2010–2019
O Le A Oo Mai le Taimi
Oketopa 2011


O Le A Oo Mai le Taimi

Faatasi ma outou, ou te tu ma le ofo a o agai i luma faavavega lenei galuega, ma le ofoofogia, ma le manaomia.

Sa avea au o se faifeautalai talavou mo ni nai masina i eria tutotonu o Lima, Peru. O le mea na tupu, sa ou pasia le Plaza de Armas o Lima i le tele o taimi. O le Maota o le Malo, le maota aloaia ma le ofisa o le peresitene o Peru, na faafesagai ma le plaza. Sa ma valaaulia ma la’u soa ia tagata i le plaza, e faalogologo i le talalelei toefuataiina. E masani lava ona ou mafaufau pe faape’ī se lagona pe afai e ulu atu i le maota tele, ae o lea manatu na foliga mai o le a le tupu lava.

O le tausaga ua tea, sa matou feiloai atu ai ma Elder D. Todd Christofferson o le Korama a le Toasefululua faapea ma isi, ia Alan García, lea sa avea ma peresitene o Peru i lena taimi, i le Maota o le Malo. Sa matou matamata i ona potu matagofie ma sa taliina ma le faaaloalo i matou e Peresitene García. Na faataunuuina ou mafaufauga faafaifeautalai talavou e uiga i le maota i se auala ou te le’i mafaufauina e mafai ona tupu i le 1970.

Ua i ai suiga i Peru talu mai lena taimi sa ou faifeautalai ai, aemaise lava i le Ekalesia. Pe a ma le 11,000 tagata o le Ekalesia sa i ai iina i lena vaitaimi ma e sa na o le tasi le siteki. I le asō, ua silia ma le 500,000 tagata o le ekalesia ma e toeitiiti atoa le 100 o siteki. O aai ia sa i ai na o ni nai vaega toalaiti o tagata o le ekalesia, ua i ai nei ni siteki ola ma ni falelotu mata’ina ua faamatagofieina ai le laueleele. O le mea foi lea e tasi o loo tupu i le tele o isi atunuu i le lalolagi atoa.

O lenei tuputupu ae maoae o le Ekalesia ua manaomia ai se faamalamalamaga. Tatou amata i se valoaga mai le Feagaiga Tuai.

O Tanielu o se pologa Eperu sa i ai i Papelonia. Sa ia maua se avanoa e faaliliu ai se miti a le Tupu o Nepukanesa. Sa ole atu Tanielu i le Atua ina ia faaali mai ia te ia le faalepo ma lona faaliliuga, ma sa tali mai lana tatalo.Na ia tau atu ia Nepukanesa, “O i ai le Atua i le lagi, o le na te faaali mea ua lilo, ma faailoa mai ai ia Nepukanesa le tupu o mea e oo mai i aso amuli.… Sa faapea le mea na e silafia i lou tofaga Sa faapea le mea na e silafia i lou tofaga.” Fai mai Tanielu na vaai le tupu i se tupua foliga taufaamatau e i ai se ulu, tino, lima, ogavae, ma vae. O se maa na tofi mai le mauga e aunoa ma lima na taavale mai ma na faatupulaia lona tele. Sa taia e le maa lenei tupua, ma nutililii ai, “o le maa na lavea ai le tupua ua avea lea ma mauga tele ua tumu ai le lalolagi uma.”

Na faamatala e Tanielu o le tupua o le faatusa lea o malo faaupufai i le lumanai ma “o ona po o [na] tupu [i le lumanai] e faatuina ai e le Atua o le lagi le malo e le faaumatia e faavavau: … na te tuimomomoina ma faaumatia ia malo uma lava, a o ia e tumau lava e faavavau.”1

Se’i o tatou agai atu i se taimi lata mai. Na muai faaali atu le agelu o Moronae ia Iosefa Samita i le 1823 ma ta’u atu ia te ia, “o i ai i le Atua se galuega mo [ia] e fai; ma e faapea o [lona] igoa o le a tauleleia ma tauleagaina i totonu o atunuu uma, ituaiga, ma gagana.”2 O le savali a Moronae sa mautinoa lava na te’i ai Iosefa aua faatoa 17 ona tausaga.

I le 1831 sa tau atu ai e le Alii ia Iosefa o ki o le malo o le Atua“ua tuu atu i tagata i luga o le lalolagi.” Sa ia fetalai atu o le “talalelei [o le a] taavale atu ai i luma i tuluiga o le lalolagi, e pei o le maa na tofi mai le mauga e aunoa ma lima …, seia tumu ai le lalolagi atoa,”3 e pei lava foi ona faamatalaina e Tanielu ia Nepukanesa.

