2010–2019
E tae mai te taime
Atopa 2011


E tae mai te taime

Ia outou, te ti‘a nei au ma te ri‘ari‘a e ia nuu teie ohipa i mua ma te maere, te faahiahia e te tuutuu ore.

Ua tavini au ei misionare e rave rahi ava‘e i roto i te mau oire ropu no Lima, Peru. No reira, ua tere pinepine vau na te Plaza de Armas no Lima. Tei mua te Aora‘i o te Faatereraa Hau, te piha toro‘a o te peresideni no te fenua Peru, i te plaza. Ua ani maua to’u hoa misionare i te mau taata i roto i te plaza ia faaroo i te evanelia tei faaho‘i-faahou-hia mai. Ua uiui noa vau eaha ra te huru ia tomo atu i roto i te aora‘i, ua vai noa râ te reira ei moemoea.

I te matahiti i ma‘iri a‘e nei, ua tere atu o Elder D. Todd Christofferson no te Pŭpŭ no te Tino Ahuru ma Piti e te tahi mau taata e o vau nei, e farerei ia Alan García, te peresideni no te fenua Peru, i roto i te Aora‘i o te Faatereraa Hau. Ua faa‘iteitehia ia matou to’na mau piha nehenehe e ua farii-maitai-hia matou e te peresideni García. Ua tupu te moemoea o to’u tau misionare apîraa no ni‘a i te aora‘i, o ta’u i ore roa i mana‘o e e tupu i te matahiti 1970.

Ua taui te mau mea i Peru mai te tau o to’u misionareraa, no te Ekalesia ihoa ra. E 11.000 melo o te Ekalesia i tera tau e hoê noa tĭtĭ. I teie nei, e 40 matahiti i muri mai, ua hau i te 500.000 melo e fatata e 100 tĭtĭ. I roto i te mau oire e mea iti roa te mau pŭpŭ melo, te vai nei te mau tĭtĭ itoito e te mau fare pureraa nehenehe i teie nei. Ua tupu ato‘a te reira huru i te tahi atu mau fenua e rave rahi na te ao ato‘a nei.

Teie tupuraa faahiahia o te Ekalesia e ti‘a ia haamaramaramahia. E haamata tatou na roto i te hoê tohuraa i roto i te Faufaa Tahito.

E tîtî Hebera o Daniela i Babulonia. Ua horo‘ahia ia’na te ti‘araa ia auvaha i te moemoea o te Arii Nebukanesa. Ua ani o Daniela i te Atua ia heheu mai ia’na i te moemoea e to’na tatararaa, e ua pahonohia ta’na pure. Ua parau oia ia Nebukanesa, « e Atua tei te ra‘i o tei faaite mai ïa i te parau moe, o te faaite mai ïa i te arii ra ia Nebukanesa, i te mau mea e tupu i te mau mahana hopea ra … O te taoto na oe ra, e te ria a to upoo i nia i to roi ra, o teie nei ïa ». Ua parau o Daniela i te arii ia hi‘o i te hoê tii ri‘ari‘a te hoê upoo, te ouma, te rima, e te avae. Ua ootihia mai ra te hoê ofa‘i mai ni‘a mai i te mou‘a aita râ e rima e ua ohu tera ofa‘i e ua haere noa i te rahi. Ua û te ofa‘i i ni‘a i te tii, e ua parari hu‘ahu‘a roa te tii, e « riro atura taua ofai i tiaia i taua tii ra, ei mou‘a rahi, e faaî roa a‘era i te ao atoa nei ».

Ua tatara o Daniela e, e hoho‘a te tii no te mau basileia poritita e « ia tae i te anotau o taua mau arii ra, e faatupu ai te Atua o te ra‘i ra i te hoê basileia, o te ore roa ïa e mou :… e hope roa hoi taua mau basileia ra i te parari e e pau ». « E vai tera e a muri noa’tu ».1

E hi‘o tatou i teie nei i to tatou tau. Ua fâ mai te melahi o Moroni i te taime matamua ia Iosepha Semita i te matahiti 1823 e ua parau ia’na « e e ohipa ta te Atua [na’na] e rave ; e haamaitaihia e e faainohia [to’na] i‘oa i rotopu i te mau nunaa atoa, te mau opu atoa, e te mau reo atoa hoi »2 E mea papû ua faahiti mahuta te poro‘i a Moroni ia Iosepha, e 17 noa ho‘i to’na matahiti.

I te matahiti 1831, ua parau te Fatu ia Iosepha e, ua horo‘a-faahou-hia te mau taviri no te basileia o te Atua « i te taata nei i nia i te fenua nei ». Ua parau Oia, « e tere atu [te evanelia] … i te mau hopea o te ao nei mai te hoê ofai i ootihia no roto mai i te mou‘a ma te rima ore … e tae noa’tu i te taime i î ai te ao nei i te reira »,3 mai ta Daniela i parau ia Nebukanesa.

