2010–2019
Ko e Hiva Naʻe ʻIkai Lava Ke Nau Hivaʻí
ʻOkatopa 2011


Ko e Hiva Naʻe ʻIkai Lava Ke Nau Hivaʻí

Neongo ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi kotoa e talí, ka ʻoku tau ʻilo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga te tau lava ai ke fehangahangai mo e mamahí ʻi he tui mo e loto toʻa.

ʻOku tokolahi ha kakai ʻoku nau fehangahangai mo ha ngaahi palopalema lahi pe fakamamahi lolotonga e moʻui fakamatelié ni. ʻOku tau mamata ki he ngaahi sīpinga ʻo e ʻahiʻahí mo e mamahi ʻi he māmaní kotoa.1 ʻOku ongo ʻaupito ʻetau mamata ki he ngaahi ʻīmisi he televīsoné ʻo e maté, faingataʻaʻiá, mo e loto-foʻí. ʻOku tau mamata he feinga mālohi ʻa Siapani ke nau ikunaʻi e haʻahaʻa ʻo e mofuiké mo e peau kulá. Naʻe fakamamahi ke toe mamata ki he ngaahi ʻīmisi fakalilifu hono fakaʻauha e ongo taua ki he Senitā Fefakatauʻaki ʻo Māmaní, ʻa ia ne tau toki fakamanatuá. ʻOku ongo moʻoni kiate kitautolu e taimi ʻoku tau ʻilo ai ki ha faingataʻa pehē, tautefito ki he taimi ʻoku uesia ai ʻa kinautolu ʻoku tonuhiá.

ʻOku faʻa hoko fakatāutaha mai e faingataʻá he taimi ʻe niʻihí. ʻOku mate kei talavou ha foha pe ʻofefine pe moʻua ʻi ha fokoutua fakatuʻutāmaki. ʻOku mole e moʻui ʻa ha mātuʻa ʻi ha ngāue taʻetokanga pe fakatuʻutāmaki. Ko e fē pē taimi ʻoku hoko ai e faingataʻá, ʻoku tau tangi pea tau feinga ke fefuaʻaki ʻetau kavengá.2 ‘Oku tau loto mamahi he ngaahi meʻa ʻoku ʻikai lavá pea mo e ngaahi meʻa lelei ʻo e moʻuí ʻoku ʻikai ke hokó.

Ko e lahi taha e ngaahi fehuʻi ʻoku toutou fai ki he kau taki ʻo e Siasí, Ko e hā ʻoku fakaʻatā ai ʻe ha ʻOtua angatonu ke hoko ha ngaahi meʻa ʻoku kovi, tautefito ki he kakai leleí? Ko e hā ʻoku ʻikai ke hao ai mei he ngaahi meʻa fakamamahi ko iá ʻa kinautolu ʻoku angatonú pea ngāue maʻá e ʻEikí?

Neongo ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi kotoa e talí, ka ʻoku tau ʻilo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga te tau lava ai ke fehangahangai mo e mamahí ʻi he loto tui mo e ʻiloʻi pau ʻoku ʻi ai ha kahaʻu lelei naʻe palani moʻotautolu kotoa. Ko e niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻingá ko e:

ʻUluakí, ʻoku ʻi ai ʻetau Tamai ʻi Hēvani, ʻokú Ne afioʻi mo ʻofa fakatāutaha ʻiate kitautolu pea ʻoku mahino kiate Ia ʻetau faingataʻaʻiá.

Uá, ko Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻa hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí, pea ʻoku ʻikai ngata pē he hanga ʻe he Fakaleleí ʻo ʻomi e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí ka te ne totongi huhuʻi foki ki he meʻa taʻe totonu kotoa pē ʻo e moʻuí.

Tolú, ʻoku ʻikai ngata pē he kau e palani ʻo e fiefia ʻa e Tamaí maʻa ʻene fānaú ʻa e moʻui he maama fakalaumālié mo e moʻui he māmaní ka ʻoku kau ai mo ha moʻui ʻoku taʻengata, pea mo ha toe fakataha fakafiefia mo nāunauʻia mo kinautolu kuo pekiá. ʻE fakatonutonu ʻa e hala kotoa pē, pea tau sio ʻaki e mahinó mo e fakakaukau ʻoku haohaoa mo taʻe hano mele.

