i le Titanic, lo latou lē fiafia. O le tali a Elder Sonne sa tali tutusa lava ma le tala a Iosefa ma ona uso i Aikupito o loo tusia i le Kenese: “E mafai faapefea ona tatou foi atu i o tatou aiga ae e le o i ai le tama ma i tatou?”12 Sa ia faamalamalama atu i ana soa na latou o mai faatasi uma i Egelani ma e tatau ona latou toe foi faatasi uma atu i le fale. Mulimuli ane na iloa e Elder Sonne le goto o le Titanic ma faapea atu ma le agaga faafetai ia Fred, “Ua e laveaia lo’u ola.” Sa tali mai Fred, “Leai, e ala i lo’u sau i lenei misiona, ua e laveaiina ai lo’u ola.”13 Sa faafetai atu uma ia faifeautalai i le Alii mo le faasaoina o i latou.14

O nisi taimi, e pei o le tulaga na oo i ai Elder Sonne ma ana uo faifeautalai, e oo mai ia faamanuiaga tetele ia i latou o ē faatuatua. E tatau ona tatou faafetai mo le alofa mutimutivale agamalu e oo mai i o tatou olaga.15 Tatou te le o nofouta lava i le tele o faamanuiaga o loo tatou mauaina mai lea aso i lea aso. E matuai taua lava lo tatou mauaina o se agaga o le faafetai i o tatou loto.16

O loo manino lava tusitusiga paia: o i latou e amiotonu, mulimuli i le Faaola, ma tausia Ana poloaiga o le a manuia i le nuu.17 O se elemene taua o le faamanuiaina o le mauaina lea o le Agaga i o tatou olaga.

Peitai, o le amiotonu, tatalo, ma le faamaoni o le a le taunuu pea i ni taunuuga fiafia i la le tino. E toatele o le a oo i tofotofoga matuia. A tupu lenei mea, o le mauaina tonu o le faatuatua ma le saili atu i faamanuiaga faaleperisitua ua faamaoniaina e le Atua. Na tautino mai le Alii, “Ia valaauina ni toeaina … e tatalo mo i latou ma faaee o latou lima i luga o i latou i lo’u igoa; ma afai e oti i latou e oti i latou ia te a’u, ma afai e ola i latou e ola i latou ia te a’u.”18

Sa faailoa mai o le sootaga lona lua a le Au Paia o Aso e Gata Ai ma le Titanic e le’i i ai se taunuuga fiafia i la le tino. O Irene Corbett sa 30 tausaga le matua. O ia o se avā ma se tina talavou mai Provo, Iuta. Sa i ai ni ana taleni maoae o se tusiata ma se tagata musika; sa avea foi o ia ma se faiaoga ma se tausima’i. I se uunaiga o se matata faafomai i Provo, sa ia auai atu ai i se kosi suesue o tomai faatosaga mo le ono masina i Lonetona. O lona manao tele sa i ai ina ia faia se suiga i le lalolagi. Sa ia faaeteete, mafaufau lelei, loto tatalo, ma lototoa. O se tasi o mafuaaga na ia filifili ai le Titanic e toe foi atu ai i le I.S. ona sa ia manatu o le a latou malaga faatasi ma faifeautalai ma o le a maua ai sona saogalemu faaopoopo. O Irene o se tasi o nai tamaitai e le’i faasaoina mai lenei faalavelave matautia. O le tele o tamaitai ma tamaiti na tuu i vaafaaola ma laveaiina mulimuli ai. E le’i lava ni vaafaaola mo tagata uma. Ae ua talitonuina e le’i i ai o ia i totonu o se vaafaaola ona, faatasi ai ma ona tomai faapitoa, sa faatasi atu o ia i manaoga o le toatele o le pasese na manunua ina ua feto’ai le vaa ma le aisa tele.19

E tele ia ituaiga o luitau o i ai. O nisi tatou te maua ai ni aafiaga taua. O ni taunuuga tigā i lenei olaga faaletino e le o ni faamaoniga o le leai o se faatuatua po o se lē atoatoa i le fuafuaga aoao a lo tatou Tama i le Lagi. E moni lava le afi a le tunu auro, ma le tulaga lelei o uiga faaalia ma le amiotonu ia e tutupu mai e ala i mafatiaga e faaatoatoa ai ma faamamāina ai i tatou ma saunia ai i tatou e feiloai ma le Atua.