I te matahiti 1898, ua faahiti te peresideni Wilford Woodruff i te hoê iteraa no’na a riro ai oia ei melo apî i te matahiti 1834 i te hoê apooraa a te autahu‘araa fatata ia Kirtland. Ua faati‘a oia : « Ua pii te peropheta i te feia ato‘a e mau nei i te Autahu‘araa ia putuputu mai i roto i te fare haapiiraa iti e vai ra i reira. E fare iti na‘ina‘i noa, e 4 metera paha te rahi. I to matou putuputuraa mai e te peropheta e te mau peresibutero no Iseraela … no te faaite papû i teie ohipa … I to ratou taeraa mai, ua parau te peropheta, ‘E te mau taea‘e, ua haapuai e ua haapii rahi roa to outou mau iteraa papu ia’u i teie pô, te hinaaro nei ra vau e parau atu ia outou i mua i te Fatu, e aita to outou ite no ni‘a i te mau hope‘araa o teie Ekalesia e basileia i hau atu i to te hoê aiû i ni‘a i te turi avae o to’na metua vahine. Aita outou e haro‘aro‘a ra i te reira … E pŭpŭ iti na‘ina‘i noa o te Autahu‘araa o ta outou e ite nei i teie pô, tera ra e faaî te Ekalesia i te pae apatoerau e te pae apatoa o te Fenua Marite–e faaî oia i te ao taato‘a nei’ ».4

Teie mau parau tohu :

  • te basileia a te Atua mai te hoê ofa‘i tei ootihia mai te hoê mou‘a e faaî te reira i te fenua nei ;

  • e itehia te i‘oa o Iosepha Semita na te ao nei ; e

  • e faaî te Ekalesia i te fenua Marite e te ao ato‘a nei

i riro na paha ei mau parau maamaa i te mau matahiti e 170 i ma‘iri. Te hoê pŭpŭ taata iti faaroo, te imi ra i te ora i te oti‘a o te fenua Marite, e o te horo haere noa no te faaatea i te hamani-ino-raa, e ere roa’tu ïa e hoho‘a no te hoê niu no te hoê faaroo o te parare i tera oti‘a na te ao nei e ia tomo atu i roto i te aau i te mau vahi ato‘a.

O te reira mau te ohipa tei tupu. Teie te hoê hi‘oraa.

I te mahana noela, matahiti 1925, i Buenos Aires, ua haamaitai Elder Melvin J. Ballard i te fenua Marite Apatoa no te pororaa evanelia. I te avae Atete 1926, ua bapetizohia hoê pŭpŭ taata iti faafariuhia. O ratou te mau melo matamua no Te Ekalesia a Iesu Mesia i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea Nei tei bapetizohia i roto i te taato‘araa o te fenua Marite Apato‘a. Ua tupu te reira a 85 matahiti i teie nei, i roto i te roaraa o te oraraa e rave rahi o ratou e faaroo mai nei i te amuiraa i teie mahana.

Te vai nei e 23 tĭtĭ no Ziona i Buenos Aires i teie mahana, e ua ahururaa te tĭtĭ e e ahuru tauasini melo o te Ekalesia i roto i te mau oire ati a‘e te fenua Ra-Parata. I teie mahana, ua hau atu i te 600 tĭtĭ e e 2.400.000 melo o te Ekalesia ati a‘e te fenua Marite Apatoa. Ia hi‘o tatou, te faaî nei te basileia o te Atua i te fenua, e te haapararehia nei te i‘oa o Iosepha Semita e tatou nei, e e te feia e faaino nei ia’na na roto i te mau fenua o ta’na iho i ore i faaroo i te roaraa o to’na oraraa.

Ua piri atu i te 3.000 tĭtĭ i roto i te Ekalesia na te ao nei i teie mahana, mai Boston e tae atu i Bangkok e i Mehiko City e tae atu i Moscou. Ua piri atu tatou i te 29.000 paroita e amaa. E rave rahi mau fenua te vai nei te mau tĭtĭ papû, e te mau melo no ratou te mau tupuna tei fafariuhia mai. I te tahi râ mau vahi, te putuputu nei te mau pŭpŭ iti mai te mau amaa na‘ina‘i o te Ekalesia i roto i te mau fare tarahu. I te mau matahiti ato‘a, te parare ate‘a noa’tu ra te Ekalesia i te ao nei.

Teie mau tohuraa no te faaî i te ao e te ite-raa-hia na te ao nei : e mana‘o maamaa anei ? Penei a‘e. E mana‘o papû ore anei ? Oia ihoa. E Mana‘o manuïa-ore ? Aita roa’tu. Te tupu nei i mua i to tatou mata.