Mei he anga e fakakaukau pukupuku ʻa kinautolu ʻoku ʻikai ke nau ʻilo, maʻu ha mahino, pe tui ki he palani ʻa e Tamaí—ʻoku nau vakai ki he māmaní ʻi he taú, mahakí, mo e koví —pea nau fakakaukau ko e moʻuí ni ʻoku fakamamahi, taʻe maau, taʻe totonu mo taʻe ʻuhinga. ʻOku fakafehoanaki ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa e faʻahinga fakakaukau ko ʻení ki ha taha ʻoku toki hū konga loto atu ki ha foʻi faiva konga tolu.3 Ko kinautolu ʻoku taʻe ʻilo ki he palani ʻa e Tamaí ʻoku ʻikai mahino kiate kinautolu e ʻuluaki kongá, pe ko e moʻui he maama fakalaumālié, pea mo e ngaahi taumuʻa naʻe fokotuʻu aí; pea ʻikai mahino kiate kinautolu ʻa e fakamahino mo e tali ʻoku maʻu he konga tolú, ʻa ia ko hono fakahoko nāunauʻia e palani ʻa e Tamaí.

ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻoku ʻikai hounga kiate kinautolu ʻEne palani ʻofa mo mahinó he ko kinautolu ko ia naʻe uesia ka naʻe ʻikai ko honau foʻuí, heʻikai iku tauteaʻi kinautolu.4

ʻI ha ngaahi māhina siʻi mei heni ʻe fakamanatu ai e taʻu 100 hili e fakaevaha ne hoko ki he vaka uta pāsese ko e Titanic. Ko e meʻa fakamamahi ne hoko ai e meʻa fakalilifu ko ʻení ne uesia lahi ai e moʻui ʻa e kakaí he senituli kakato. Naʻe fai ʻe he kau tuʻuaki ʻo e vaka foʻoú ni ha fakamatala loi mo fuʻu tōtua kau ki he vaka ne māʻolunga tatau mo ha fale fungavaka 11 pea lōloa tatau mo ha malaʻe ʻakapulu ʻe tolú,5 ki hono tuʻunga malu ʻo e Titanic he tahi mokoʻīʻī fonu ʻaisí. Naʻe tala he ʻikai lava ke ngoto e vaká; ka ʻi heʻene ngoto he ʻŌseni mokoʻīʻī ʻo e ʻAtalanitikí, ne mole ai ha moʻui ʻe 1,500 tupu.6

ʻOku hoko e ngoto ʻa e Titanic ko ha fakatātā lahi ʻo e moʻuí mo ha ngaahi tefitoʻi moʻoni lahi ʻo e ongoongoleleí. Ko ha sīpinga haohaoa ia ʻo e faingataʻa ʻo e ngata pē ʻetau sió he moʻui matelié. Ko hono olá ne fakamamahi e mole ʻa e moʻuí ka ko ha fakatuʻutāmaki foki ia. Kuo tau mamata ʻi hotau kuongá ki he lahi ʻa e maté ʻi ha ongo fetauʻaki ne toki fakamanatú ni e taʻu 10 hono fakaʻauha ʻo e ongo taua ki he Senitā Fefakatauʻaki ʻa Māmaní, ʻo tau mātā ai e fakaʻohovale, fakamamahi mo e ngaahi ʻulungāanga kovi ko e ola ʻo hono fakaʻaongaʻi kovi ʻetau tauʻatāina ke filí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi nunuʻa fakaloloma ki he fāmilí, kaungāmeʻá, mo e puleʻangá koeʻuhi ko e ngaahi meʻa fakamamahí ni, tatau ai pē pe ko e hā hono tupuʻangá.

Ne lahi ha ngaahi lēsoni kuo ako mei he meʻa ne hoko ki he Titanic, kau ki he fakatuʻutāmaki ʻo e hīkisiá mo e folaua e tahi faingataʻá he “ʻoku ʻikai filifilimānako ʻa e ʻOtuá.”7 Ne kau ai ha niʻihi mei he tapa kehekehe ʻo e moʻuí. Niʻihi ko e kakai tuʻumālie mo ʻiloa hangē ko Sione Sēkope ʻEsitá; ka naʻe ʻi ai mo ha kau ngāue, kakai ko e hiki ki ha fonua foʻou, kakai fefine, fānau, mo e kau kauvaká.8