I le 1898, sa toe taua ai e Peresitene Uilifoti Uitilafi se aafiaga na ia oo i ai ina ua faatoa liliu mai i le ekalesia i le 1834 i se sauniga perisitua e lata i Katelani. Sa ia faamatalaina: “Sa valaauina e le Perofeta i latou uma lava o e umia le Perisitua e faapotopoto i le tamai faleaoga laau sa i ai iina,atonu pe 14 futu faatafafa. Ina ua matou faapotopoto sa valaau mai le Perofeta i Toeaina o Isaraelu. … e tuuina atu molimau o lenei galuega. … Ina ua maea uma latou sa faapea mai le Perofeta, ‘Uso e ua matua faagaeetia au ma ua aoaoina e ala i a outou molimau iinei i le po nei, ae ou te fia fai atu ia te outou i luma o le Alii, e tou te leiloaina nisi mea faaopoopo e uiga i taunuuga o lenei Ekalesia ma le malo nai lo se pepe i luga o vae o lona tina.Tou te lei malamalama i ai. … Ua na o sina luutaga itiiti o le Perisitua o loo outou vaai atu i ai i le po nei, ae o lenei ekalesia o le a faatumulia ai Amerika i Matu ma Saute —o le a faatumulia ai le lalolagi’”4

O nei mea na valoia ai:

  • o le malo o le Atua ua faatusa i se maa na tofi mai le mauga o le a tumu ai le lalolagi atoa;

  • o le igoa o Iosefa Samita o le a lauiloa i le lalolagi atoa; ma

  • o le a faatumulia e le Ekalesia ia Amerika ma faatumulia ai le lalolagi

atonu na foliga faavalevalea i tausaga ua alu. O se vaega toalaiti o tagata talitonu, na tau le lava le faasoa e ola ai i vaega o Amerika e lei nofoia, ma na siitia solo ina ia aloese ai mai sauaga, ma e lei foliga mai o se faavae o se faatuatuaga o le a laasiaina ni tuaoi faavaomalo ma ootia ai loto i soo se nofoaga.

Ae o le mea tonu lava lena na tupu. Sei ou tuuina atu se faataitaiga.

O le Aso o le Kerisimasi, i le 1925, i Buenos Aires, na faapaiaina ai e Elder Melvin J. Ballard le konetineta atoa o Amerika i Saute mo le talaiga o le talalelei. Na oo atu ia Aokuso o le 1926 ua papatisoina le toatele o tagata liliu mai. O i latou o tagata muamua o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai na papatisoina i Amerika i Saute atoa. O le 85 lena o tausaga ua mavae, o le soifuaga atoa lena o le toatele o loo faafofoga ma i le konafesi i le aso.

Ua 23 nei siteki o Siona i Buenos Aires i le aso, ma le anoanoai o siteki ma le faitau sefulu afe o tagata o le Ekalesia i aai ma taulaga i Atenitina atoa. O le taimi nei, ua silia ma le 600 siteki i Amerika i Saute ma le faitau miliona o tagata o le Ekalesia i Amerika i Saute atoa. A o tatou maimoa atu i ai, ua faatumulia le konetineta i le malo o le Atua, ma ua faasalalauina le igoa o Iosefa Samita e le gata ia i tatou ae faapea foi ma le au faitio i atunuu na te lei faalogo i ai i le taimi o lona soifuaga.

Ua lata i le 3,000 siteki a le Ekalesia atoa i le taimi nei, mai Boston i Bangkok ma le Aai o Mekisiko i Moscow. Ua tatou agai atu i le 29,000 uarota ma paranesi. I le tele o atunuu ua i ai ni siteki matutua, faatasi ma o latou tagata o o latou tuaa o e na liliu mai. I isi nofoaga, o loo i ai ni vaega toalaiti o tagata fou o loo feiloai o ni paranesi toalaiti o le Ekalesia i fale mautotogi. O tausaga uma lava e salalau atu ai le Ekalesia i le kelope atoa.

O nei valoaga e uiga i le faatumulia o le lalolagi ma lauiloa ai i le lalolagi atoa: Pe faavalevalea? Atonu. Pe masalomia? Pe faigata? Ua mautinoa lava e leai. O lea lava e tupu a o tatou vaavaai atu i ai?