A o avea le Perofeta o Iosefa Samita ma se pagota i le Falepuipui i Liperate, na tautino atu le Alii ia te ia e tele faalavelave e mafai ona tutupu i tagata. Sa ta’ua e le Faaola i vaega, “Afai e lafo oe i le loloto; afai e taupulepule galulolo o le sami e faasaga mai ia te oe; afai e avea matagi malolosi ma ou fili … ma aufaatasi elemene uma e pupuni le ala; … o nei mea uma e te maua ai le poto masani, ma o le a avea ma ou lelei.”20 Sa faaiuina e le Faaola Ana faatonuga: “Ua iloa ou aso, ma o ou tausaga o le a le faitauina itiiti mai; o lea, aua le mata’u …, aua o le a faatasi le Atua ma oe e faavavau ma faavavau lava.”21

O nisi luitau e mafua mai i filifiliga saoloto a isi. E taua le filifiliga saoloto mo le tuputupu a’e faaleagaga ma le atinaega o tagata taitoatasi. O le amio leaga o se elemene o le filifiliga saoloto. Na faamalamalama mai e Kapeteni Moronae lenei aoaoga faavae taua tele: “E tuu e le Alii ē amiotonu ia fasiotia, ina ia mafai ona oo mai o lona faamasinotonu ma lana faamasinoga i luga o ē amioleaga.” Na ia faamanino mai e le o malaia ē amiotonu, ae “latou te ulu atu i le malologa o le Alii lo latou Atua.”22 O le a faamasinoina ē amioleaga mo mea leaga latou te faia.23

O nisi luitau e oo mai i le lē usiusitai i tulafono a le Atua. O faafitauli tau le soifua maloloina e mafua mai i le ulaula tapaa, ava malosi, ma le faatautala o fualaau, ua lofituina. O le faapagotaina i falepuipui ona o se taunuuga o solitulafono e fesootai ma le ava malosi ma fualaau faasaina ua maualuga tele foi.24

O le saosaoa o le tatalaga o faaipoipoga ona o le mulilua ua maoae foi. E mafai ona aloese mai le tele o nei tofotofoga ma faafitauli e ala i le usitaia o tulafono a le Atua.25

O la’u peresitene pele o le misiona, o Elder Marion D. Hanks (o lē na maliu ia Aokuso), na faatonuina i matou o ni faifeautalai ia taulotoina se faamatalaga ina ia tetee atu ai i luitau faaletino: “E leai se avanoa, leai se taunuuga, leai se lumanai e mafai ona faalavelaveina pe taofia pe puleaina le mausali o le tuuto atu o se tagata naunau.”26

Na ia faailoa mai e le faatatau lenei mea i luitau uma tatou te fetaiai ae e moni i mataupu faaleagaga. Ou te talisapaia lana fautuaga i lo’u olaga.

O se tasi o mafuaaga mo le malaia matautia o ola i le Titanic o le le lava lea o vaafaaola. E tusa lava pe o a luitau tatou te fetaiai i lenei olaga, e maua lava i le Togiola a le Faaola ia vaafaaola mo tagata uma. Mo i latou e manatu o luitau o latou fetaiai e le talafeagai, ua totogiina e le Togiola ia mea uma e le talafeagai o le olaga.27

O se luitau tulagaese mo i latou ua maliliu ē pele ia i latou o le aloese lea mai le mafaufau pea i avanoa ua maimau i lenei olaga. E masani lava o i latou e maliliu a o talavou ua faaalia ni tomai taua, mea e fiafia ai, ma taleni. Faatasi ai ma lo tatou malamalama faatapulaaina, tatou te faanoanoa ona o mea o le a le faataunuuina atoa ma pese o le a le usuina. Ua faamatalaina lenei mea o le oti atu faatasi ma lau musika o loo i totonu pea o oe. O le musika i lenei tulaga o se faatusa mo soo se ituaiga o gafatia e le i faataunuuina. O nisi taimi e faia ai e tagata ni sauniuniga taua ae e leai se avanoa e faatino ai i le olaga nei.28 O se tasi o solo lauiloa e ta’ua soo, “Tusiaina ma le Faanoanoa i se Lotoa o le Ekalesia i se Nuu Maotua,” tusia e Thomas Gray, e manatunatu ai i ia avanoa ua misia:

E tele fugalaau e fuga mai e le māvaaia

Ma maumau ai lo latou matagofie i le ea o le toafa.29

O le avanoa ua maumau e ono fesootai i le aiga, galuega, taleni, aafiaga, po o isi. O mea uma nei na lē taulau i le tulaga o Sister Corbett. Sa i ai pese na te le’i usuina ma gafatia na te le’i faataunuuina i lenei olaga faaletino. Ae pe a tatou vaai i tioata lautetele ma le manino o le talalelei, nai lo tioata faatapulaa o le na ona i ai i le olaga faaletino, tatou te iloa ai le taui tele e faavavau na folafolaina e se Tama agaalofa i Lana fuafuaga. E pei ona aoao mai le Aposetolo o Paulo, “O mea e lei vaaia e mata, e lei lagona foi e taliga, o mea ia ua saunia e le Atua mo i latou o e alofa ia te ia.”30 Ua maua mai i se laina o se viiga pele le mafanafana, toomaga, ma tioata manino: “Ua faafofoga mai Iesu, i a’u pese fai lemu.”31

Na fetalai mai le Faaola: “O lea, ia faamafanafanaina o outou loto. … Ia filemu ma iloa o A’u o le Atua.”32 Ua tatou maua Lana folafolaga o le a tatou usuina faatasi ma a tatou fanau ia “pese o le olioli tumau-faavavau.”33 I le suafa o Iesu Keriso, lo tatou Faaola, amene.