Naʻe ʻi ai ha fehokotaki ʻe ua ki he Titanic. ʻa ha ongo mēmipa ʻo e Siasí. ʻOku fakatou fakaʻaliʻali mai ai e ngaahi faingataʻá ke mahino kiate kitautolu ʻa e ngaahi ʻahiʻahí, faingataʻá mo e fakatamakí pea ʻomi ai ha ʻilo ki he founga ke tau tali ʻaki kinautolú. Ko e sīpinga ʻuluakí ko e houngaʻia he tāpuaki ʻoku tau maʻú mo e faingataʻa ʻoku tau hao mei aí. ʻOku kau ai ʻa ʻAlamā Soni, naʻe hoko kimui ko ha Taki Māʻolunga.9 Ko ʻeku palesiteni fakasiteikí ia ʻi hono fāʻeleʻi au ʻi Lōkani ʻi ʻIutā. Ko ʻEletā Soni naʻá ne ʻinitaviu au ki he ngāue fakafaifekaú. Ko e taimi ko iá naʻe ʻinitaviu e kau teu ngāue fakafaifekaú ia ʻe ha Taki Māʻolunga. Naʻá ne hoko ko ha ivi tākiekina maʻongoʻonga ʻi heʻeku moʻuí.

Naʻe ʻi ai ha kaungāmeʻa ʻo ʻAlamā heʻene kei talavoú ko Feleti naʻe māmālohi pē he Siasí. Naʻe tuʻo lahi haʻana talanoa kau ki he ngāue fakafaifekaú, pea faifai ne fakalotoʻi ʻe ʻAlamā Soni ʻa Feleti ke teuteu ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Naʻe fakatou ui kinaua ki he Misiona Pilitāniá. Hili ʻena ngāué ne hanga leva ʻe ʻEletā Soni, sekelitali ʻa e misioná ʻo aleaʻi ke na foki ki he ʻIunaiteti Siteití. Naʻá ne totongi ha tikite he Titanic maʻana, Feleti, mo e kau faifekau kehe ʻe toko fā ne lava mo ʻenau ngāué.10

ʻI he taimi ke fai ai e folaú ne tōmui ʻa Feleti ia. Ne kaniseli leva ʻe ʻEletā Soni ia ʻenau tikite ʻe ono ke nau kau he fuofua folau ʻa e vaka foʻoú kae totongi ha tikite ʻi ha vaka ʻe toki folau he ʻaho hono hokó.11 Naʻe loto mamahi e kau faifekau ʻe toko fā ne vēkeveke ke folau he Titanic. Ka ʻoku toe fakaongo mai ʻe ʻEletā Soni ia e talanoa kia Siosefa mo hono ngaahi tokoua ʻi ʻIsipité ʻa ia ne hiki ʻia Sēnesí: “ʻE fēfē ʻetau foki ki hotau ngaahi fāmilí kae ʻikai ʻiate kitautolu ʻa e tamá?”12 Naʻá ne talaange ki hono kaungā fonongá naʻa nau haʻu fakataha ki ʻIngilani pea ʻoku totonu ke nau foki fakataha peé. Naʻe toki ʻilo kimui ʻe ʻEletā Soni naʻe ngoto ʻa e Titanic peá ne fakamālō ange ki hono kaungāmeʻa ko Feletí, “Kuó ke fakahaofi ʻeku moʻuí.” Naʻe tali ange ʻe Feleti, “ʻIkai, naʻá ke fakahaofi ʻeku moʻuí ʻi hoʻo fakalotoʻi au ke u haʻu ʻo ngāue fakafaifekaú.”13 Naʻe fakamālō kotoa e kau faifekaú ki he ʻEikí ʻi hono fakahaofi kinautolú.14

ʻI he taimi ʻe niʻihi hangē ko ia ne hoko kia ʻEletā Soni mo hono kaungā faifekaú, ʻoku hoko mai ha ngaahi tāpuaki lahi kiate kinautolu ʻoku faivelengá. ʻOku totonu ke tau houngaʻia he ngaahi ʻaloʻofa ongongofua ʻoku maʻu ʻi heʻetau moʻuí.15 ‘Oku ʻikai ke tau faʻa fakatokangaʻi e ngaahi tāpuaki lahi ʻoku tau maʻu he ʻaho kotoa pē. ʻOku matuʻaki mahuʻinga ke tau maʻu e laumālie ʻo e loto fakafetaʻí.16

ʻOku mahino lelei e folofolá; ko kinautolu ʻoku angatonu mo muimui ki he Fakamoʻuí pea tauhi ʻEne ngaahi fekaú, te nau monūʻia he fonuá.17 Ko ha konga mahuʻinga ʻo e monūʻiá ko hono maʻu e Laumālié ʻi heʻetau moʻuí.