Na ta’ua e Peresitene Gordon B. Hinckley:

“Sa i ai se taimi sa i ai se faaupuga faapea, e le goto lava le la i luga o le Malo o Peretania. Ua tuuitiitia nei lena malo. Ae e moni e le goto lava le la i lenei galuega a le Alii aua o loo pa’i atu pea i olaga o tagata i le lalolagi atoa.

“Ma ua na o le amataga lenei. E anoanoai mea e le i faia … E leai se tuaoi o la tatou galuega. … Ua latalata mai na malo ia te i tatou ma o le a i ai se aso e matala mai ai.”5

O le taimi nei ua tatou vaai ai i le latalata mai o le faataunuuga o le valoaga e uiga i le Tusi a Mamona:

“Ma … o le a oo mai le taimi o le a tapunia e tupu o latou lava gutu; ona o le a latou vaai i mea sa le’i ta’uina atu ia te i latou; ma o le a latou manatunatu i mea sa latou le’i faalogo i ai.

“Aua i lena aso, ona o au lava, o le a galueaiina ai e le Tama se galuega, lea o le a avea o se galuega tele ma le ofoofogia i totonu ia te i latou.”6

O le galuega a le Alii e moni lava e tele ma ofoofogia, ma e alualu i luma ma le taua ma e le iloa e le toatele o taitai faaupufai, faaleaganuu, ma faaleaoaoga. E auaua’i lava le tasi o le loto, tasi le aiga i le taimi, i se ala filemu ma le le gaoia, o ana savali paia ua faamanuiaina ai tagata i soo se mea.

Ua tuuina mai i se fuaiupu i le Tusi a Mamona se ki i le tuputupu ae faavavega o le Ekalesia i aso nei, “Ma e le gata i lea, ou te fai atu ia te outou, o le a oo mai le taimi e salalau atu ai le malamalama o se Faaola i atunuu uma, ituaiga, gagana, ma tagata.”7

O la tatou savali e sili ona taua, lea ua faatonuina ma poloaiina ai faalelagi i tatou ina ia ave i soo se nofoaga o le lalolagi o le, o loo i ai se Faaola. Sa soifua o Ia i le taulotoaiga o taimi. Sa Ia togiolaina a tatou agasala, na faasatauroina, ma ua toetu mai. O lena savali le mafaatusaliaina, lea tatou te folafolaina atu faatasi ma le pule mai le Atua, o le mafuaaga moni lea ua tuputupu ae ai le Ekalesia e pei ona i ai.

Ou te molimau atu sa faaali faatasi mai o Ia ma Lona Tama ia Iosefa Samita. I lalo o le taitaiga a le Tama, na Ia toe faatuina ai Lana talalelei i luga o le fogaeleele. Na Ia toe auina mai aposetolo, perofeta, ma ki o le perisitua i le lalolagi. O loo Ia taitaiina Lana Ekalesia e ala mai i se perofeta soifua o, Peresitene Thomas S. Monson. O Lana Ekalesia o le maa lea na tofi mai le mauga e aunoa ma lima ma ua taavale atu i le kelope atoa.

Tatou te faafetai ia Iosefa Samita, ma vaavaai atu ma le ofo a o faamamaluina lona igoa, ma, ioe, e inosia foi i le lalolagi atoa. Ae tatou te iloa o lenei galuega maoae o aso e gata ai e le faatatau ia te ia. O le galuega a le Atua Silisiliese ma Lona Alo, le Aloalii o le Filemu. Ou te molimau atu o Iesu Keriso o le Faaola ma e faatasi ma outou e tutu atu ma le ofo a o agai i luma faavavega lenei galuega, ma le ofoofogia, ma le matua manaomia. E moni, “o le a oo mai le taimi e salalau atu ai le malamalama o se Faaola … i atunuu uma, ituaiga, gagana, ma tagata.” Ou te molimau atu ia te Ia, o le Faaola o tagata uma, ma lenei galuega, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

  1. Tanielu 2:28, 35, 44; tagai foi i fuaiupu 1–45.

  2. Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:33.

  3. Mataupu Faavae ma Feagaiga 65:2.

  4. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Wilford Woodruff (2004), 25–26.

  5. Gordon B. Hinckley, “O Le Tulaga o le Ekalesia,” Liahona, Nov. 2003, 7.

  6. 3 Nifae 21:8–9.

  7. Mosaea 3:20.