  1. Tagai i le Ioane 16:33.

  2. Tagai i le Mosaea 18:8–9; tagai foi i le 2 Nifae 32:7.

  3. Tagai i le Boyd K. Packer, “The Play and the Plan” (Church Educational System fireside for young adults, May 7, 1995), 3: “I le olaga faaletino, e pei i tatou o le tagata e ulu atu i le faletifaga i le taimi tonu ua toso ai i luga pupuni o le vaega lona lua o le tala. Ua tatou misia le Vaega 1… ‘ona latou ola fiafia ai lea’ e lei tusiaina lava i le vaega lona lua. O le laina lena e faatatau i le vaega lona tolu pe a uma ona foia mea lilo ma faasa’o ia mea uma.” Tagai foi i le Neal A. Maxwell, All These Things Shall Give Thee Experience (1979), 37: “E vaai le Atua … mai le amataga e oo i le gataaga. … O le faamatematika … o se mea e le mafai ona malamalama i ai tatou o tagata. E le mafai ona tatou faia ni faaopoopoga ona e le o ia i tatou ia numera uma. Ua lokaina i tatou i le fuataga o le taimi ma ua faatapulaaina i vaaiga o lenei vaega lona lua.”

  4. O i latou e maliliu ae le’i aulia ia tausaga e tali atu ai e faaolaina i le malo selesitila (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 137:10). O i latou e maliliu e aunoa ma se malamalama o le talalelei ma semanu e taliaina pe a na latou maua le avanoa o le a avea foi i latou ma suli o le Malo Selesitila (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 137:7). Ma le isi, e oo lava ia i latou e le’i amiotonu tele o le a oo mai lava le taimi e faamanuiaina ai i se olaga e sili atu i lenei olaga (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 76:89).

  5. Tagai i le Conway B. Sonne, A Man Named Alma: The World of Alma Sonne (1988), 83.

  6. Tagai i le Sonne, A Man Named Alma, 84.

  7. Galuega 10:34; tagai foi i le “The Sinking of the World’s Greatest Liner,” Millennial Star, Apr. 18, 1912, 250.

  8. Tagai i le Millennial Star, Apr. 18, 1912, 250.

  9. Elder Sonne is an uncle to Elder L. Tom Perry.

  10. Tagai i le Sonne, A Man Named Alma, 83.

  11. Tagai i le Sonne, A Man Named Alma, 83–84; tagai foi i le “From the Mission Field,” Millennial Star, Apr. 18, 1912, 254: “Releases and Departures.—The following named missionaries have been honorably released and sailed for home April 13th, 1912, per s.s. Mauretania. From Great Britain—Alma Sonne, George B. Chambers, Willard Richards, John R. Sayer, F. A. Dahle. From the Netherlands—L. J. Shurtliff.”

  12. Tagai i le Kenese 44:30–31, 34.

  13. I le Frank Millward, “Eight Elders Missed Voyage on Titanic,” Deseret News, July 24, 2008, M6.

  14. Tagai i le “Friend to Friend,” Friend, Mar. 1977, 39.

  15. Tagai i le David A. Bednar, “O Le Alofa Mutimutivale o le Alii,” Liahona, Me 2005, 99–102.

  16. Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:21.

  17. Tagai i le Alema 36:30.

  18. Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:44.

  19. Faatalanoaga ma le tama o le tama (grandson) a Irene Corbett’s o Donald C. Corbett, Oke. 30, 2010, e Gary H. Cook.

  20. Mataupu Faavae ma Feagaiga 122:7.

  21. Mataupu Faavae ma Feagaiga 122:9.

  22. Alema 60:13.

  23. Na manino lava le fetalaiga a le Faaola e faapea “e oo mai o mea e tausuai ai: oi talofa foi i le e oo mai ai!” (Luka 17:1).

  24. Vaega 89 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga—“o le faatonuga ma le finagalo o le Atua i le faaolataga faaletino o le au paia uma i aso e gata ai” (fuaiupu 2)—e faateleina ai le faamanuiaina o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

  25. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 42:22–24.

  26. Tagai i le “Will,” Poetical Works of Ella Wheeler Wilcox (1917).

  27. Tagai i le “O Le Togiola,” Tala’i La’u Talalelei: O Se Taiala mo le Galuega Faafaifeautalai (2004), 51–52.

  28. Tagai i le “The Song That I Came to Sing,” i le The Complete Poems of Rabrindranath Tagore’s Gitanjali, ed. S. K. Paul (2006), 64: “The song that I came to sing remains unsung to this day. / I have spent my days in stringing and in unstringing my instrument.”

  29. Thomas Gray, “Elegy Written in a Country Church Yard,” i le The Oxford Book of English Verse, ed. Christopher Ricks (1999), 279.

  30. 1 Korinito 2:9.

  31. “Ua Susulu Mai Nei o le La,” Viiga, nu.140.

  32. Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:16; tagai i le Salamo 46:10.

  33. Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:18; tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:71.