Neongo iá, he ʻikai iku fakafiefia maʻu pē ʻa e ola ʻoku maʻu he moʻuí ni mei he angatonú, lotú, mo e faivelengá. ʻE tokolahi ha niʻihi te nau fetaulaki mo ha ngaahi ʻahiʻahi faingataʻa. ʻI he hoko ʻa e meʻá ni ʻoku fakahōifua leva ki he ʻOtuá ke tau maʻu e tuí pea fekumi ki ha tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Kuo fakahā ʻe he ʻEikí, “Pea ʻe ui … ʻa e kaumātuʻa ʻo e siasí, pea te nau lotua mo hilifaki honau nimá kiate kinautolu ʻi hoku hingoá; pea kapau te nau mate te nau mate kiate au, pea kapau te nau moʻui te nau moʻui kiate au.”18

ʻOku mahuʻinga ke ʻiloʻi naʻe ʻikai ke iku lelei e talanoa hono uá ki he Kāingalotú ki he Titanic. Naʻe taʻu 30 ʻa ʻAilini Kōpeta ko ha uaifi mo ha faʻē kei talavou ia mei Polovo ʻi ʻIutā. Naʻe talēnitiʻia ko ha tokotaha tā fakatātā mo mūsika; ko ha faiako mo ha neesi. Naʻe kole ki ai ʻe he kau taukei fakafaitoʻo ʻi Polovó ke ne ʻalu ki ha ako fakataukei he māʻulí ʻi ha māhina ʻe ono ʻi Lonitoni. Naʻá ne loto moʻoni ke fai ha meʻa makehe he māmaní. Naʻá ne tokanga, faʻa fakaʻatuʻi, faʻa lotu mo faivelenga. Ko e taha e ʻuhinga naʻá ne fili ai ke foki he Titanic ki ʻAmeliká koeʻuhí he naʻá ne fakakaukau ʻe folau fakataha ai mo e kau faifekaú pea ko ha maluʻanga pau ia. Ko e taha ʻa ʻAilini he kau fafine tokosiʻi ne pekia he fakaevaha ko ʻení. Ko e lahi taha e kau fafiné mo e fānaú ne fakaheka ia ki he vaka fakahaofí pea nau hao ai. Naʻe ʻikai feʻunga e ʻū vaka fakahaofí ki he toko taha kotoa. Ka ʻoku ʻi ai e tui naʻe ʻikai ke ne heka ki he vaka fakahaofí koeʻuhí ko e poto makehe naʻá ne maʻú, ka naʻe lolotonga faitoʻo ʻe ia e kau pāsese tokolahi ne lavelavea ʻi hono tuiʻi e konga ʻaisí.19

ʻOku kalasi kehekehe e ngaahi faingataʻá. ʻOku ʻomi ʻe honau niʻihi ha ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke tau aʻusiá. ʻOku ʻikai ko e siʻi ʻa e tuí pe ko e ʻikai ke haohaoa e palani fakalūkufua ʻetau Tamai ʻi Hēvaní, ʻoku hoko ai e ngaahi ola fakatuʻutāmakí pe kovi e moʻui he māmaní. ʻOku moʻoni e afi ʻa e tangata fakamaʻa ukameá, ka ʻoku fakahaohaoaʻi mo fakamaʻa kitautolu pea tau teuteu ke feʻiloaki mo e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻulungāanga lelei ʻo e angatonú ʻoku fakamālohia he hoko mai ʻa e faingataʻá.