Ua parau te peresideni Gordon B. Hinckley

« I te hoê taime ua parauhia e, e ore roa te mahana e topa i ni‘a i te Hau Peretane. Ua huru na‘ina‘i taua hau ra i teie nei. Area râ, aita te mahana e topa i ni‘a i te ohipa a te Fatu, e parau mau tera, i te mea e, te haaputapû nei te reira i te oraraa o te mau taata ato‘a ati a‘e te ao nei.

« E haamataraa noa teie. Tei ni‘a ê noa ta tatou para‘ura‘uraa … Aita e oti‘a to ta tatou ohipa … Te mau fenua tei opanihia ia tatou i teie nei, e matara ratou i te hoê mahana ».5

I teie mahana e nehenehe tatou e hi‘o e te piri mai nei te tupuraa o te tohuraa i roto i te Buka a Moromona :

« E … riro ai te vaha o te hui arii i te mamû ; e hi‘o hoi ratou i tei ore i faaitehia ia ratou ra ; e tei ore i faaroohia e ratou ra, o ta ratou ïa e feruri.

« Ei taua mahana ra hoi, e rave ai te Metua i te ohipa rahi e te maere i roto ia ratou ».6

Teie ohipa a te Fatu, e ohipa rahi ïa e te maere, tera râ te tere nei te reira i mua ma te ite-ore-hia e te mau faatere poritita, no te mau hiro‘a tumu, e no te haapiiraa. Te tupu nei i roto i te hoê aau e te hoê utuafare i te hoê â taime, ma te mărû e te hau, e te haamaitai nei ta’na poro‘i mo‘a i te feia i te mau vahi ato‘a.

Ua horo‘a mai te hoê irava i roto i te Buka a Moromona i te hoê taviri no te tupuraa maere o te Ekalesia i teie mahana, « E teie nei, te parau atu nei au ia outou e, e tae mai ïa te tau e parare ai te ite i te Mesia i roto i te mau nunaa atoa, e te mau opu atoa, e te mau reo atoa, e te mau fenua atoa ».7

Ta tatou poro‘i faufaa roa, o tei faataahia ia tatou e oia’to‘a o tei faauehia ia hopoi i te mau vahi ato‘a na te ao nei, e te vai ra te Faaora. Te ora nei Oia i roto i te afaraa o te tau. Ua pohe oia no ta tatou mau hara, ua faasataurohia, e ua ti‘a-faahou-mai. Teie poro‘i faahiahia, o ta tatou e poro nei ma te mana o te Atua, o te tumu mau ïa o te tupuraa o ta teie Ekalesia e rave nei.

Te faa‘ite papû nei au e ua fâ mai Oia e To’na Metua ia Iosepha Semita. I raro a‘e i te faatereraa a te Metua, ua faati‘a-faahou-mai Oia i Ta’na evanelia i ni‘a i te fenua nei. Ua tono mai Oia i te mau aposetolo, te mau peropheta, e te mau taviri o te autahu‘araa i te fenua nei. Te faatere nei Oia i Ta’na Ekalesia na roto i te hoê peropheta ora, te peresideni Thomas S. Monson. Ta’na Ekalesia o taua ofa‘i ra ïa tei ootihia mai roto mai i te mou‘a ra ma te rima ore, e o te ohu nei na te ao ato‘a nei.

Ua maururu tatou no Iosepha Semita, e te hi‘o maere nei i to’na i‘oa i te faatura-raa-hia, e, oia ïa, i te faa‘ino-raa-hia na te ao nei. Tera râ te faa‘iteraa ia tatou e, e ere teie ohipa rahi i te mau mahana hopea nei i te ohipa no ni‘a ia’na. O te ohipa teie a te Atua Mana Hope e a Ta’na Tamaiti, te Arii no te Hau. Te faa‘ite papû nei au e o Iesu Mesia te Faaora, e ia outou, te ti‘a nei au ma te ri‘ari‘a e ia nuu teie ohipa i mua ma te maere, te faahiahia e te tuutuu ore. Oia mau, « [ua] tae mai ïa te tau e parare ai te ite i te Mesia … i roto i te mau nunaa atoa, e te mau opu atoa, e te mau reo atoa, e te mau fenua ato‘a ». Te faaite papû nei au No’na, te Faaora no te mau taata ato‘a, e no teie ohipa i te i‘oa o Iesu Mesia, amene.

  1. Daniela 2:28, 35, 44; hi‘o atoa te mau irava 1–45.

  2. Iosepha Semita—Aamu 1:33.

  3. Te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau 65:2.

  4. Te mau Haapiiraa a te mau Peresideni o te Ekalesia : Wilford Woodruff(2004), 25–26.

  5. Gordon B. Hinckley, « Te Huru o te Ekalesia », Liahona, Novema 2003, 7.

  6. 3 Nephi 21:8–9.

  7. Mosia 3:20.