ʻI he taimi naʻe nofo pōpula ai e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he fale fakapōpula ʻi Lipetií, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kiate ia ʻe lahi e ngaahi faingataʻa ʻe tō ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe folofola e Fakamoʻuí, “Kapau ʻe lī koe ki he loto moaná; kapau ʻe feinga ʻa e hou ʻo e peaú ke fakaʻauha koe; kapau ʻe feʻunga ʻa e hou ʻo e peaú ke fakaʻauha koe; kapau ʻe hoko ʻa e ngaahi matangi fakailifiá ko ho fili; … pea fakatahataha ʻa e ngaahi ʻelemēniti kotoa pē ke fakaʻefiʻefi ʻa e halá; … ʻe foaki ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻa e potó kiate koe, pea ʻe hoko ia ʻo ʻaonga kiate koe.”20 Naʻe fakaʻosi ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ʻEne fakahinohinó: “ʻOku ʻiloʻi ʻa ho ngaahi ʻahó, pea ʻe ʻikai ke lau ʻo siʻi hifo ʻa ho ngaahi taʻú; ko ia, ʻoua te ke manavahē …, koeʻuhi he ʻe ʻiate koe ʻa e ʻOtuá ʻo taʻengata pea taʻengata.”21

ʻOku hoko e ngaahi faingataʻa ʻe niʻihi mei he ola ʻo e fili tauʻatāina ʻa e niʻihi kehé. ʻOku mahuʻinga e tauʻatāina ke filí ki he tupulaki mo e fakalakaka fakafoʻituituí. Ko e ʻulungāanga ʻulí ko ha ʻelemēniti ia ʻo e tauʻatāina ke filí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikitau ko Molonaí ʻa e tokāteline mahuʻinga ko ʻení: “He ʻoku tuku ʻe he ʻEikí ke tāmateʻi ʻa e kau māʻoniʻoní koeʻuhi ke fakahoko ʻene fakamaau totonú mo e tauteá ki he kau fai angahalá.” Naʻá ne fakamahinoʻi ʻoku ʻikai ke mole ʻa e kau angatonú, ka ʻoku nau “hū ki he mālōlōʻanga ʻo e ʻEiki ko honau ʻOtuá.”22 ‘E ʻekeʻi mei he kau faikoví ʻa e fakaʻauha ʻoku nau faí.23

ʻOku ʻi ai e ngaahi faingataʻa ʻoku hoko ia ʻi he talangataʻa ki he fono ʻa e ʻOtuá. ʻOku palopalema e moʻui leleí tupu mei he ifi tapaká, ʻolokaholó, mo e fakautuutu e maʻu e faitoʻo konatapú. ʻOku lahi e nofo pōpulá ko e ola ʻo e ngaahi hia lalahi fekauʻaki mo e ʻolokaholó mo e faitoʻo konatapú.24

ʻOku lahi foki mo e vete malí ko e taʻe anganofó. Naʻe mei lava ke tau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi ʻahiʻahi mo e faingataʻa ko ʻení kapau ne tau talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá.25

Naʻe kole mai kiate kimautolu kau faifekaú heʻeku palesiteni fakamisiona ʻofeina ko ʻEletā Melioni D. Hengisí (ne mālōlō ʻi ʻAokosí), ke mau ako maʻuloto ha lea ke fakafepakiʻi ʻaki e ngaahi pole ʻo e matelié: “ʻOku ʻikai ha faingamālie, fakatuʻupakē, mo ha ikuʻanga te ne lava ke taʻofi pe fakatuaiʻi pe puleʻi ha loto kuó ne fakapapauʻi e meʻa te ne faí.”26

Naʻá ne pehē ʻoku ʻikai ʻuhinga ʻeni ia ki he faingataʻa kotoa pē ʻoku tau fepaki mo iá ka ʻoku moʻoni ia ʻi he ngaahi meʻa fakalaumālié. Kuó u houngaʻia ko ʻene ngaahi faleʻi ki heʻeku moʻuí.

Ko e taha e ngaahi ʻuhinga ki he mole fakamamahi e moʻui he Titanic ko e ʻikai ke lahi e ʻū vaka fakahaofi moʻuí. Tatau ai pē pe ko e hā e ngaahi faingataʻa te tau fepaki mo ia he moʻuí, ʻoku hanga ʻe he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻo ʻomi ha ngaahi vaka fakahaofi moʻui ke hao ai e toko taha kotoa. Kiate kinautolu ʻoku fakakaukau ʻoku taʻe totonu e faingataʻa ʻoku nau fepaki mo iá, ʻoku fālute ʻe he Fakaleleí ʻa e ngaahi tō nounou kotoa ʻo e moʻuí.27

Ko e pole faingataʻa maʻanautolu kuo mole honau ngaahi ʻofaʻangá ke tuku e kei nofo e fakakaukaú he ngaahi faingamālie kuo mole mei he moʻuí. ʻOku faʻa hā mei he niʻihi ʻoku mate kei talavoú ha ngaahi lavameʻa, manako mo e talēniti lahi. ʻOku tau tengihia e ngaahi meʻa he ʻikai lava ke fakahokó mo e ngaahi hiva he ʻikai lava ke hivaʻí, koeʻuhi ko e fakangatangata ʻetau mahinó. ʻOku fakamatalaʻi ʻeni ʻo hangē ko ha taha kuo mate pē mo ʻene mūsiká. Ko e mūsiká ko e heliaki ia ki hono ʻikai fakahoko ha meʻa naʻe mei malava ke fakahokó. ʻOku ʻi ai e taimi kuo fai ha teuteu lahi ʻe ha kakai kae ʻikai maʻu ha faingamālie ke fakahoko ia he moʻuí ni.28 Ko e taha e ngaahi maau fungani ʻoku lahi hono lea ʻakí ko e, “Elegy Written in a Country Church-Yard,” ne faʻu ʻe Tōmasi Kulei, ʻoku ʻasi ai e ngaahi faingamālie kuo molé:

Lahi e ngaahi matalaʻi ʻakau ʻoku taʻe fakatokangaʻí,

Kae molenoa honau fakaʻofoʻofá ʻi he toafá.29

Mahalo ʻe fekauʻaki e faingamālie ne molé mo ha fāmili, ngāue, talēniti, aʻusia pe meʻa kehe. Naʻe fakangata kotoa e ngaahi meʻá ni ʻi he moʻui ʻa Sisitā Kōpetí. Ko e ngaahi hiva ʻeni ne ʻikai ke ne hivaʻí mo e meʻa ne mei lava ka naʻe ʻikai ke ne fakahoko he moʻuí ni. Ka ʻi heʻetau vakai ki ai mei he ongoongoleleí, kae ʻikai ko e moʻui matelié, ʻoku tau ʻilo ai e meʻaʻofa lahi ʻo e moʻui taʻengatá ne talaʻofa ʻe ha Tamai ʻofa ʻi Heʻene palaní. Pea hangē ko ia ne akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá, “ʻOku teʻeki ai ke mamata ʻe ha mata, pe fanongo ʻe ha telinga, pea ʻoku teʻeki ai hū ki he loto ʻo ha tangata, ʻa e ngaahi meʻa ʻa ia ʻoku teuteu ʻe he ʻOtuá maʻanautolu ʻoku ʻofa kiate iá.”30 ʻOku ʻomi ʻe he kupuʻi lea ʻo e himi fakaʻofoʻofá ni, ha nonga, fiemālie, mo e mahino: [“Pea ʻoku ʻafioʻi ʻe Sīsū e hiva ʻoku teʻeki ai ke u hivaʻí.]”31

Naʻe folofola e Fakamoʻuí: “Ko ia, tuku ke fiemālie ʻa homou lotó.… Ke mou fakalongolongo pea ʻiloʻi ko e ʻOtuá au.”32 ‘Oku tau maʻu ʻEne talaʻofá te tau hiva mo ʻetau fānaú “e ngaahi hiva ʻo e fiefia taʻengatá.”33 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

  1. Vakai, Sione 16:33.

  2. Vakai, Mōsaia 18:8–9; vakai foki, 2 Nīfai 32:7.

  3. Vakai, Boyd K. Packer, “The Play and the Plan” (faeasaiti ʻa e Potungāue Ako ʻa e Siasí maʻá e kakai lalahi kei talavoú, Mē 7, 1995), 3: “ʻOku tau hangē pē he moʻuí ni ko ha taha ne hū mai ki ha foʻi faiva he taimi ne toho hake ai e puipuí ki he konga uá. Ne ʻikai ke tau sio he Konga 1. … naʻe ʻikai pē foki ke tohi he konga uá ia ‘naʻa nau moʻui fiefia ʻo taʻengata.’ Ko e laini ia ki he konga 3 hili hono solova e ngaahi misiteli pea fakatonutonu e meʻa kotoa,” Vakai foki, Neal A. Maxwell, All These Things Shall Give Thee Experience (1979), 37: “ʻOku ʻafio… mai e ʻOtuá mei he ngataʻangá ki he kamataʻangá.… Ko e faʻahinga fika ia… ʻoku ʻikai lava ke mahino kiate kitautolu ko e matelié. He ʻikai ke tau lava fai e fiká he ʻoku ʻikai ke tau maʻu kotoa e ʻū mataʻifiká. ʻOku fakangatangata pē ʻetau vakaí ʻi hotau kuongá ʻi he tuʻunga hono uá.”]

  4. Ko kinautolu ʻoku pekia kimuʻa pea ala fakamāua ai kinautolú ʻoku fakahaofi ia he puleʻanga fakasilesitialé (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:10). Ko kinautolu kuo pekia taʻe ʻilo ki he ongoongoleleí pea naʻa nau mei tali ia kapau naʻa nau maʻu ha faingamālie ki aí te nau hoko ko e kau ʻea hoko ki he puleʻanga fakasilesitialé (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:7). Fakalahi atu ki ai, naʻa mo kinautolu ne ʻikai ke fuʻu moʻui faivelengá, ʻe ʻi ai ha taimi ʻe tāpuekina kinautolu ʻaki ha moʻui ʻoku mahulu hake ʻi he moʻuí ni (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:89).

  5. Vakai, Conway B. Sonne, A Man Named Alma: The World of Alma Sonne (1988), 83.

  6. Vakai, Sonne, A Man Named Alma, 84.

  7. Ngāue 10:34; vakai foki, “The Sinking of the World’s Greatest Liner,” Millennial Star, Apr. 18, 1912, 250.

  8. Vakai, Millennial Star, Apr. 18, 1912, 250.

  9. Ko ʻEletā Soní ko e faʻētangata ia ʻa ʻEletā L. Tom Perry.

  10. Vakai, Sonne, A Man Named Alma, 83.

  11. Vakai, Sonne, A Man Named Alma, 83–84; vakai foki, “From the Mission Field,” Millennial Star, Apr. 18, 1912, 254: “Tukuange mo e Folaú.—Kuo tukuange fakalāngilangi mo foki atu ki ʻapi ʻa e kau faifekaú ni ʻi he ʻaho 13 ʻEpeleli 1912 Mauretania.Mei Pilitānia Lahí—Alma Sonne, George B. Chambers, Willard Richards, John R. Sayer, F. A. [Fred] Dahle. Mei he Netherlands—L. J. Shurtliff.”

  12. Vakai, Sēnesi 44:30–31, 34.

  13. ʻI he Frank Millward, “Eight elders missed voyage on Titanic,” Deseret News, July 24, 2008.

  14. Vakai, “Friend to Friend,” Friend, Mar. 1977, 39.

  15. Vakai, David A. Bednar, “The Tender Mercies of the Lord,” Liahona, Mē 2005, 99–102.

  16. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:21.

  17. Vakai, ʻAlamā 36:30.

  18. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:44.

  19. ʻInitaviu mo e mokopuna ʻo Irene Corbett ko Donald M. Corbett, 30 ʻOkatopa 2010, ʻe Gary H. Cook.

  20. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:7.

  21. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:9.

  22. ʻAlamā 60:13.

  23. Naʻe fakamahinoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻe “hoko e ngaahi meʻa fakahalá: ka ʻe malaʻia ia ʻoku hoko mei ai iá!” (Luke 17:1).

  24. Vahe 89 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá— “ʻa e founga mo e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi hono fakahaofi fakasino ʻo e kau māʻoniʻoni kotoa pē ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí” (veesi 2)—ʻoku tupulekina ai hono tāpuakiʻi e Kāingalotú.

  25. Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:22–24.

  26. Vakai, “Will,” Poetical Works of Ella Wheeler Wilcox (1917), 129.

  27. Vakai, “The Atonement,” Preach My Gospel: A Guide to Missionary Service (2004), 51–52.

  28. Vakai, “The Song That I Came to Sing,” ʻi he The Complete Poems of Rabrindranath Tagore’s Gitanjali, ed. S. K. Paul (2006), 64: “The song that I came to sing remains unsung to this day. / I have spent my days in stringing and in unstringing my instrument.”

  29. Thomas Gray, “Elegy Written in a Country Church Yard,” ʻi he The Oxford Book of English Verse, ed. Christopher Ricks (1999), 279.

  30. 1 Kolinitō 2:9.

  31. “Lolotonga ʻEku Nofó,” Ngaahi Himi, fika 133.

  32. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 101:16; vakai foki, Saame 46:10.

  33. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 101:18; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:71.